{"id":13194,"date":"2022-11-03T05:24:06","date_gmt":"2022-11-03T05:24:06","guid":{"rendered":"http:\/\/ekran.ba\/?p=13194"},"modified":"2022-11-03T05:24:06","modified_gmt":"2022-11-03T05:24:06","slug":"integralno-obracanje-svena-alkalaja-u-un","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekran.ba\/?p=13194","title":{"rendered":"Integralno obra\u0107anje Svena Alkalaja u UN"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\">Portal Ekran.ba objavljuje integralni tekst obra\u0107anja jedine svijetle ta\u010dke onoga \u0161to se naziva bh diplomacija, ambasadora u UN Svena Alkalaja. Alkalaj je pokazao kako se diplomatski bori za BiH, razotkrivaju\u0107i pred UN antidr\u017eavno i segregacijsko djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta. Tekst je vrijedan pozornog \u010ditanja!<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\"><\/div>\n<div>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010cestitke predsjedniku i zadovoljstvo zbog produ\u017eenja mandata EUFOR Althea misije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Povod za dana\u0161nje obra\u0107anje u ime Bosne i Hercegovine, suverene i nezavisne dr\u017eave, u najve\u0107em dijelu se odnosi na protekli \u0161estomjese\u010dni period u zemlji, sa posebnim akcentom na nedavno odr\u017eane Op\u0107e izbore, od 2. oktobra 2022. godine. Prethodni period, bio je relativno miran i u najve\u0107oj mjeri posve\u0107en odr\u017eavanju Op\u0107ih izbora u Bosni i Hercegovini. \u010cak mo\u017eemo re\u0107i da je izborna kampanja bila mirnija od prethodnih, iako je bilo sporadi\u010dnih pojava secesionisti\u010dke i nacionalisti\u010dke retorike.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prije nego vam ponudim osvrt na pomenuti \u0161estomjese\u010dni period u Bosni i Hercegovini, dozvolite da ovom prilikom posebno naglasim, da je dr\u017eava Bosna i Hercegovina jedna od potpisnica Op\u0107eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Daytonski mirovni sporazum, sa druge dvije susjedne zemlje uz \u0161est svjedoka, od toga 5 zemalja plus Europska unija. Poznato je kako mirovne sporazume, u pravilu potpisuju u\u010desnici u ratu, tako da sa toga me\u0111unarodnopravnog stanovi\u0161ta, potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma je okon\u010dan me\u0111udr\u017eavni oru\u017eani sukob, kako ga je u svojim presudama utvrdio Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud za biv\u0161u Jugoslaviju iz Haaga. Ovo navodim iz razloga, \u0161to povremeno u javnom prostoru \u010dujemo od susjednih zemalja tvrdnju da se one garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, \u0161to je neta\u010dno i nedobronamjerno, jer Daytonski sporazum nikoga ne utvr\u0111uje kao garanta sporazuma. Tom neta\u010dnom tvrdnjom da su garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, susjedne zemlje nastoje stvoriti pogre\u0161an ambijent u kojem imaju pravo vr\u0161iti intervencije na politi\u010dki, ekonomski i dru\u0161tveni sistem u Bosni i Hercegovini, \u0161to jednostavno re\u010deno predstavlja udar na suverenitet Bosne i Hercegovine i jedan je od zna\u010dajnijih faktora destabilizacije cijelog regiona.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Po Daytonskom mirovnom sporazumu, nadgledanje implementacije vojnog aspekta dodijeljeno je NATO i EUROF-u kao jednakim pravnim slijednicima nekada\u0161njih Stabilizacijskih snaga ili SFOR-a, dok nadgledanje implementacije civilnog aspekta vr\u0161i Ured visokog predstavnika ili OHR uz pomo\u0107 Vije\u0107a za implementaciju mira (PIC). Ovo je veoma va\u017eno ista\u0107i, jer u prethodnom periodu vidimo zna\u010dajno kr\u0161enje ovih odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma od susjednih zemalja, ali na\u017ealost i od samog OHR-a.