Ekran Portal sa stavom
Related Articles
U jednom od intervjua koje je Bakir Izetbegović dao u posljednjih
nekoliko dana, član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA osvrnuo se i
na političku ulogu Fahrudina Radončića. “Za gospodina Radončića ja
mislim da se Bošnjaci sve masovnije pitaju zašto je on uopšte ovdje sa
nama. Što je došao? Šta je cilj?“, rekao je Izetbegović. I zaista, već
odavno se postavlja pitanje kakva je uloga Fahrudina Radončića na bh
političkoj sceni.
Višestruko su se građani BiH mogli uvjeriti u Radončićevu bliskost sa
Čovićem Dodikom, kao i u posvećenost Dnevnog avaza, novine u kojoj je
on “savjetnik“, da napada, diskvalificira i medijski harangira
pojedine ličnosti iz javnog života. Ne može se reći da je Avaz blatio
samo Bošnjake, kao što kaže Izetbegović, mada su oni zaista u ogromnoj
većini bili meta ovog propagandnog glasila. Međutim, zaista se može
reći da su meta Radončićeve novine bili oni koji su opredijeljeni za
Bosnu i Hercegovinu, bilo Bošnjaci, bilo nebošnjaci.
U knjizi “Fahrudin Radončić – mafijaš u podzemlju Balkana“ Armin Cibra
navodi tajne susrete Radončića sa srbijanskim vlastodršcima i blizak
odnos sa njima. Ti susreti su opisani kao Radončićevi dolasci na
referiranje o izvršenim zadacima i priprema za nove zadatke. Do danas
nije poznato da je nešto demantirano iz ove knjige, kao što nije
poznato ni da je pokrenut neki proces protiv autora, ali je poznato da
je Cibri zapaljeno nekoliko automobila.
Zato pitanje koje Izetbegović navodi zaista ima višestrukog smisla.
Kada se uzme u obzir i to da je Radončić preko buljuka uglavnom
kvaziintelektualaca pokušao (i jednim dijelom uspio) uspostaviti
kontrolu nad javnošću u Sarajevu, onda pitanje postaje još ozbiljnije.
Cibra navodi kako je Radončić sam pisao tekstove u kojima je hvalio sam
sebe, a koje je potpisivao imenima Muhameda Filipovića i Envera
Kazaza, isplaćujući im za to 100 km. Imajući u vidu da je Radončić
direktno kontrolirao gradnju novih energetskih potencijala i autoputa,
a da od toga nije bilo ništa, kao i to da se za kadrove SBB vezuje
uništavanje Univerziteta u Sarajevu, Izetbegovićevo pitanje, odnosno
pitanje koje veliki broj građana BiH sebi postavlja, zaista ima
ozbiljnu političku važnost.
Ekran je već pisao o analizi Kurta Bassuenera, izvrsnog poznavaoca
prilika u BiH i nekadašnjeg stratega OHR, koji je Čovića, Radončića i
Dodika kao politički trojac opisao opasnim za našu državu. Kada se ima
u vidu da su mediji pod kontrolom Milorada Dodika i Dragana Čovića
dali punu podršku Radončićevoj kandidaturi za Predsjedništvo, onda se
čini da pitanje “zašto je Radončić uopšte ovdje sa nama“ dobija
drmatične razmjere ozbiljnog političkog pitanja.
Ne treba gubiti iz vida ni to da se Radončić za kandidaturu u
Predsjedništvu BiH opredjeljuje tek nakon što je Čović obznanio da se
pokreće “plan B“ njegove i Dodikove strategije. Mnogi dijelom famoznog
“plana B“ smatraju Radončićev ulazak u Predsjedništvo i sinergijsko
djelovanje sa Čovićem i Dodikom, bliskim “prijateljima“, na disoluciji
BiH. U svakom slučaju dilema koju je Izetbegović javno izgovorio (ne
prvi!) van svake sumnje ima smisla.
