{"id":12298,"date":"2022-06-05T18:53:36","date_gmt":"2022-06-05T18:53:36","guid":{"rendered":"http:\/\/ekran.ba\/?p=12298"},"modified":"2022-06-05T18:53:36","modified_gmt":"2022-06-05T18:53:36","slug":"kako-se-iz-srbijanskih-skrivenih-centara-moci-biraju-profesori-u-bih-slucaj-lamija-neimarlija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekran.ba\/?p=12298","title":{"rendered":"Kako se iz srbijanskih skrivenih centara mo\u0107i biraju profesori u BiH: slu\u010daj Lamija Neimarlija?"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\">Skrivene mre\u017ee dru\u0161tvenog uticaja su nakon otkrivanja na\u010dina fabrikovanja intelektualaca i javnih i\u010dnosti u BiH na primjeru Lamije Neimarlije, opskurne (haman)docentice Akademije likovnih umjetnosti UNSA (ALU UNSA), na svaki na\u010din poku\u0161ale relativizirati novinarsko istra\u017eivanje portala Ekran.ba. \u010cinjenice su, me\u0111utim, neumoljive. Portal Ekran.ba donosi nove detalje o skandaloznom fabrikovanju Lamije Neimarlije u docenticu na ALU UNSA.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">U akademskoj zajednici UNSA Lamija Neimarlija je poznata kao \u0161treberica \u010diji je krajnji domet bio dobijanje Zlatne zna\u010dke UNSA, \u0161to u svojoj biografiji i dan danas navodi kao najve\u0107u referencu. Istovremeno, Neimarlija je poznata i kao znanstveno krajnje potkapacitirana, \u0161to se pokazuje i time da je njen krajnji znanstveni domet bio djelovanje u banjalu\u010dkom udru\u017eenju Sofia, \u010dija je djelatna orijentacija usmjerena ne na bavljenje filozofijom i znano\u0161\u0107u, nego na populariziranje filozofije i znanosti, \u0161to je u istra\u017eiva\u010dkom smislu daleko od znanstvenog rada. Upravo u takvom udru\u017eenju, djeluju\u0107i u Banja Luci, Neimarlija je ostvarivala sumnjive reference za izbor, koje su bile o\u010digledno usmjerene tek na zadovoljavanje mogu\u0107nosti da se odre\u0111eni radovi vrednuju kao znanstveno relevantni. U Sarajevu postoji vi\u0161e udru\u017eenja koja se uspje\u0161no i na me\u0111unarodnom planu priznato bave filozofijom, \u0161to bi za znanstveni rad Neimarlije bilo od izuzetne va\u017enosti, ali ova potkapacitirana kakanjska znanstvenica mogla je djelovati samo u Banja Luci! O\u010digledno, zato jer je kvalitet njenog rada bio dostatan tek za \u201cpopularno bavljenje znano\u0161\u0107u\u201c, nikako za ozbiljan znanstveni rad.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Nakon \u0161to je istekao zakonom propisani minimalni period nakon kojeg se Neimarlija mogla prijaviti na konkurs za napredovanje u zvanje docenta, konkurs je i raspisan. Dekanesa ALU UNSA, Dubravka Pozderac-Lejli\u0107, tako\u0111e \u201cznanstvenica\u201c vi\u0161e nego sumnjivih referenci, tako\u0111e je, prema informacijama izvora portala Ekran.ba, jakim vezama vezana za Beograd i politi\u010dke krugove u Srbiji. Ta i takva dekanesa, raspisuje konkurs za Neimarliju, pri \u010demu je i sama svjesna da je Neimarlija daleko od ozbiljnog znanstvenog rada, ba\u0161 kao i ona. Ipak, konkurs je raspisan i ra\u010dunalo se da \u0107e se kroz privatne kontakte formirati komisija koja \u0107e od Lamije Neimarlije napraviti znanstvenicu. To se nije desilo!