James O'Brien, pomo\u0107nik dr\u017eavnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju govorio je danas na Fakultetu politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Njegov govor prenosimo u nastavku u cjelosti:<\/p>\n
“Dobar dan. Hvala svima \u0161to ste odvojili vrijeme da budete danas ovdje. \u017delim izraziti zahvalnost rukovodstvu Univerziteta u Sarajevu i Fakultetu politi\u010dkih nauka, dr \u0160krijelju i dr Tur\u010dalu, te osoblju Univerziteta \u0161to su nas ugostili danas.\u00a0Tako\u0111er mi je iznimno drago \u0161to sam ovdje sa ambasadorom Murphyjem, koji izvanredno zastupa interese SAD i gra\u0111ana BiH dok nastoje osigurati bolji \u017eivot u BiH kao zemlji koja je dio cjelovite i slobodne Evrope.<\/p>\n
Moje iskustvo sa BiH po\u010delo je u te\u0161kom trenutku u istoriji ove zemlje. U januaru 1992. imenovan sam za pravnika u ameri\u010dkom State Departmentu koji je zadu\u017een za zakone o ratu, zlo\u010dinima protiv \u010dovje\u010dnosti i genocidu. Kada je rat po\u010deo u BiH u aprilu te godine, ja sam evidentirao zlo\u010dine, sakupljao izjave svjedoka i dokaze, te pomogao da se uspostavi Me\u0111unarodni tribunal. Kada su SAD po\u010dele predvoditi mirovne pregovore, radio sam kao glavni pravnik za mirovne pregovore izme\u0111u Bo\u0161njaka i Hrvata, \u0161to je dovelo do Washingtonskog sporazuma 1994. godine. Potom sam bio uklju\u010den u Daytonski proces 1995. kao izaslanik predsjednika Clintona. Po\u010deo sam posje\u0107ivati Sarajevo i mnoge dijelove BiH prije skoro 30 godina. Volim se vra\u0107ati jer vidim napredak u zemlji koju sam prvi put upoznao kroz izjave svjedoka.<\/p>\n
Danas \u017eelim govoriti kao stari prijatelj zemlje, cijele zemlje, o jednoj \u0161ansi, te o ozbiljnoj prijetnji koja dolazi iz zemlje, a onda predlo\u017eiti pravac djelovanja. Ono \u0161to mene brine jednostavno je: BiH rizikuje da propusti naredni voz ka Evropi zbog li\u010dnih interesa njenih politi\u010dkih lidera. Pred njom je rizik podjele izazvan secesionisti\u010dkim prijetnjama iz Republike Srpske.<\/p>\n
SAD su uvijek \u017eeljele integraciju Zapadnog Balkana u evro-atlantske institucije i u evro-atlantsku budu\u0107nost. Istina je da je postignut zna\u010dajan napredak u samoj obnovi BiH, te da su dr\u017eave iz regiona koje su bile izlo\u017eene posljedicama ratova iz devedesetih godina proteklog stolje\u0107a u\u0161le u EU i NATO.<\/p>\n
Pribli\u017eavamo se novom klju\u010dnom trenutku u kojem postoji mogu\u0107nost za napredak.<\/p>\n
EU je najavila namjeru da otvori pristupne pregovore sa devet zemalja. Kao \u0161to je predsjednica von der Leyen kazala pro\u0161le sedmice, mart je klju\u010dan za BiH jer \u0107e tada Vije\u0107e Evrope odlu\u010divati da li je BiH spremna za naredni korak. SAD u potpunosti podr\u017eavaju integraciju BiH u evro-atlantske institucije, uklju\u010duju\u0107i EU. Napredak u pregovorima o pro\u0161irenju sa Ukrajinom i Moldavijom daje zamah koji nismo vidjeli od posljednjeg zna\u010dajnijeg pro\u0161irenja EU 2007. godine. Ova \u0161ansa je stvarna, ali jednom kada ovaj voz napusti stanicu, novog mo\u017eda ne\u0107e biti zadugo.<\/p>\n
Me\u0111utim, proces pro\u0161irenja \u0107e potrajati. Zato je EU najavila namjeru dga izradi Plan rasta za Zapadni Balkan. On je jednostavan i bi\u0107e uskoro dostupan: u zamjenu za reforme, EU \u0107e omogu\u0107iti gra\u0111anima BiH pristup dijelovima jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta. \u010cak \u0107e i osigurati odre\u0111ena sredstva za reforme i proces integracije, vjerovatno ne\u0161to manje od jedne milijarde eura samo za BiH.<\/p>\n
