{"id":12692,"date":"2022-08-16T05:21:34","date_gmt":"2022-08-16T05:21:34","guid":{"rendered":"http:\/\/ekran.ba\/?p=12692"},"modified":"2022-08-16T05:21:34","modified_gmt":"2022-08-16T05:21:34","slug":"znalo-se-od-pocetka-talibani-se-ne-mogu-civilizirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekran.ba\/?p=12692","title":{"rendered":"Znalo se od po\u010detka – Talibani se ne mogu civilizirati!"},"content":{"rendered":"
Portal Ekran.ba prenosi izvje\u0161taj o stanju u Afganistanu godinu dana nakon uspostavljanja talibanske vlasti.<\/div>\n
<\/div>\n
\n

Govore\u0107i u ime Talibana u to vrijeme,\u00a0Zabihulah Mud\u017eahid\u00a0je dao niz obe\u0107anja za novu vladu. Postavlja se pitanje, dakle, da li je re\u017eim ispunio svoja obe\u0107anja?<\/p>\n

Ograni\u010denja za \u017eene<\/p>\n

– Dozvolit \u0107emo \u017eenama da rade i u\u010de… \u017eene \u0107e biti vrlo aktivne, ali u okviru islama- poru\u010deno je tada.<\/p>\n

Prethodni talibanski re\u017eim, 1990-ih, ozbiljno je ograni\u010dio slobodu \u017eena – a od preuzimanja vlasti od strane talibana pro\u0161le godine, niz ograni\u010denja ponovo je nametnut \u017eenama u Afganistanu.<\/p>\n

Na snazi su propisi o odje\u0107i i zakoni koji zabranjuju pristup javnim povr\u0161inama bez mu\u0161kog staratelja.<\/p>\n

U martu su \u0161kole ponovo otvorene za novu \u0161kolsku godinu, ali su talibani poni\u0161tili ranije obe\u0107anje i djevoj\u010dicama trenutno nije dozvoljeno da poha\u0111aju srednju \u0161kolu.<\/p>\n

\u00a0Obrazovanje za djevoj\u010dice<\/p>\n

Naime, ono \u0161to se de\u0161avalo jeste da su Talibani krivili nedostatak u\u010diteljica i potrebu da se uredi razdvajanje objekata. Prema UN-u, ovo je uticalo na oko 1,1 milion u\u010denika i izazvalo je \u0161iroku me\u0111unarodnu kritiku. Dozvoljeno je osnovno\u0161kolsko obrazovanje za djevoj\u010dice.<\/p>\n

\n

U\u010de\u0161\u0107e \u017eena u radnoj snazi<\/p>\n

\n

Neki javni univerziteti ponovo su otvoreni i za mu\u0161karce i za \u017eene u februaru. Ali u\u010de\u0161\u0107e \u017eena u radnoj snazi opalo je od talibanskog preuzimanja pro\u0161log ljeta, prema Svjetskoj banci. U\u010de\u0161\u0107e \u017eena u radnoj snazi poraslo je sa 15 posto na 22 posto u ne\u0161to vi\u0161e od jedne decenije, izme\u0111u 1998. i 2019. godine. Me\u0111utim, s obzirom da su talibani nametnuli vi\u0161e ograni\u010denja na kretanje \u017eena izvan ku\u0107e od njihovog povratka na vlast, postotak \u017eena koje rade u Afganistanu se smanjio na 15 posto 2021. U izvje\u0161taju Amnestyja u julu navodi se da su talibani “desetkovali prava \u017eena i djece” u Afganistanu. U njemu je nagla\u0161eno zlostavljanje i mu\u010denje nekih \u017eena koje su u\u010destvovale u protestima protiv novih ograni\u010denja koja su im nametnuta.<\/p>\n

– Radit \u0107emo…u cilju revitalizacije na\u0161e ekonomije, na\u0161e rekonstrukcije, na\u0161eg prosperiteta – poru\u010deno je.<\/p>\n

U junu je Vije\u0107e sigurnosti UN-a izvijestilo da se avganistanska ekonomija smanjila za oko 30-40 posto od preuzimanja vlasti od Talibana u avgustu pro\u0161le godine. Procjena slu\u017ebenog tijela koje nadzire napore za rekonstrukciju u Afganistanu koje finansiraju SAD zaklju\u010dila je da iako dio me\u0111unarodne pomo\u0107i i dalje priti\u010de u zemlju, ekonomski uslovi ostaju “stra\u0161ni”.<\/p>\n

\n

Sme\u0111i \u0161alovi i crni ogrta\u010di<\/p>\n

\n

Kada se stigne u me\u0111unarodnu zra\u010dnu luku Kabul, prvo \u0161to se primijeti su \u017eene, odjevene u sme\u0111e \u0161alove i crne ogrta\u010de, koje udaraju pe\u010date u putovnice. Zra\u010dna luka, koja je prije godinu dana bila popri\u0161te panike mase ljudi koji su o\u010dajni\u010dki \u017eeljeli pobje\u0107i, sada je mnogo ti\u0161a i \u010di\u0161\u0107a. Redovi bijelih talibanskih zastava vijore se na ljetnom povjetarcu, reklamni panoi starih poznatih lica su prefarbani, pi\u0161e BBC. \u0160to se nalazi iza ulaza u zemlju koja je preokrenuta naglava\u010dke brzim talibanskim preuzimanjem vlasti?<\/p>\n