<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Nakon nekoliko bezuspje\u0161nih poku\u0161aja (polu)privatnog kontaktiranja dvojice profesora estetike na Filozofskom fakultetu, slu\u017ebenici ALU UNSA su upu\u0107eni da kontakte vezane za formiranje komisije, kao i sve druge institucije koje imaju takvu potrebu, zvani\u010dno, transparentno i u slu\u017ebenoj formi ostvare sa Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta, koji \u0107e u najkra\u0107em roku predlo\u017eiti profesore za \u010dlanstvo u navedenoj komisiji. Me\u0111utim, to se nije desilo!<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">\u010cim su stvari svedene na zvani\u010dnu ravan, u\u010dinjene transparentnim i o\u010digledno stavljene u slu\u017ebene okvire, Pozderac-Lejli\u0107 se odlu\u010dila da komisiju formira uz pomo\u0107 srbijanskih kadrova. Sama je sebe imenovala predsjednicom komisije (naravno, uz suglasnost NNV ALU UNSA, da ne bi bilo priglupih prigovora raznih \u201crazotkriva\u010da\u201c), u istu je stavila doc. dr. Maricu Rajkovi\u0107, sa Univerziteta u Novom Sadu i, izjegavaju\u0107i transparentno i profesionalno funkcioniranje Filozofskog fakulteta u Sarajevu, napisala referat koji je dokaz da Lamija Neimarlija ne mo\u017ee postati docenticom bez pomo\u0107i iz Srbije. Na scenu stupa komisija sa\u010dinjena po mjerilima beogradskih centara mo\u0107i!<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Referat je napisan tako da su nabrojani svi \u201cuspjesi\u201c Lamije Neimarlije od njenog ro\u0111enja do danas. U toj formi, poku\u0161ava se sakriti \u010dinjenica da je Neimarlija u svom \u201cznanstvenom radu\u201c od izbora u zvanje vi\u0161eg asistenta, to zna\u010di u posljednjih pet godina, objavila svega tri \u201cznanstvena rada\u201c! Znanstvenost tih radova upravo je predmet mi\u0161ljenja i djelovanja komisije koju je imenovalo NNV ALU UNSA, u kojoj su, kao \u0161to je ve\u0107 navedeno, ve\u0107inu \u010dinili \u010dlanovi \u201csrbijanskog znanstvenog kruga\u201c. U \u201cznanstvene radove\u201c ubrojane su sljede\u0107e objavljotine Lamije Neimarlije:<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">1. \u201eStrukturalisti\u010dka i poststrukturalisti\u010dka kritika tradicionalnog pojma umjetni\u010dkog djela\u201c, A priori, Udru\u017eenje za promicanje kulture i mi\u0161ljenja \u201eSofia\u201c, No.1\/2021.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">(<a href=\"http:\/\/www.casopisapriori.com\/index.php\/apriori\/article\/view\/5\/3\" target=\"_blank\" data-saferedirecturl=\"https:\/\/www.google.com\/url?q=http:\/\/www.casopisapriori.com\/index.php\/apriori\/article\/view\/5\/3&amp;source=gmail&amp;ust=1654504946845000&amp;usg=AOvVaw2OKOs_KAl8-z6Hc7WZdH6G\">http:\/\/www.casopisapriori.<wbr \/>com\/index.php\/apriori\/article\/<wbr \/>view\/5\/3<\/a>)<br \/>\n2. \u201eUmetnost i kulturni identitet\u201c, Jezik, kultura, obrazovanje, Pedago\u0161ki fakultet u U\u017eicu,<br \/>\n2018.<br \/>\n3. \u201eUmberto Eko: Sloboda i granice tuma\u010denja umjetni\u010dkog djela\u201c, Zbornik radova<br \/>\nAkademije umetnosti, Univerzitet u Novom Sadu, No. 5\/2017.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\"><\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">O\u010digledno je da su sve \u201creference\u201c (haman)docentice vezane za Banja Luku i Srbiju, kao \u0161to je o\u010digledno da je prvi tekst objavljen u publikaciji koja je popularnog, a ne znanstvenog karaktera, a druge dvije objavljotine su tako\u0111e objavljene u publikacijama koje nemaju \u201cfilozofski\u201c prefiks, \u0161to bi za izbor u zvanje docenta za oblast filozofije bilo obavezuju\u0107e! Naravno, za komisiju koju je formirala ALU UNSA, po diktatu dekanese Pozderac-Lejli\u0107, a u interesu Neimarlije &#8211; kandidatkinje, ovako \u0161uplje i o\u010digledno nepostoje\u0107e \u201creference\u201c su mogle biti prihva\u0107ene. Zato je bilo nu\u017eno da komisija bude formirana sa \u201csrbijanskim kadrovima\u201c i unaprijed odre\u0111ena da nepostoje\u0107e reference prihvati kao dovoljne za izbor u zvanje docenta! Tu je pri\u010da zavr\u0161ena!