Pro\u0161le sedmice predstavnici ostalih pet dr\u017eava sa Zapadnog Balkana sastali su se u Skoplju (BiH je poslala kratak video). Dogovorili su se sa EU i SAD da \u0107e ove godine napraviti dva prakti\u010dna koraka \u2013 jedan da se smanje tro\u0161kovi prenosa sredstava, i drugi da se pro\u0161iri opseg brzog kretanja roba preko zelenih koridora. Tri dr\u017eave su tako\u0111er dogovorile po\u010detak provedbe mjera iz Berlinskog procesa kako bi se ljudi mogli prekograni\u010dno zapo\u0161ljavati. Nadam se da se BiH mo\u017ee pridru\u017eiti ovim procesima. Ovi koraci mogu predstavljati po\u010detak stvarnog ekonomskog rasta, jer \u0107e kompanije i ljudi napredovati u lancu vrijednosti i pripremati se da postanu dijelom Evrope.<\/p>\n
Za\u0161to je to bitno? Jer BiH rizikuje da do\u017eivi neuspjeh. Prema odre\u0111enim podacima, 47% va\u0161e populacije ne \u017eivi ovdje. Nema ve\u0107e osude politi\u010dkog rukovodstva od te \u010dinjenice. \u0160tavi\u0161e, prema \u201cCatch-up Indexu\u201d, BDP po glavi stanovnika u BiH iznosi svega jednu tre\u0107inu prosjeka u EU, a u protekloj deceniji je bilo jako malo napretka po tom pitanju. Pored toga, BiH privla\u010di najmanji procenat direktnih stranih investicija u odnosu na svoj BDP od svih zemalja Zapadnog Balkana. Procenat nezaposlenih me\u0111u mladima je oko 30 posto. Mogao bih jo\u0161 nabrajati, ali ljudi u ovoj zemlji znaju ove stvari bolje nego iko drugi. Oni \u017eive u stvarnosti sa ovim brojkama svaki dan. Mogu\u0107nost koju nudi EU to mo\u017ee promijeniti ukoliko BiH uspije prevazi\u0107i sada\u0161nje izazove.<\/p>\n
Od svih izazova sa kojim se BiH suo\u010dava, nijedan nije ve\u0107i od eskalacije retorike, posebno pri\u010de o secesiji. Da budem potpuno jasan po ovom pitanju: SAD \u010dvrsto podr\u017eavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietni\u010dki karakter BiH. Pozivi na stvaranje novih granica ili promjenu me\u0111unarodno priznatih granica, poku\u0161aji da se potpiruje i slavi etni\u010dko i nacionalisti\u010dko nasilje, nepo\u0161tivanje klju\u010dnih institucija poput Ustavnog suda \u2013 predstavljaju anti-daytonsko, neustavno i opasno djelovanje. Odgovori\u0107emo na anti-daytonsko i neustavno djelovanje i ne\u0107emo dozvoliti da maligni akteri dijele dr\u017eavu. Pazite, ovo nije ni\u0161ta li\u010dno. Poznajem mnoge lidere u BiH i radio sam s njima u proteklih gotovo 30 godina. Ovdje se radi o pitanju od interesa za obje na\u0161e zemlje. \u010cini se da neki lideri misle da su va\u017eniji ako njihovo ime izgovaraju me\u0111unarodni zvani\u010dnici, te u\u017eivaju u napadima na me\u0111unarodne zvani\u010dnike poimeni\u010dno. To je suludo. U mom govoru \u0107u odvojiti pona\u0161anje od pojedinaca i spominja\u0107u pojedince samo kada je to neophodno.<\/p>\n
Ta\u010dno je da je Dayton stvorio komplikovanu strukturu vlasti sa mnogo mogu\u0107nosti za blokadu inicijativa, ali je on tako\u0111er pokazao kako dalje.<\/p>\n
\u2022 On predvi\u0111a da se zajedni\u010dki rje\u0161avaju nesuglasice kroz daytonski sistem, ne van njega, ili prijetnjom da se napusti taj proces.<\/p>\n
\u2022 Dayton jasno ka\u017ee da je budu\u0107nost BiH u Evropi i da \u0107e dr\u017eava evoluirati koliko je potrebno da bi se to desilo. Proces izgradnje dr\u017eave koji je uslijedio nakon potpisivanja Daytona i koji je vremenom rezultirao reformama dr\u017eavne strukture u BiH uvijek je bio i ostaje dio Daytona.<\/p>\n
