Home / VIJESTI / BOSNA I HERCEGOVINA / Ekskluzivno: Ksenofobija se širi – zašto je potrebno priznati bh nacionalnu manjinu u Austriji

Ekskluzivno: Ksenofobija se širi – zašto je potrebno priznati bh nacionalnu manjinu u Austriji

Ovih dana u austrijskom javnom i političkom životu, odnosno
predizbornoj kampanji aktualizirano je pitanje priznavanja bh
nacionalne manjine. Mnogi građani u BiH nisu upoznati o tome kako
izgleda današnja politička situacija u Austriji, niti znaju kakav je
odnos prema strancima trenutno, odnosno koliki je stupanj ksenofobije
zastupljen u javnom prostoru. Kratko podsjećanje na protekle godine i
način na koji je austrijska politika „skrenula“ udesno, započelo je i
prije 2017. godine, ali tada je na zvaničnim izborima (2017) većina
austrijskog stanovništva glasove dala strankama poput ÖVP i FPÖ1 koje
su za vrijeme posljednje vlade donijeli strožije zakone prema
izbjeglicama i strancima.

Naprimjer, 41,8 % zahtjeva za azil je odbijeno2 u 2018. godini. A da
su „stranci“ dežurni krivci dokazuju slučajevi kao i „Pjesma o
pacovima„3, zamjenika gradonačelnika iz reda FPÖ, u kojoj asocira na
strance. Sve čestće izlaze i veze iz reda FPÖ sa grupom Identitäre
koji je ekstremno desni pokret (aktivan od 2012. godine) kojima je i
atentator iz Christchurcha sa Novog Zelanda bio donator.4 A bivši
kancelar Kurz to sve gleda i toleriše do maja 2019. kada se pojavio
Ibiz-video u kojem zamjenik kancelara Strache priča kako se može
zaobići zakon o financiranju stranaka preko donacija udruženjima i
nelegalne prodaje državne imovine, te utjecaju na medije. Tada je uz
pritisak demonstranata (koji su demonstrirali od uspostave te vlade
svaki četvrtak) i javnosti bivši kancelar morao proglasiti nove
izbore. Kratko poslije toga mu je u parlamentu većina izrekla
nepovjerenje i nalazimo se ponovo u predizbornoj kampanji koja se vodi
sve intenzivnije preko leđa stranaca. Jedna najnovija studija
sprovedena na univerzitetu u Salzburgu pokazala a postoji jedan veoma
negativan i šokantan stav prema muslimanima, židovima a i drugima,5 a
stručnjaci smatraju da je tome doprinio negativan diskurs o manjinskim
skupinama.

Prema trenutnim izbornim anketama6 velika je vjerovatnoća da će stari
kancelar biti ponovo novi, te da će bivše dvije centro-desničarske
stranke ponovo ući u koaliciju, ali to i ne čudi jer se današnja ÖVP
sve manje razlikuje od desnih ideologija sa kojom je bila u koaliciji,
pa čak pokušavaju da cenzurišu medije (zabrana novinarke Faltra na
pres konferenciji7, ili usmjeravanje repoterke Ö3 kakva pitanja da ne
postavlja8).

Bivši ministar unutrašnjih poslova Kickel (FPÖ) je čak došao sa
prijedlogom u jednoj predizbornoj emisiji da se počnu oduzimati
državljanstva – nepoznato je gdje će jedna stranka sa takvom
ideologijom povući crtu izmedju „obri“ i „losi“.9

Sa priznanjem bh. nacionalne manjine bi Austrijanci podrijetlom iz BiH
dobili mogućnost (poput 6 drugih priznati manjina u Austriji) da su
posebno zastićeni kao nacionalna manjina. Po ustavu paragrafu 8 (2)
posebno „Jezik i kultura, postojanje i očuvanje tih etničkih grupa
treba poštovati, osiguravati i promovirati.“.10
Savjetodavno vijeće radi savjetovanja Savezne vlade i Saveznih
ministara o pitanjima etničke grupe, Savezna kancelarija osniva
Savjetodavna vijeća etničkih grupa. Oni moraju podržati i braniti
kulturne, socijalne i ekonomske interese nacionalnih manjina, a
posebno moraju čuti zakonodavstvo i opće planove u području promicanja
interesa etničkih grupa, s razumnim vremenskim ograničenjem. Vijeća
izbornih jedinica mogu također davati prijedloge za poboljšanje
položaja etničkih grupa i njihovih porodica.

Nacionalne manjine § 8. (1) Ne dovodeći u pitanje opće mjere potpore,
Konfederacija će promicati mjere i projekte usmjerene na očuvanje i
zaštitu postojanja etničkih grupa, njihove nacionalnosti i njihovih
karakteristika i prava.11

Bivša Habsburška monarhija bila je multietnička država. U austrijskoj
polovici carstva, dakle, nije bilo naroda države ili većine, a samim
tim ni manjina. Ovaj model etničkih grupa je također usvojen u
Republici Austriji. Za razliku od monarhije, međutim, velika većina
stanovništva je bila njemačkog podrijetla. Samo u Koruškoj postojao je
i postoji značajan dio Slovenaca, mali dio njih i u Štajerskoj. U
Gradišću žive Hrvati i Mađari, kao i Romi i Sinti, u Beču Česi i
Slovaci.12

Opravdanja za priznavanje Austrijanaca bosanskog porijekla ima
dovoljno, od historijskih okolnosti do demografskih razloga. Mladi
Bosanci predstavljaju (poslije Nijemaca i Južnih Tirolaca) drugu
najbrojniju skupinu stranaca na univerzitetima u Austriji)13
Neizvjesno je da li će treće, četvrte ili sljedeće generacije
migrirati u staru domovinu. Za naše dobro, a i njihovo, to priznanje
nam je potrebno.

Ružica Čubela Bajramović

About Ekran

Check Also

Ima li simbolike: iste večeri kada je BiH dobila zeleno svjetlo za (pre)govore o pridruživanju EU, njena nogometna reprezentacija je na svom terenu savladana od Ukraine!

Euforija zbog otvaranja vrata BiH za (pre)govore koju je širila “trojka” bila je na svom …