Otišao je Vlado Pravdić – jedan od najvećih jugoslovenskih rock klavijaturista!

U Splitu nas je tokom sna zauvijek napustio Vlado Pravdić, klavijaturista Bijelog dugmeta i jedan od najboljih jugoslovenskih rock klavijaturista! Otišao je tiho, ostavljajući iza sebe impozantnu karijeru i djelo. Njegova muziča karijera počinje 1965. godine u grupi Vokinsi s kojima je bio do 1968. godine. Nakon toga je od 1968. do 1970. svirao s grupom Kost, od 1970. do 1971. u Ambasadorima i Indexima od 1971. do 1973. godine. Tokom ljeta 1973. godine nakon koncertnog nastupa sa Indexima, upoznaje se sa Goranom Bregovićem, u čkiji band Jutro ubrzo ulazi na poziciji klavijaturiste. Nakon razlaza ove grupe, odnosno preimenovanja Jutra u Bijelo dugme, sve postaje historija u kojoj je Vlado imao značajno mjesto. Pravdić je svirao na prva dva albuma Bijelog dugmeta Kad bi’ bio bijelo dugme i Šta bi dao da si na mom mjestu prije nego što je u jesen 1976. otišao na obavezno odsluženje vojnog roka u JNA. Na njegovom mjestu tada ga je zamijenio Laza Ristovski, sa kojim Dugme snima album Eto, baš hoću! Vratio se u Bijelo dugme 1978. godine, čiji član je bio sve do 1987. godine, kada se povlači iz muzike. Vlado Pravdić se pridružio ostatku Bijelog dugmeta na njihovoj oproštajnoj turneji 2005. godine.

Vlado Pravdić će ostati upamćen po izvanrednim klavijaturističkim dionicama sa prva dva albuma Dugmeta i, posebno, dionicama sa Bitange i princeze, najboljeg albuma banda. Bez Vlade Pravdića i njegovog hammonda Bijelo dugme ne bi bilo ono što je bilo i on je, jednostavno rečeno, neizbrisivi dio njihove zvučne slike. Ostat će upamćen kao veliki klavijaturista i član najvećeg rock banda na ovim prostorima. Sa Vladom je otišao jedan mali dio historije naše muzike!