Poruke su, u najmanju ruku, zapanjuju\u0107e. – \u017dele da svoj posao prepustim bratu – pi\u0161e jedna \u017eena na platformi za razmjenu poruka. – Zaslu\u017eili smo na\u0161e polo\u017eaje svojim iskustvom i obrazovanjem, ako to prihvatimo, to zna\u010di da smo izdale same sebe – izjavljuje druga \u017eena.<\/p>\n

\u017denama koje su u radile u Ministarstvu financija, pro\u0161loga je kolovoza nare\u0111eno da odu ku\u0107i. Talibanski su im du\u017enosnici tada rekli: “Po\u0161aljite \u017eivotopise svojih mu\u0161kih ro\u0111aka koji se mogu prijaviti za va\u0161 posao”. Sada su osnovale grupu od 60-ak \u010dlanova. – Ovo je moj posao. Marljivo sam i te\u0161ko radila vi\u0161e od 17 godina da dobijem ovaj posao i zavr\u0161im magisterij. Sada smo se vratile na nulu – kazala je \u017eena koja je u strahu tra\u017eila da joj se sakrije identitet.<\/p>\n

\n

Uspjela pobje\u0107i<\/p>\n

\n

Za BBC je govorila\u00a0Amina Ahmady, biv\u0161a glavna direktorica Uprave koja je uspjela pobje\u0107i. – Gubimo svoj identitet – kazala je ona. Veliki naslov njihove skupine, “\u017dene vo\u0111e Afganistana”, daje im snagu. Ono \u0161to \u017eele je njihov posao. Talibanski du\u017enosnici ka\u017eu da \u017eene jo\u0161 uvijek rade. One koje zaista rade uglavnom su medicinsko osoblje, nastavnici i za\u0161titari, uklju\u010duju\u0107i one u zra\u010dnoj luci. Talibani tako\u0111er nagla\u0161avaju da su \u017eene, koje su neko\u0107 imale oko \u010detvrtinu dr\u017eavnih poslova, jo\u0161 uvijek pla\u0107ene. Biv\u0161a dr\u017eavna slu\u017ebenica Ahmadi ispri\u010dala je kako ju je na ulici zaustavio talibanski \u010duvar koji je kritizirao njezin hid\u017eab iako je bila potpuno pokrivena. – Ima\u0161 va\u017enijih problema za rje\u0161avati od hid\u017eaba – uzvratila mu je. Osamnaestogodi\u0161nji\u00a0Noor Mohammad\u00a0i 25-godi\u0161nji\u00a0Ahmad\u00a0neprestano zamahuju srpovima kako bi o\u010distili preostalu mrlju \u017eita.- Ove godine ima mnogo manje p\u0161enice zbog su\u0161e – primje\u0107uje Nur, a na njegovom licu vide se znoj i prljav\u0161tina. – Ali to je jedini posao koji sam mogao na\u0107i – dodaje. Cijeli dan su na njivi za dva dolara dnevno. – Studirao sam elektrotehniku, ali sam morao prekinuti studij da bih uzdr\u017eavao svoju obitelj. Prodao sam svoj motor da bih oti\u0161ao u Iran, ali nisam mogao na\u0107i posao – obja\u0161njava.<\/p>\n

\n

Sezonski rad<\/p>\n

\n

Sezonski rad u susjednom Iranu nekada je bio odgovor za one u jednoj od najsiroma\u0161nijih pokrajina u Afganistanu. Ali posao je presu\u0161io i u Iranu.<\/p>\n

– Pozdravljamo na\u0161u bra\u0107u talibane, ali trebamo vladu koja nam daje mogu\u0107nosti – ka\u017ee Nur. – Siroma\u0161tvo i glad tako\u0111er su borba i ve\u0107a je od pucnjave – dodao je Nur. U dva najudaljenija okruga Gora (Ghora) vlada gladi i veliko siroma\u0161tvo. Ceste su lo\u0161e, jako se te\u0161ko pristupa bolnicama, \u0161kolski sistem lo\u0161e funkcionira. – Afganistanu je potrebna pozornost. Moramo spa\u0161avati ljudske \u017eivote i to ne treba mije\u0161ati politiku – ka\u017ee mladi talibanski direktor zdravstva sa sveu\u010dili\u0161nim obrazovanjem Abdul Satar Mafak (Mafaq). – Talibani su zatvorili srednje \u0161kole – kazala je osamnaestogodi\u0161nja\u00a0Sohaila\u00a0\u0161to ima goleme posljedice na mlade ambiciozne tinejd\u017eerice poput nje. Ve\u0107ina srednjih \u0161kola je zatvorena, po nalogu talibanskog vrha ultrakonzervativnih sve\u0107enika, iako su mnogi Afganistanci, uklju\u010duju\u0107i talibanske \u010dlanove, pozvali na njihovo ponovno otvaranje.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Portal Ekran.ba prenosi izvje\u0161taj o stanju u Afganistanu godinu dana nakon uspostavljanja talibanske vlasti. Govore\u0107i u ime Talibana u to vrijeme,\u00a0Zabihulah Mud\u017eahid\u00a0je dao niz obe\u0107anja za novu vladu. Postavlja se pitanje, dakle, da li je re\u017eim ispunio svoja obe\u0107anja? Ograni\u010denja za \u017eene – Dozvolit \u0107emo \u017eenama da rade i u\u010de… \u017eene \u0107e biti vrlo aktivne, …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":12693,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,66,65,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12692"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12692"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12692\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12694,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12692\/revisions\/12694"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12693"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12692"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12692"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12692"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}