\u2022 U Ustavu se tako\u0111er opetovano navodi da \u0107e se svi zvani\u010dnici i institucije u BiH pridr\u017eavati evropskih standarda i me\u0111unarodnog prava u sklopu slu\u017ebenih du\u017enosti.<\/p>\n
To je struktura i tkivo Ustava i svaki zvani\u010dnik koji sugerira da postoji neki drugi zakonski osnov odstupa od Daytona. Ja znam. Bio sam u Daytonu. Ja sam bio pravnik koji je radio sa stranama u Daytonu kada se sporazum pisao. Tako da je bolno, za mene kao pravnika, kada \u010dujem neta\u010dne argumente koje iznose neodgovorni politi\u010dari i advokati koje pla\u0107aju va\u0161im novcem. Ti argumenti bi zemlju odvukli u pro\u0161lost, ne ka inicijalnom miru, nego ratu koji mu je prethodio. Oprostite mi \u0161to \u0107u pro\u0107i kroz nekoliko odredbi kako bih vam do\u010darao o \u010demu govorim.<\/p>\n
Republika Bosna i Hercegovina, \u010dije je zvani\u010dno ime od sada \u201cBosna i Hercegovina\u201d\u2026nastavlja svoje pravno postojanje\u2026sa unutra\u0161njom strukturom modificiranom ovim Ustavom\u2026 \u201cUnutra\u0161nja struktura\u201d pojavljuje se u stavu 3 i spominje \u201cdva entiteta\u201d, Federaciju i Republiku Srpsku, unutar BiH. BiH nije bila, niti je unija ili konfederacija dvije dr\u017eave. Entiteti su pot\u010dinjeni dr\u017eavi BiH, i da budem kristalno jasan, Republika Srpska nije dr\u017eava i nema atribute dr\u017eavnosti.<\/p>\n
Po\u0161to nastavlja pravno postojanje dr\u017eave koja joj je prethodila, BiH je zadr\u017eala ulogu u me\u0111unarodnim organizacijama i sporazumima. Godine 2001. BiH je potpisala Sporazum o pitanjima sukcesije biv\u0161e Socijalisti\u010dke Federalne Republike Jugoslavije (SFRJ), kojeg je ratifikovala Parlamentarna skup\u0161tina BiH i dr\u017eavnu imovinu pripisala Bosni i Hercegovini, a ne entitetima. Postoji na\u010din da se razgovara o imovini tako \u0161to \u0107e se o tome govoriti u relevantnim institucijama. Ali je polazna ta\u010dka i dalje jasna: imovina pripada dr\u017eavi.<\/p>\n
Ustav tako\u0111er jasno navodi da se u BiH mora osigurati neometano kretanje ljudi, dobara, usluga i kapitala. \u010clan 1, stav 4, glasi:<\/p>\n
Nijedan entitet ne\u0107e uspostaviti nikakvu kontrolu na granici izme\u0111u entiteta.<\/p>\n
Neki sada govore o nezavisnosti RS ili o \u201cnezavisnosti RS unutar BiH\u201d, te zami\u0161ljaju kontrole na me\u0111uentitetskoj liniji razgrani\u010denja. To je izmi\u0161ljeni \u201cizvorni Dayton\u201d koji obe\u0107ava povratak na blokade na putevima, uznemiravanje i barikade koje smo gledali u ratu, umjesto rije\u010di sadr\u017eanih u stvarnom Daytonu, koje su te prepreke uklonile. To je apsurdan i lo\u0161 zakon, ali opasan u realnosti.<\/p>\n
A sada \u0107u ne\u0161to re\u0107i o odgovornostima bh. vlasti. Na kraju rata svi su znali da \u0107e dr\u017eavnim vlastima uspostavljenim u skladu sa novim ustavom biti potrebno vrijeme da se pripreme da preuzmu obaveze neophodne za upravljanje zemljom koja je iza\u0161la iz razaraju\u0107eg rata. Zato su mnoge nadle\u017enosti ostale gdje su i bile, ali sa jasnim razumijevanjem da \u0107e vlasti na nivou BiH preuzeti vi\u0161e odgovornosti u skladu sa dogovorom prema ustavnim procedurama (kao \u0161to se \u010desto de\u0161avalo po\u010detkom 21. stolje\u0107a) i po potrebi. SAD su marljivo radile kako bi pomogle politi\u010dkim liderima