Ekran Portal sa stavom
Related Articles
Vrlo brzo je postalo jasno da ce korona virus donijeti i geopolitičke posledice sa sobom. Još nije jasno ko će biti geopolitički pobjednici a ko gubitnici. Na to ukazuje i jedan pogled na zapadni Balkan.
Beč, 03. april 2020. / Posljedice korona-krize mogu imati i utjecaj na odnose Evropske Unije sa zapadnim Balkanom. Ako Evropska Unija ne reaguje na vrijeme, utjecaj u regiji mogao bi opasti.
Promjene na zapadnom Balkanu
I za vrijeme hladnog rata, tadašnja zajednica drzava na Balkanu služila je kao tampon zona između istoka i zapada. Ta regija je ostala i dalje središte borbe za geopolitički utjecaj u Europi.
Ako je se tijekom milenijuma činilo sigurnijim da će zapadni Balkan s državama bivse Jugoslavije i Albanijom uskoro uci u Evropsku Uniju, karte bi se zbog korona-kirze mogle ponovo imjesati . Posebno i onako snazna prisustva Kine, Rusije, Turske i nekih zaljevskih država mogli bi dovesti do povećane sumnje u proširivanje EU u nekim zemljama zapadnog Balkana, kako kažu neki stručnjaci.
Iskorištavanje teške situacije
Još prije pandemije, pored drugih ozbiljni izazova, zapadni Balkan je imao zabrinjavajuću ekonomsku situaciju, zbog čega pandemija dodatno djeluje kao akcelerator požara. To bi moglo biti pogubno za razvoj demokratije – ali i za približavanje Evropskoj Uniji koja je u krizi sve čestće dežurni krivac.
Akteri poput Kine dugo pokušavaju proširiti svoj geopolitički položaj na zapadnom Balkanu, koji se smatra ulazom u Europu. Kineska inscinacija distribucije zaštitnih maski i slično registrovana je i na Balkanu.
“Brat” iz Kine
Donedavno je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, sjedio na dve stolice, na Zapadnoj i Istocnoj. Sredinom marta je ipak dao Evopskoj Uniji do znanja: Samo “Brat” u Kini moze pomoći Srbiji. Prije toga, predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen je ograničila izvoz medicinske opreme izvan Unije. Vučićev koalicijski partner Aleksander Vulin (Pokret socijalista) takođe je pojasnio: “Srbija mora tražiti prijatelje iz cijelog svijeta s kojima može biti ravnopravan partner koji nam ne laže i koji nas dvostrukim standardom prevari.”
Geng Shuang, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova potvrđuje: “Kina i Srbija sveobuhvatni su strateški partneri s trajnim prijateljstvom”.
Unatoč lošoj ekonomskoj situaciji, Srbija je četvrta po kineskom ulaganju u Europi. To se uglavnom događa zbog napora Kine da izgradi važne trgovinske putove prema Europskoj Uniji. Kina ulaže u infrastrukturu preko zapadnog Balkana i pokušava uspostaviti brze cestovne i željezničke veze od zapadne Europe do luke Pirej (Grčka) u kojoj ima većinski udio.
Mali pobunjenici
I “mali brat” u entitetu Republike Srpske, Milorad Dodik, ne samo da nastavlja svoju separatističku retoriku u Bosni i Hercegovini i u vrijeme pandemije, nego i namjerno pokušava promicati antieuropsko raspoloženje. Kroz svoj medijski aparat izvještavanje uglavnom vrti oko ruske pomoći: “Zahvalio sam ministru Lavrovu na njegovom interesu za situaciju u Srpskoj i Bosni i Hercegovini i na pomoći koju je Rusija uvijek pružala i zamolio ga da uputi pozdrav predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu koji u ovim trenutcima ne zaboravja Republiku Srpsku i misli na nas.”, kaže Dodik.
Rusija ima i političke i gospodarske interese u regiji i nada se da će je držati podalje od struktura Evropske Unije. Ona promiče bilateralne odnose s pojedinim zemljama kako bi se učvrstilo njezino političko prisustvo u regiji. Posebno zanimljivo je da gradi odnose sa Republikom Srpskom, zanemarujući središnju vlast zemlje.
Kritika iz Evropske unije
„Ovo nije vrijeme za kontroverze ili neutemeljene optužbe. Europska unija važan je donator, ulagač i trgovinski partner zapadnog Balkana.”, izjavila je glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero. Iako je Srbija jedan od najvećih primatelja pomoći EU, ona je nevidljiva u javnosti odnosu na mnogo manje ruske i kineske donacije.
Ministar vanjskih poslova Europske unije Josep Borrell izrazio je zabrinutost zbog događaja na Zapadnom Balkanu. Požalio je što su plakati zahvalnosti za Kinu i Rusiju postavljeni na ulice Beograda ne spominuci pomoći iz EU-a. “Ako biste mogli otići u Beograd, lako biste uočili plakate sa slikom kineskog predsjednika Xija (Jinpinga) na kojem je pisalo:” Hvala, brate Xi, jedini ste nam pomogli. ” Prije toga, međutim, nikada nije bilo plakata na kojima je EU bila zahvaljena, kaze Borrell.
Može li Evropska Unija još preokreniti situaciju?
Čim velika ili regionalna sila promijeni svoj položaj na Balkanu, ostale sile počinju to kopirati. To je logika moći u europskoj “tampon zoni”. Ova situacija također odražava globalnu nestabilnost i suparništvo između velikih sila. Integracija zapadnog Balkana bila je važan strateški cilj Evropske Unije. Uskoro će se vidjeti je li EU već propustila svoju šansu.
Piše Ružica Čubela
Tekst u orignialu možete pročitati na njemačkom jeziku na: https://zackzack.at/2020/04/25/kraeftemessen-um-europa-causa-westbalkan/
