Skandal u nastanku: Maida Koso Drljević u naletu do profesure preko “koauture”!

Akademska “mafijašenja” i prevare su vjerovatno još jedini segment područja negativnosti u BiH koji nije dobio značaj. Brojni su primjeri očiglednih prevara i kriminalizacije visokog obrazovanja koji su ostali bez adekvatnog epiloga. Sjetimo se samo kriminalnog udoktoravanja Sanje Vlaisavljević, najvećeg skandala u povijesti UNSA, kada je praktično pred očima javnosti jedan u svakom pogledu opskurni politički pamflet HDZa postao doktorska disertacije. Ni nakon ovog, nezapamćenog akademskog kriminala, kao što se uvijek dešava kada jedan zločin nije kažnjen, ništa se nije bitno promijenilo. Naprotiv, nastavljena je stara praksa izigravanja svih mogućih akademskih normi.

Najnoviji primjer za to je izbor Maide Koso-Drljević, vanredne profesorice na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u zvanje redovite profesorice. Ovaj primjer je najbolji po svojoj očiglednosti! U izboru Koso-Drljević ništa nije regularno! Uopće ne treba biti ekspert za bilo koju oblast, da bi se vidjelo da Koso-Drljević nikada nije napisala neko autorsko djelo, izuzimajući njenu doktorsku disertaciju, na kojoj počiva jedini autorski naslov knjige koji ova profesorica ima (Biopsihologija inteligencije)! Dakle, Koso-Drljević nema autorsku knjigu, a čak je i njena magistarska radnja koju je objavila potpisana kao koautorsko djelo! Bez autorstva, koje je ključno za izbor u zvanje profesora, Koso-Drljević napreduje i treba postati redovnom profesoricom!

Doduše, ali nije bila sposobna napisati knjigu, Koso-Drljević ima neke druge kvalitete u koje se uzda! Umije izabrati koautore!  Tako se kao koautor “njene” knjige pojavljuje Dženana Husremović, aktuelna prorektoresa UNSA i miljenica u krugovima “visočkog lobija”. Sa uticajnom koautoricom Koso-Drljević je krenula na put prema redovitoj profesuri. Da stvar bude gora, ne samo da je udžbenik koji Koso-Drljević prilaže kao drugo referentno djelo za izbor koautorski, pored toga što je poznato da su udžbenici sami po sebi, budući da sadrže i zasnivaju se na općim znanjima, kompilacijska djela (koja nisu bez vrijednosti!), nego su i svi tekstovi koje je opskurna profesorica priložila – koautorstvo! Čitatelji portala Ekran.ba to mogu provjeriti na web stranici Filozofskog fakulteta, gdje mogu naći izvještaj o napredovanju Maide Koso-Drljević!

A da bi sve bilo potpuno sigurno, Koso-Drljević je dobila i komisiju  sa čijim članovima je, kako neprovjereno saznaje portal Ekran.ba, u familijarnim odnosima! Znači sve, od početka do kraja u izboru Maide Koso-Drljević je neregularno i, najblaže rečeno, montirano! Koso-Drljević je u svojoj opskurnoj karijeri reciklirala sve što je mogla! Ona je sa magistarskim i doktorskim radnjama, sa kojim je postala docent, nakon reciklaže i objavljivanja postala vanredni profesor, a sada sa koautorskim radovima treba da postane redovita profesorica. Nije li ovo klasični primjer manipulacije i, slobodnije rečeno, “akademskog kriminala”?!

Ozbiljnije analize, kako kažu upućeni, pokazale bi da ono čime se Koso-Drljević navodno bavi mnogo više pripada medicini nego psihologiji, za što ova profesorica nema ni elementarne pretpostavke, ukoliko se izuzmu osobni problemi. Koso-Drljević se, navodno, predstavlja za nekoga ko se bavi neuropsihologijom, za šta joj je potrebno ozbiljno znanje medicinskih disciplina i medicine uopće, a koje ova hibridna profesorica očigledno nije mogla steći na Filozofskom fakultetu. Međutim, to je već predmet nekih stručnih analiza, koje bi dublje pokazale šta se sve u BiH predstavlja za nešto što nije!

Primjer profesionalnog napredovanja Maide Koso-Drljević primjer je kako se zahvaljujući podršci nevidljivih umreženja dobija znanstvena referentnost. Nipošto, međutim, kroz ovaj i ovakve primjere ne treba zaključivati kako u visokom obrazovanju “ništa ne valja”! Naprotiv, primjer Koso-Drljević je pokazatelj kako manjina manipulira većinom, jer na Filozofskom fakultetu ubjedljivu većinu predstavljaju ozbiljni znanstvenici! Problem je što svojom nezainteresiranošću i lošom legislativom u oblasti visokog obrazovanja, pojedinci uspijevaju da se pretvore u znanstvenike, mada sa znanošću nemaju puno veze.

Istraživački tim

Ekran.ba