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iz razloga \u0161to je danas tema \u0161estomjese\u010dni Izvje\u0161taj visokog predstavnika, koristim ovu priliku da vas podsjetim da je njegova nadle\u017enost utvr\u0111ena Aneksom 10, Daytonskog mirovnog sporazuma na na\u010din da nadgleda implementaciju civilnog aspekta, koja izme\u0111u ostalog podrazumijeva odr\u017eavanje fer i slobodnih izbora u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vode\u0107i se tom premisom, Ured visokog predstavnika (OHR) u prethodnom periodu izvr\u0161io je nametanje dvije odluke koje se ti\u010du Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao i amandmana na ustav jednog od bh. entiteta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prva intervencija, bila je u krajem jula 2022. godine, gdje je izmjenom odre\u0111enih paragrafa u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, OHR poku\u0161ao unaprijediti integritet i transparentnost izbornog procesa, iako je ve\u0107 tada bilo poznato da je nadle\u017eno tijelo \u2013 Centralna izborna komisija \u2013 po\u010detkom maja 2022. godine raspisala odr\u017eavanje izbora za 2. oktobar 2022. godine. Dakle, Visoki predstavnik je, znaju\u0107i da su izbori raspisani po odre\u0111enim pravilima, izvr\u0161io prvu izmjenu tih pravila, nastoje\u0107i kako sam tvrdi, unaprijediti integritet izbornog procesa. Me\u0111utim, tijelo za provo\u0111enje izbora \u2013 Centralna izborna komisija \u2013 imala je samo dva mjeseca da po tim novim pravilima organizira taj dio izbornog procesa, \u0161to je bilo premalo vremena. Rezultat toga, bilo je ovo \u0161to imamo danas. Brojanje izbornih rezultata je ote\u017eano, utvr\u0111eno je niz nepravilnosti, pa \u010dak i pojava falsifikovanih izbornih listi\u0107a. Uzrok tome, svakako se nalazi u tome da su izborna pravila izmijenjena samo dva mjeseca pred odr\u017eavanje izbora, \u0161to je onemogu\u0107ilo Centralnu izbornu komisiju da na vrijeme i adekvatno sve organizira, a uzro\u010dnik toga je niko drugi do OHR.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Druga intervencija prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine u\u010dinjena je na dan odr\u017eavanja izbora, 2. oktobra 2022. godine i to nakon \u0161to je glasanje gra\u0111ana Bosne i Hercegovine obavljeno. U toj drugoj intervenciji, OHR je nametnuo potpuno nova pravila za raspore\u0111ivanje delegata u gornji dom zakonodavnog tijela bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Istovremeno, Visoki predstavnik je izvr\u0161io izmjene ustava bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, iako to nije dijelom civilnog aspekta Daytonskog mirovnog sporazuma i na potpada pod njegove nadle\u017enosti iz Aneksa 10. Da bi sve ovo bilo \u0161to jasnije, ponudi\u0107u vam nekoliko elemenata u kojima se vidi da je Visoki predstavnik u\u010dinio radnje protivne Aneksu 10 Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustavu Bosne i Hercegovine, \u010dime je doveo Bosnu i Hercegovinu u stanje destabilizacije i izvan svake dalje mogu\u0107nosti da nastavi svoj put prema Europskoj uniji i NATO savezu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prvi sporan element je sljede\u0107i. Bosna i Hercegovine je ustavom ure\u0111ena kao demokratska zemlja koja funkcionira u skladu sa vladavinom prava i slobodnim i demokratskim izborima. To ustavno na\u010delo, Visoki predstavnik je naru\u0161io nametanjem izmjena izbornih pravila nakon \u0161to su izbori okon\u010dani. Time je Visoki predstavnik prevario sve glasa\u0107e u Bosni i Hercegovini, jer bi oni izvjesno druga\u010dije glasali da su bili upoznati sa novim izbornim pravilima. Istovremeno, Visoki predstavnik je prevario i sve aktere izbora, ta\u010dnije sve politi\u010dke stranke i nezavisne kandidate, koji bi izvjesno ponudili druga\u010dije izborne liste i izborne programe koji bi bili u skladu sa tim novim izbornim pravilima. Kako Bosna i Hercegovine mo\u017ee ostvariti svoje ustavno na\u010delo da je