Ekran Portal sa stavom
Related Articles
Lejla Fazlagić-Pašić, protiv koje je u Sarajevu potvrđena optužnica za krivična djela organizirani kriminal, zloupotreba položaja, pranje novca, krivotvorenje isprave, te prevara, a koja se već nekoliko godina nalazi u bjekstvu u Hrvatskoj tražila je od Ustavnog suda BiH da ponište odluke nižih sudskih instanci i ukine mjere osiguranja njene imovine. Ustavni sud BiH odbio je ovaj njen zahtjev. Kako stoji u odluci Ustavnog suda BiH, ona se i dalje nalazi u bjekstvu i za njom je raspisana potjernica.
Iako je je protiv nje potvrđena optužnica još 2018. godine, suđenje u ovom predmetu još uvijek nije počelo, jer je optužena pobjegla u Hrvatsku. Prema navodima Kantonalnog suda, u toku je zakazivanje ročišta radi izjašnjenja o krivici. Odluka Ustavnog suda BiH dalje otkriva da se vrijednost njenih nekretnina, koje su predmet osiguranja, procjenjuje na najmanje 1.463.741 KM. Kantonalni sud je zaključio da postoji opasnost da bi imovina, ukoliko ne bude obezbijeđena, mogla biti poklonjena, prodata ili na drugi način otuđena. Nema sumnje da ovakvu imovinu Fazlagić-Pašić nije ni teorijski mogla steći plaćom sudije i poštenim radom.
Inače, mjera obezbjeđenja imovine donesena zbog sumnje da je imovina pribavljena krivičnim djelom, pa je Kantonalni sud produžio privremenu mjeru osiguranja i to od 27. februara 2022. do 27. februara 2024. godine. Prema optužnici, Fazlagić- Pašić se tereti da je u fingiranim sudskim postupcima koje je vodila nekretnine s umrlih knjižili su na članove grupe i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama. Počinjenjem pomenutih krivičnih djela kao organizirana grupa stekli su protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od 10 miliona maraka. Fazlagić-Pašić je prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH prethodno odbio i Vrhovni sud FBiH koji je potvrdio odluku Kantonalnog suda Sarajevo. Inače, ona se tokom procesa na Ustavnom sudu BiH, za razliku do Kantonalnog suda, nije izjašnjavala.
U javnosti su se pojavljivale informacije koje sugeriraju da je ova sutknjia, koja je inače poznata kao vrlo nekompetentna, zaista omogućavala knjiženje imovine umrlih na zakonski nedopustiv način. Činjenica da se nikada nije pojavila pred sudom, mada je to najavljivala, kao i činjenica da posjeduje višemilionsku imovinu, koju sigurno nije mogla steći radeći kao sudija, upućuje na to da se radi o primjeru kriminalca u redovima pravosuđa.