da nadograde ovlasti iz Daytona u proteklim godinama i zato danas BiH ima jedinstvene oru\u017eane snage, jednu obavje\u0161tajnu agenciju i druge potrebne institucije kako bi dr\u017eava ispunila svoje obaveze prema gra\u0111anima. Ove ustavne procedure se posebno navode u \u010dlanu 3, stav 5 Ustava BiH. Njima se omogu\u0107ava uspostava novih ovlasti i institucija prema dogovoru, \u0161to se tako\u0111er pojavljuje u drugim dijelovima Sporazuma (uklju\u010duju\u0107i pitanje imovine, povratka raseljenih lica i izbore).<\/p>\n
\u017delim da obratimo pa\u017enju na jedan dio te odredbe:<\/p>\n
Bosna i Hercegovina \u0107e preuzeti nadle\u017enost u onim stvarima\u2026koje su potrebne za o\u010duvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politi\u010dke nezavisnosti i me\u0111unarodnog subjektiviteta BiH\u2026<\/p>\n
Namjera je da ova nadle\u017enost evoluira u skladu sa okolnostima, posebno ukoliko BiH evoluira i pridru\u017ei se Evropi. Dr\u017eavna vlast mora slu\u017eiti kao oslonac za BiH u provo\u0111enju obaveza neophodnih kako bi se proveo Plan rasta za Zapadni Balkan i proces pristupanja EU. Svi koji \u017eele da sprije\u010de funkcionalnost postoje\u0107ih dr\u017eavnih institucija ili da onesposobe dr\u017eavnu vlast da provodi reforme neophodne za realizaciju \u010detiri osnovne evropske slobode, \u010dine BiH manje slobodnom, manje prosperitetnom i manje evropskom.<\/p>\n
Ukoliko postoji ikakvo neslaganje oko toga da li institucije prelaze svoje ovlasti, Dayton daje odgovor na to pitanje: neka sud odlu\u010di. U \u010dlanu 6, stav 3(b), stoji:<\/p>\n
Ustavni sud tako\u0111er ima apelacijsku nadle\u017enost u pitanjima koja su sadr\u017eana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg drugog suda u BiH.<\/p>\n
To je jednostavan jezik. Ustavni sud je vrhovna institucija koja donosi kona\u010dne odluke o svim pravnim pitanjima koja se odnose na Ustav. Nije bitno da li je inicijalnu presudu donio sud u Federaciji, RS, ili u nekoj op\u0107ini. Razumijem da ljudi ne vole gubiti u sudovima, ali je to, kao i po\u0161tivanje tih presuda, dio \u017eivota u demokratskoj dr\u017eavi koja po\u0161tuje vladavinu prava.<\/p>\n
Ali kad ljudi gube, onda napadaju sudije, naro\u010dito strane sudije u Ustavnom sudu. A njihovo je prisustvo tako\u0111er dio Daytona (\u010dlan VI(1)(b)) i ima smisla. Bosanskohercegova\u010dki sudovi tuma\u010de zakonodavstvo Evropskog suda za ljudska prava te je va\u017eno imati u sudu sudije koji su stru\u010dnjaci u toj pravnoj oblasti. Debata oko u\u010de\u0161\u0107a stranih sudija u dono\u0161enju presuda u bh. predmetima ustvari je debata oko toga da li da se uklju\u010de prije ili kasnije. U Daytonu je odlu\u010deno da se ljudima omogu\u0107i da \u0161to prije ostvare svoja prava, a ne da moraju \u010dekati. Malo je sumnje u to da li je BiH imala koristi od u\u010de\u0161\u0107a stranih sudija u radu njenog Ustavnog suda i SAD ne podr\u017eavaju njihov odlazak. Ali ako ljudi misle druga\u010dije onda se ovo pitanje mo\u017ee rje\u0161avati kada se BiH bude ocjenjivalo na njenom putu ka EU. No ne mislim da je jo\u0161 vrijeme za to.<\/p>\n