demokratska zemlja, ako se izborna pravila mijenjaju nakon odr\u017eanih izbora? Ne mo\u017ee nikako i u tome ju je onemogu\u0107io upravo Visoki predstavnik, koji u svome radu nema pravo da \u010dini bilo \u0161ta u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Da li neko smatra da Bosna i Hercegovina i njeni gra\u0111ani nisu dovoljno dobri za potpunu demokraciju? Podsje\u0107am vas da Ustav Bosne i Hercegovine nije dijelom civilnog aspekta Daytonskog sporazuma, \u0161to zna\u010di da ne mo\u017ee biti interpretiran od strane Visokog predstavnika, jer je to obaveza isklju\u010divo Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Koristim ovu priliku da vas podsjetim da je u pojedinim europskim zemljama (Bugarska, Rumunija i Gr\u010dka), putem doma\u0107ih ili me\u0111unarodnih sudova, do\u0161lo do sudskog stavljanja van snage svih izmjena izborni pravila neposredno prije ili nakon odr\u017eavanja izbora, \u0161to su sudske instance vidjele kao direktan napad na demokraciju. Isto tako, u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, Vrhovni sudovi su stavljali van snage izmjenu izbornih pravila neposredno pred odr\u017eavanje izbora ili kada je tim izbornim pravilima onemogu\u0107eno pojedinim etni\u010dkih grupama definiranim po boji ko\u017ee da ostvare svoja gra\u0111anska prava. To je bilo u slu\u010dajevima Purcell vs. Gonzales i Merrill vs. Milligan. To sve zna\u010di kako se svaka izmjena izbornih pravila neposredno prije ili nakon okon\u010danja izbora smatra direktnim udarom na demokraciju u bilo kojoj zemlji. O tome, Visoki predstavnik o\u010dito nije vodio ra\u010duna.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na sli\u010dan na\u010din, imamo mi\u0161ljenje Venecijanske komisije, najvi\u0161eg pravnog autoriteta u Europi, koje jasno ka\u017ee da se izborna pravila ne mogu mijenjati pre\u010desto i nikako jednu godinu prije odr\u017eavanja izbora, iz razloga kako bi se svi gra\u0111ani i svi akteri izbora na vrijeme upoznali sa novim izbornim pravilima. Ni ovo mi\u0161ljenje nije uva\u017eeno od strane Visokog predstavnika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Drugi sporan element je sljede\u0107i. Visoki predstavnik je nametnuo takve izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u kojima se putem matematske formule vr\u0161i vrednovanje \u017eivih ljudi i utvr\u0111uje u skladu sa njihovom etni\u010dkom pripadnosti njihov koeficijent za u\u010de\u0161\u0107e u izbornom procesu. To zna\u010di kako imate gra\u0111ane Bosne i Hercegovine koji su etni\u010dka manjina u odre\u0111enim dijelovima zemlje i koji imaju koeficijent, na primjer 0.5, dok gra\u0111ani iste etni\u010dke pripadnosti u ju\u017enom dijelu Bosne i Hercegovine imaju koeficijent 1.5 \u0161to im daje i ve\u0107a prava i \u0161anse u izbornom procesu. To je krajnji oblik etni\u010dke diskriminacije, koji je zabranjen aktima Ujedinjenih nacija kao \u0161to je to Konvencija o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima UN-a i Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Podsje\u0107am vas kako su ovi me\u0111unarodni instrumenti sastavnim dijelom Ustava Bosne i Hercegovine, koji imaju direktnu primjenu. Kako bilo koja zemlja mo\u017ee vrednovati ljude, \u017eiva ljudska bi\u0107a, dati im ve\u0107i ili manji li\u010dni koeficijent, na temelju \u010dega oni trebaju imati ve\u0107i ili manji stepen ljudskih prava? Odgovor je veoma jednostavan, ne mo\u017ee niti jedna zemlja. Posebno je zabrinjavaju\u0107e \u0161to je Visoki predstavnik potpuno sru\u0161io princip vladavine prava, koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom bez izuzetaka. Nasuprot toga, on je u\u010dinio sistem u kojem nisu svi jednaki pred Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Osim toga, Visoki predstavnik nije uva\u017eio niti jednu presudu Europskog suda za ljudska prava u kojima je utvr\u0111eno