<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Me\u0111utim, takav zavr\u0161etak pri\u010de o\u010digledna je slika na\u010dina na koji se kreira \u201cintelektualna scena\u201c u BiH. Nemarlija je samo jedan od primjera, mo\u017eda najo\u010digledniji, ali nikako ne i jedini u kojem se pokazuje kako se kadrovi fabrikovani u Srbiji i Beogradu, u BiH montiraju kao \u201cintelektualne i znanstvene reference\u201c javnosti. Postavljamo pitanje: nije li o\u010digledno da je izbor Lamije Neimarlije kreiran u srbijanskim centrima mo\u0107i? Nije li o\u010digledno da Lamija Neimarlija u normalnoj proceduri izbora, sagledavanjem stvarne relevantnosti njenog \u201cznanstvenog rada\u201c, ne bi mogla dobiti \u201cprolaz\u201c za izbor u zvanje docenta? Nije li o\u010digledno da na ovaj na\u010din iz vanjskih centara mo\u0107i u BiH biva kreirana \u201cintelektualna scena\u201c, koja ne samo da nije u stanju, nego i ne \u017eeli odgovoriti na prijetnje koje dolaze bh dru\u0161tvu iz bliskog okru\u017eenja? Nije li o\u010digledno da je (haman)docentica primjer takvog kreiranja kadrova i o\u010digledan slu\u010daj dobijanja zvanja bez stvarnih referenci, a u interesu inostranih centara mo\u0107i?!<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Na pitanja koja smo joj poslali, kao i na javne pozive, Lamija Neimarlija do danas nije odgovorila portalu Ekran.ba. Umjesto toga poku\u0161ala je preko opskurnih paraobavje\u0161tajnih medija napadati Ekran.ba. Dekanesa Dubravka Pozderac-Lejli\u0107, tako\u0111e nije odgovorila na javno postavljena pitanja. Portal Ekran.ba ostavlja otvorenu mogu\u0107nost da reagiraju i nakon ovog teksta, kao i nakon svih drugih istra\u017eiva\u010dkih tekstova koji se mogu njih ticati.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\"><\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Istra\u017eiva\u010dki tim<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Ekran.ba<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Skrivene mre\u017ee dru\u0161tvenog uticaja su nakon otkrivanja na\u010dina fabrikovanja intelektualaca i javnih i\u010dnosti u BiH na primjeru Lamije Neimarlije, opskurne (haman)docentice Akademije likovnih umjetnosti UNSA (ALU UNSA), na svaki na\u010din poku\u0161ale relativizirati novinarsko istra\u017eivanje portala Ekran.ba. \u010cinjenice su, me\u0111utim, neumoljive. Portal Ekran.ba donosi nove detalje o skandaloznom fabrikovanju Lamije Neimarlije u docenticu na ALU UNSA. &hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":12155,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,86,66,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12298"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12298"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12298\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12299,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12298\/revisions\/12299"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12155"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}