Home / VIJESTI / BOSNA I HERCEGOVINA / Denis Zvizdić Žurnalov antiheroj godine

Denis Zvizdić Žurnalov antiheroj godine

Zbrajajući rezultate 2017. godine, ponajbolji bh portal Žurnal je
laskavu titulu “antiheroja godine“ dodijelio Denisu Zvizdiću.
Pročitajte zašto iz tastature urednika Avde Avdića (tekst prenesen u
cjelosti sa portala Žurnal)!

REFORMSKE LEGENDE DENISA ZVIZDIĆA: Od gradačačkih krava muzara do
živiničkih vatrogasnih kola

Piše: Avdo Avdić
Voli ga da ga zovu premijerom, iako to nije. Sebe naziva reformatorom,
u namještenim intevjuima  citira Aristotela, Dostojevskog, Schumana,
podsjeća na agrarne reforme i obećava naciji da će „problemi biti
riješeni u kondenzovanom vremenskom roku“. Ma šta to značilo. Istina,
većina onoga što Denis Zvizdić kaže i nema baš nekog smisla. A ono
malo smislenih stvari koje izgovori, uglavnom, nisu tačne.

Ekskluzivno, a kako bi drugačije, 20. septembra 2016. godine Denis
Zvizdić je iz Brisela poručio naciji da će „BiH dobiti kandidatski
status do kraja 2017. godine“. Onda je, u zadnjem mjesecu 2017.
godine, Evropska unija poručila reformatoru Zvizdiću da „kandidatski
status nije besplatan ručak“. I tako smo ostali gladni.

„Izražavam zadovoljstvo“, saopćit će Zvizdić posljednjeg dana 2017.
godine, te će dodati da su „brojne dosadašnje reforme provedene u
skladu sa dinamikom“.

Onda će u saopćenju tek ovlaš pomenuti Upitnik koji će „uskoro biti
finaliziran“. Ne tako davno,  u utorak 10. oktobra 2017. godine
Zvizdić je kazao da će „Upitnik u Briselu biti do kraja godine“. Potom
je 19. decembra iste godine rekao da se „Upitnikom neće promijeniti
ništa“. Onda je istekla 2017. godina, pa je Zvizdić izjavio da će na
Upitnik EU biti odgovoreno do kraja januara. Noć prije je, pak, kazao
da će to biti uskoro. Uglavnom, obećani kandidatski status u 2017.
godini nismo dobili, na Upitnik EU nismo odgovorili, iako je
reformator obećao odgovore u „kondenzovanom vremenskom roku“.

„Nastavljamo uporno graditi BiH“, poručit će građanima Denis Zvizdić,
pa će istaknuti kako je „Vijeće ministara BiH usvojilo i
implementiralo desetine zakona“.

Dovoljno je samo pogledati saopćenja nakon sjednica Vijeća ministara
BiH i uvjerit ćete se da su „desetine usvojenih i implementiranih
zakona“ ustvari nacrti devet izmjena i dopuna postojećih zakona, te
svega četiri nacrta novih zakona. Istovremeno, Vijeće ministara BiH
nije pronašlo rješenje za izmjene neustavnih odredaba Zakona o
krivičnom postupku BiH i Zakona o OSA-i.

„Na kraju 2017. godine izražavam zadovoljstvo“, reći će Zvizdić u
saopćenju za čiju se objavu pobrinuo njegov rođak Aljoša Čampara,
federalni ministar unutrašnjih poslova i SDA-ov ministar
dezinformisanja.

I  kaže tako Zvizdić, u svečarskom ozračju na isteku 2017. godine,  da
su tokom njegovog mandata „osigurana sredstva iz oblasti izgradnje
putne i energetske infrastrukture“, te da će realizacija projekata
započeti 2018. godine.

„Ovim projektom i svim sljedećim, govorimo o narednim
hidroelektranama, zatim termobloku 7, koji će vrlo brzo početi s
gradnjom u Tuzli i drugim lokalitetima, postat ćemo dio energetskog
prostora Evrope“, kazao je 8. septembra 2016. godine Denis Zvizdić na
otvaranju „početka radova na hidrocentrali Vranduk“.

Započeti radovi na Vranduku su obustavljeni nekoliko mjeseci kasnije,
gradnja termobloka 7 u Tuzli nije započeta, banovićka termoelektrana
nije dobila ni prethodnu dozvolu za građenje. U Zvizdićevom dijelu
energetskog prostora Evrope skoro je mrkli mrak. Stoga je, da bi malo
popravio stanje, reformator Zvizdić svečano otvorio vatrogasno vozilo
u Živinicama, a onda je sa rođakom, ministrom policije, svečano obišao
krave-muzare u Gradačcu.

Osim obilaskom krava, Zvizdić se bavio i problemom kulture u BiH.
Posebno se istakao u novogodišnjem intervjuu za Stav u kojem je kazao:
„Ako pratimo nit te borbe, od zahtjeva za vjersku i vakufsku
autonomiju i pokretanja časopisa Behar, na samom početku 20. stoljeća,
kada se pokazuju prvi značajniji obrisi bošnjačkog nacionalnog i
kulturog preporoda, pa do smisleno, stručno i hrabro proklamirane teze
o “bosanskom duhu u književnosti” 60-ih godina prošlog stoljeća, i
Isakovićevog Biserja – izbora iz muslimanske književnosti, objavljenog
70-ih godina, te simboličnih i poučnih sudbina Selimovića, Rizvića,
Kulenovića, Maka Dizdara i brojnih drugih nosilaca intelektualne misli
među Bošnjacima u drugoj polovini 20. stoljeća, spoznat ćemo hrabro,
samosvjesno i argumentirano nastojanje da se „dopuštena forma“ popuni
sadržajem stvarne kulturne samobitnosti i političko-nacionalne
izvornosti Bošnjaka“.

Ko razumije, razumio je.

(zurnal.info)

About Ekran

Check Also

sudjenje_memic_muriz_rsa17

Ljubo i Bekrija Seferović slobodni – Muriz Memić: Dalida Burzić je kriminalac

Kantonalni sud u Sarajevu donio je presudu u predmetu stradanja Dženana Memića : Ljubo i …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Powered by keepvid themefull earn money