postojanje sistemske diskriminacije, a to je ustavna obaveza u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovo je drugi pokazatelj kr\u0161enja Ustava Bosne i Hercegovine i me\u0111unarodnih akata od strane visokog predstavnika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kao primjer, ponudi\u0107u tu \u010dinjenicu da ja, kao etni\u010dki Jevrej iz Bosne i Hercegovine, u tom novom izbornim sistemu nametnutom od strane visokog predstavnika, nemam vi\u0161e nikakvih prava, mogu\u0107nosti niti \u0161ansi da u\u010destvujem adekvatno u izbornom procesu. U Bosni i Hercegovini, o\u010dito je, neko nastoji stvoriti ambijent na premisi \u201eEqual but Separate\u201c koja je temeljena na rasnoj i etni\u010dkoj diskriminaciji i koja je odba\u010dena prije vi\u0161e decenija, isto kao \u0161to su odba\u010deni svi elementi aparthejda, koji se na\u017ealost kroz intervencije Visokog predstavnika nastoje uvesti u Bosni i Hercegovini. To je apsolutno neprihvatljivo.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tre\u0107i sporan element. Visoki predstavnik je nametnuo amandmane na Ustav bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine u kojem koristi dva razli\u010dita popisa stanovni\u0161tva, jedan iz 1991. i drugi iz 2013. godine. Iz ove njegove odluke vidi se namjera da, u saradnji sa susjednom Republikom Hrvatskom, obezbijedi neograni\u010deno u\u010de\u0161\u0107e u vlasti jednoj politi\u010dkoj stranci \u2013 HDZ-u \u2013 koja je filijala te politi\u010dke stranke iz susjedne Hrvatske. Prema popisu iz 1991. godine u Vladi bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine bilo bi 5 ministara iz reda etni\u010dkih Hrvata koje kontrolira HDZ, dok bi po popisu iz 2013. godine bilo njih 3 ili dva manje. Dakle, Visoki predstavnik je potpuno svjesno zadr\u017eao etni\u010dku kvotu iz 1991. godine jer to odgovara susjednoj Hrvatskoj. S druge strane, koriste\u0107i popis iz 2013. godine za popunjavanje gornjeg doma zakonodavnog organa koji se zove Dom naroda, pove\u0107ao je kvote potrebne za dono\u0161enje odluka u korist tih istih etni\u010dkih Hrvata koje kontrolira HDZ. Time je Bosna i Hercegovina postala jedina zemlja u svijetu, koja koristi jedan popis za formiranje zakonodavnih organa vlasti, a drugi za formiranje izvr\u0161nih organa vlasti. Time je Visoki predstavnik doveo sve gra\u0111ane Bosne i Hercegovine u stanje potpune pravne nesigurnosti. Osim toga, Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma, nala\u017ee povratak svih prognanih osoba u njihove prijeratne domove i dok se taj proces ne okon\u010da mora se primjenjivati popis iz 1991. godine. Razlog je veoma jednostavan. Time se ne\u0107e nikad mo\u0107i legalizirati rezultati etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja u Bosni i Hercegovini u skladu sa presudama Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda iz Haaga. Medutim, Visoki predstavnik je svojim odlukama neformalno proglasio Aneks 7 okon\u010danim i time formalno prihvatio rezultate etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, genocida i drugih najstra\u0161nijih ratnih zlo\u010dina. To nije posao Visokog predstavnika i to je jako \u0161tetno za Daytonski mirovni sporazum.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010cetvrti sporan element, odnosi se na to da je Visoki predstavnik sve ovo planirao i uradio u saradnji sa susjednom Republikom Hrvatskom, \u0161to je sama Vlada Republike Hrvatske javno saop\u0161tila, vjerovatno smatraju\u0107i sebe garantom Daytonskog sporazuma, \u0161to ona svakako nije. Time je Visoki predstavnik, izme\u0111u ostalog u\u010dinio i krivi\u010dno djelo propisano Krivi\u010dnim zakonom Bosne i Hercegovine. Pored toga, Visoki predstavnik je selektivno implementirao presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odnosno nije implementirao jedinu koja se ti\u010de suzbijanja diskriminacije, a