Home / VIJESTI / BOSNA I HERCEGOVINA / Analiza: Građanska BiH je moguća

Analiza: Građanska BiH je moguća

Pokušaj da se izbor Željka Komšića za Predsjedništvo BiH iz reda
hrvatskog naroda prikaže kao preglasavanje većinskog (bošnjačkog)
etnija nad manjinskim (hrvatskim), potpuno je pogrešno ako se imaju u
vidu rezultati u svim kantonima i općinama koji su dostupni svima na
uvid. Dakle, na početku treba imati na umu jednu činjenicu kada je
riječ o biračima u Federaciji BiH, a to je da je znatan broj glasača
dao svoj glas kandidatima koji su dolaze iz lijevo orijentiranih
stranaka (ma šta to danas značilo). Da su lijeve stranke željele na
ovim izborima ozbiljno i zajedno raditi kampanju, ne samo za
Predsjedništvo BiH, već na svim nivoima vlasti, vjerovatno bi i
rezultati izbora bili sasvim drugačiji. Ovako su rezultati upravo
onakvi kako je tzv. ljevica radila kampanju i pokazala koliko je
ozbiljna i nedorasla aktuelnom političkom trenutku.
Ali, ne zaboravimo da je i takva ljevica sa kandidatima za
Predsjedništvo BiH u 24 općine u Federaciji BiH dobila većinu glasova
za jednog od predstavnika SDP-a ili DF-a. Dakle, 12 općina u
Federaciji BiH dalo je većinu glasova Denisu Bećireviću, kandidatu
SDP-a i isto toliko Željku Komšiću, kandidatu koalicije DF-GS.
Pokazuje li ovaj broj od 24 općine spremnost bosanskohecegovačkog
biračkog tijela da na nekim narednim izborima glasa za građanske
predstavnike i u Predsjedništvu BiH, bez obzira što se oni biraju
prema etničkoj pripadnosti? Ne zaboravimo da je 351.186 građana svoj
glas dalo jednom od kandidata iz koalicije DF-GS ili SDP-a, odnosno
164.835 glasova dobio je Denis Bećirević, a 186.351 Željko Komšić.
Dakle, ove brojke ne treba zanemariti, kao ni kantone koji su mahom
glasali za ova dva kandidata. Tako je Kanton Sarajevo skoro u
potpunosti glasao za Željka Komšića, a Tuzlanski s izuzetkom četiri
općine (Banovići, Sapna, Čelić i Doboj Istok) za Denisa Bećirovića,
Unsko-sanski kanton sa izuzetkom također četiri općine (Velika
Kladuša, Bužim, Bosanski Petrovac i Sanski Most) većinski je glasove
dao Komšiću. U Zeničko-dobojskom kantonu samo su tri općine (Zenica,
Žepče i Kakanj) većinski glasale za bošnjačkog ili hrvatskog člana
Predsjedništva BiH.

U suštini pokušaj da se pokaže kako jedan etnij glasa za predstavnika
drugog, potpuno je besmislen kada se pogledaju rezultati pojedinih
općina, gdje Dragan Čović i slični zagovornici ideje, poput Sanje
Vlaisavljević i nekih polupismenih zagrebačkih profesora, smatraju da
samo Hrvat može birati Hrvata ili samo Bošnjak Bošnjaka, odnosno Srbin
Srbina, tj. da ne možete birati kandidata iz stranaka lijeve
orijentacije, niti nekoga kome vjerujete, već samo onoga ko odgovara
određenim čistim etno performansama. (Premda Sanja Vlaisavljević prema
“etničkoj čistoti“ koju spočitava drugima nikada ne bi mogla biti tako
velika HRVATICA, ali identifikacijske oznake su lični izbor, pa ako
joj to niko iz reda hrvatskog etnija ne osporava, onda valjda može
braniti hrvatske interese u BiH.) Dakle, za takve općine gdje se
tradicionalno očekuje da HDZ dobije 99.99% glasova, ili onoliko koliko
Hrvata živi na određenoj općini, stvari uopće nisu crno-bijele. Iako
niko, pa ni Dragan Čović, a ni Sanja Vlaisavljević, ne može znati ko
je i kako glasao u Sarajevu, Kiseljaku, Tuzli, Bihaću, Ljubuškom,
Stocu, Neumu, općini Ravno, Novom Travniku, Orašju ili Odžaku, tako ne
mogu ni tvrditi da su samo pripadnici jednog etnija birali Željka
Komšića. Da podsjetimo sve: ne dolazimo na biračko mjesto izjasniti se
prema etničkoj pripadnosti i poslije toga još i napominjati za koga
glasamo. Naprotiv, glasanje je tajno i kandatima omogućava da samo
imaju uvid u broj glasova i izlaznost biračkog tijela. Kako bi mogao
neko znati ko je u općini Vareš glasao za Komšića (22.52) ili u općini
Ljubuški (1.34%) ili u općini Ravno (1.98) ili u Jajcu (15.72);
Tomislavgradu (3.22), Kiseljaku (13.17), Stocu (16.67), Novom Travniku
(16.04) itd. Ovo su samo neke od općina gdje je Dragan Čović dobio ili
je dobivao većinske glasove. Ili kako u općini Tuzla i to na biračkim
mjestima gdje još uvijek živi većinski hrvatsko stanovništvo (a veliki
broj ih se odselio) kao što je Husino, naprimjer, može bilo ko znati
ko je glasao za Bećirovića, ko za Komšića, a ko za Čovića? Na istom
biračkom mjestu za druge nivoe vlasti SDP je odnio većinu glasove pred
HDZ-om.

