Ekran Portal sa stavom
Related Articles
Na sjednici Skupštine Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) održanoj 20. decembra ove godine, među ostalim, za dopisne članove izabrani su i dr. Nerzuk Ćurak, Husnija Kamberović i dr. Asim Mujkić, redovni profesori Fakulteta političkih nauka i Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ovim izborima, ANUBiH je još jednom pokazala da se ne drži osnovnih kriterija postupka izbora, koje je, bar u ova tri slučaja, sem netransparentnosti polučio i izbor kandidata koji ne ispunjavaju dobar dio kriterija za izbor.
Naime, prema odredbama Zakona o ANUBiH, njenog Statuta i Poslovnika, kandidati za izbor u članstvo predlažu se na osnovu kriterija izvrsnosti, a traži se, među ostalim, da je kandidat svojim djelom ili radom otvorio nove pravce naučnih istraživanja; da je dobio priznanje za svoja naučna dostignuća; da je bio pozivan da učestvuje u rješavanju krupnih naučnih i stručnih problema; da ima značajne kritike o stvaralaštvu, objavljene u domaćim i/ili inostranim publikacijama; da su njegovi radovi navođeni u domaćim i/ili stranim univerzitetskim udžbenicima; da se naučni doprinos kandidata primjenjuje u praksi. Izuzev političkih komentara, ovi profesori nemaju značajnije radove, a za Mujkića, koji je na početku karijere imao ozbiljne znanstvene rezultate, može se reči da se znanošću već više od desetak godina i ne bavi. Za Nerzuka Ćurka, sa druge strane, može se reći, kako kažu upućeni, da se nikad nije ni bavio znanošću, niti ima kapacitet za to.
Što se tiče prof. Ćurka, niti u jedan od ovih kriterija se njegov rad ne može uklopiti bez ostatka. S tim u vezi, javnost bi trebala znati slijedeće: ovaj profesor opštenarodno odbrane i društvene samozaštite (njegov osnovni studij) ne zadovoljava niti jedan od zakonskih kriterija. Ćurak ne govori ni jedan strani jezik, nikada nije bio ni na jednoj naučnoj konferenciji ili sličnom skupu u inostranstvu (van teritorija bivše Jugoslavije) – a kako bi i mogao ići, kad ne bi mogao učestvovati u radu skupa, jer ne govori engleski (ili neki drugi strani) jezik. Dakle, njegova geopolitika je obesmišljenja per se, jer u njegovom slučaju, radi se regionalnom naučavanju koje seže od Zagreba do Podgorice, dakle veći dio teritorija bivše Jugoslavije, bez Slovenije i Makedonije. Takođe, on nikada nije održao predavanje na stranom jeziku, na bilo kom od evropskih i svjetskih univerziteta. Kako ne govori strane jezike, njegovi geopolitički i drugi naučni uvidi su suženi i uvjetovani samo prevedenom literaturom, jer originalnu, iz navedenog razloga, nije u mogućnosti koristiti. Poznato je da na neka predavanja, na kojima nastava mora biti na engleskom jeziku (CIPS), imenovani dođe sa prevodiocem, što je, iz aspekta etike, struke i nauke, blago rečeno, besprizorno. Samo u BiH ovakvi kandidati mogu biti birani u akademiju nauka i umjetnosti, čiji integritet je odavno dobrano načet izborima čak i lošijih kandidata od prof. Ćurka.
Postavlja se pitanje kako je ovakav kandidat, da ne govorimo o drugoj dvojici, uopće mogao biti u opciji prijema bilo kakve akademije? Odgovor je vrlo jednostavan – u ANU BiH već sjede njemu slični diletanti, koji možda nisu gori od njega, ali su jednake znanstvene ništice kao i on. Navodno, Ćurak je izbor dobio zahvaljujući Mirku Pejanoviću, čiji znanstveni opus i kapaciteti mogu biti poređeni jedino sa – Ćurkom! Nakon svega, mora se konstatirati – ANU BiH je izborom Nerzuka Ćurka potpuno izgubila smisao postojanja!