to je ona u predmetu \u201eKom\u0161i\u0107\u201c \u010dime je u\u010dinio i drugo krivi\u010dno djelo nepo\u0161tivanja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Najzad, u svome zaklju\u010dku, \u017eelim sa vama podijeliti nekoliko va\u017enih zapa\u017eanja. Namjera Visokog predstavnika da svojim odlukama omogu\u0107i po\u0161tenije izbore, nije se ostvarila. Naprotiv, uvela je niz zbunjuju\u0107ih elemenata i ote\u017eala provo\u0111enje izbornog procesa. Njegova druga namjera da kroz intervencije prema Ustavu bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, navodno, omogu\u0107i deblokiranje procesa formiranja vlasti, jednostavno re\u010deno, nije ta\u010dna, jer deblokade nisu uklonjene, a pri tom je uveo zna\u010dajnu asimetriju u formiranju vlasti u dva bh. entiteta. Vr\u0161e\u0107i izmjene izbornih pravila neposredno prije odr\u017eavanja izbora i nakon njihovog okon\u010danja, Visoki predstavnik je izvr\u0161io kr\u0161enje Ustava Bosne i Hercegovine i niza me\u0111unarodnih akta koji su ugra\u0111eni u pravni sistem Bosne i Hercegovine. To svakako nije i ne mo\u017ee biti njegova uloga. Prevariti glasa\u010de, tako \u0161to se izborna pravila mijenjaju nakon odr\u017eanih izbora je akt Visokog predstavnika koji je u\u010dinio takvu destabilizaciju prilika u Bosni i Hercegovini, \u0161to se manifestira masovnim protestima gra\u0111ana ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, koji su nezadovoljni i smatraju da je uveden aparthejd. Osim toga, pokrenuta je i apelacija pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, jer su odluke Visokog predstavnika vidno neustavne. Umjesto da sa\u010deka ishod toga sudskog procesa, Visoki predstavnik vr\u0161i pritisak na politi\u010dke aktere, pa \u010dak i na sudske instance, da se njegove odluke \u0161to prije implementiraju. To je apsolutno neprihvatljivo.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iz svih ovih razloga, postalo je vi\u0161e nego o\u010digledno da je uloga sada\u0161njeg Visokog predstavnika postala destabiliziraju\u0107a i u korist jedne od susjednih zemalja, kao i nekih od njegovih me\u0111unarodnih mentora, ali na \u0161tetu dr\u017eave Bosne i Hercegovine i njenih gra\u0111ana. Koristim ovu priliku da istaknem da Bosna i Hercegovine jo\u0161 uvijek podr\u017eava instituciju Visokog predstavnika, u skladu sa ovla\u0161tenjima iz Daytonskog mirovnog sporazuma, ali da je aktivnost sada\u0161njeg vr\u0161ioca du\u017enosti Visokog predstavnika postala problem koji treba rije\u0161iti \u0161to prije. Zato je va\u017eno jo\u0161 jednom re\u0107i da svako ko obavlja poslove Visokog predstavnika ne mo\u017ee \u010diniti neustavne stvari niti mo\u017ee raditi izvan njegovih ovla\u0161tenja, \u0161to je za sada, na\u017ealost slu\u010daj. Zato vas pozivam ovim putem da ovo pitanje zajedno rije\u0161imo u narednom periodu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Hvala za va\u0161u pa\u017enju.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Portal Ekran.ba objavljuje integralni tekst obra\u0107anja jedine svijetle ta\u010dke onoga \u0161to se naziva bh diplomacija, ambasadora u UN Svena Alkalaja. Alkalaj je pokazao kako se diplomatski bori za BiH, razotkrivaju\u0107i pred UN antidr\u017eavno i segregacijsko djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta. Tekst je vrijedan pozornog \u010ditanja! \u010cestitke predsjedniku i zadovoljstvo zbog produ\u017eenja mandata EUFOR Althea misije. &hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":13195,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,65,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13194"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13194"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13196,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13194\/revisions\/13196"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}