Ono što niko od konsterniranih pobjedom Željka Komšića, ni u BiH ni u
Hrvatskoj, ne pominje a to je politika koju je vodio Dragan Čović u
prošlom mandatu kada je bio predstavnik iz reda hrvatskog etnija u
Predsjedništvu BiH. Sjeća li se Dragan Čović, i njegovi branitelji
“čistog podrijetla“,  antibosanskohercegovačkih poteza koji su mogli
iritirati podjednako i Hrvate i Bošnjake i Srbe u FBiH, ili se u
HDZ-u, i SDA-u zna kada i koga i koliko iritiraju neke odluke? Nisu li
i hrvatski glasači kojima je dosta bahatog Čovićevog hrvatstva, jer su
i oni osjetili ko je Dragan Čović, a Žurnal.info u dokumentarnom filmu
o njemu upravo to i pokazao, također na ovim izborima kažnjavali
njegovu politiku?  Znimljivo, ali nikada poslije gubljenja izbora ni
stranka ni predstavnici te stranke ne traže razloge loših rezultata u
vlastitim potezima i promašajima.

Inače, i Čović i mnogi drugi već najavljuju kako Komšić nije legitiman
(hrvatski) predstavnik, valjda zapadnohercegovačke elite, koja jedina
ima pravo u BiH da predstavlja interese jednog etnija. Ali, koliko
poslije uvida u izborne rezultate zaista imaju smisla natpisi tipa
Komšić nije moj predsjednik i sl.? Da li bi trebao Šefik Džaferović
mjesta koja mu nisu dala većinu glasova, a pouzdano se zna da na tim
općinama živi većinsko bošnjačko stanovništavo, proglasiti
antibošnjačkim? Ili da glasači u Gračanici, naprimjer, gdje je najviše
glasova dobio Denis Bećirević, zatim Željko Komšić, pa tek onda Šefik
Džaferović imaju pravo također nositi majice Džaferović nije moj
predstavnik? Dakle, svi bi mogli na osnovu vlasitog nezadovoljstva
proglasiti nevažećim i nepoštivati izborne rezultate. Ako smo
zaboravili, demokratija počiva na odluci većine, sviđalo se nama to
ili ne.

Uostalom, nije li Željko Komšić u prvom obraćanju za razliku od
Džaferovića i Dodika pokazao kako izgleda kada vam se obraća urbani
predstavnik vlasti, a kako kada su to primitivci iz nacionalističkih
stranaka? Dodik poput pjevača na ovdašnjim koridama, ili Džaferović
poput brdskog seljaka kada viče “gasi vatromet“. Strašno da strašnije
ne može, ali ne zaboravimo: sami smo ih birali!

Analitički tim
Ekran.ba

About Ekran

Check Also

stanivukovic

Draško Stanivuković je budućnost BiH

Draško Stanivuković, najuspješniji mladi političar u BiH je bez sumnje budućnost ove zemlje. Otvoren za …

Powered by keepvid themefull earn money