Mnogi upiru prstom u nedostatke Daytonskog ustava kao izvor problema koje BiH ima danas. Znam da Daytonski ustav nije savr\u0161en, ali on je bio dio sveobuhvatnog dogovora kojim je zaustavljen rat i koji to stanje odr\u017eava do danas \u2013 za razliku od skoro svakog drugog sukoba koji je izbio u isto vrijeme. Lako je kriti\u010darima Daytona na to zaboraviti. Ali ne smijemo zaboraviti ni da je tokom perioda odmah nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, do\u0161lo do zna\u010dajnog, velikog napretka \u2013 od obnove ratom razorene zemlje do izgradnje dr\u017eavnih institucija neophodnih za put zemlje ka evro-atlantskim integracijama. Dayton nije problem, problem su politi\u010dki lideri ove zemlje.<\/p>\n
\u017delim se sada osvrnuti na la\u017ene tvrdnje o Uredu visokog predstavnika. Daytonski sporazum uklju\u010duje i Aneks 10 u kojem Strane \u201ctra\u017ee imenovanje visokog predstavnika\u201d koji bi imao \u201ckrajnje ovlasti\u2026za tuma\u010denje ovog sporazuma u vezi sa civilnom provedbom mirovnog rje\u0161enja.\u201d To uklju\u010duje i takozvane bonske ovlasti koje predstavljaju plenarne i dalekose\u017ene ovlasti koje on mo\u017ee i treba koristiti kad je neophodno. Kada to uradi, SAD \u0107e ga podr\u017eati. Neki ka\u017eu da Vije\u0107e sigurnosti UN mora imenovati visokog predstavnika. To je pogre\u0161no. Prema Daytonskom sporazumu, Vije\u0107e sigurnosti UN ne odlu\u010duje ni o prisustvu me\u0111unarodnih trupa ni o OHR. Kada je generalnom sekretaru UN postavljeno ovo pitanje pro\u0161log jula, on je dao jasan i kona\u010dan odgovor: Upravni odbor Vije\u0107a za implementaciju mira je tijelo koje je relevantno za imenovanje visokog predstavnika. Svaki drugi odgovor je potpuno pogre\u0161an.<\/p>\n
Sve la\u017ene tvrdnje koje dovode u zabludu imaju jasan cilj: podrivanje mirovnog sporazuma uklju\u010duju\u0107i dr\u017eavne institucije, te omogu\u0107avanje nekima da ostanu na vlasti bez obzira na cijenu koju \u0107e platiti obi\u010dni gra\u0111ani. Karad\u017ei\u0107, Kraji\u0161nik i ostali poku\u0161ali su primijeniti isti pristup devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Mi to ne\u0107emo dozvoliti. Ponovi\u0107u ono \u0161to je ambasador Murphy rekao: Sjedinjene Dr\u017eave odlu\u010dne su u svojoj podr\u0161ci teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietni\u010dkom karakteru Bosne i Hercegovine. Lideri bi trebalo da omogu\u0107e pomirenje, posti\u017eu kompromise i rade na ekonomskom prosperitetu koji gra\u0111ani BiH \u017eele i zaslu\u017euju. Umjesto toga, politi\u010dari nacionalisti poku\u0161avaju oslabiti institucije, prijete otcjepljenjem ili rasplamsavaju plamen nepovjerenja i podjela. Za\u0161to to rade? Brojne su studije, jedna za drugom, pokazale da se bh ekonomija gu\u0161i pod teretom politi\u010dke nestabilnosti. Te\u0161ko je ne primijetiti da dok se velika ve\u0107ina gra\u0111ana bori da sastavi kraj s krajem, neki politi\u010dki lideri i njihove porodice postaju svakodnevno sve bogatiji.<\/p>\n
BiH prikuplja prihode koji su me\u0111u najve\u0107ima prema u\u010de\u0161\u0107u u BDP u svijetu. Umjesto da se njime finansiraju kvalitetne javne usluge, novac nestaje u privatnim d\u017eepovima ili se koristi za odr\u017eavanje velikih mre\u017ea politi\u010dke podr\u0161ke. Javni sektor obezbje\u0111uje 44% svih formalnih radnih mjesta u BiH, \u0161to predstavlja jednu od najve\u0107ih brojki u Evropi. Uposleni u javnom sektoru ili oni koji se oslanjaju na njega o\u010dekuju\u0107i ugovore sa vladinim tijelima postaju du\u017enici politi\u010dkih lidera i politi\u010dkih stranaka. Ishod toga je da gra\u0111ani BiH jesu u situaciji u kojoj su i njihova politi\u010dka i ekonomska sloboda ograni\u010dene, jer odluke donose politi\u010dki lideri koji nisu zainteresovani za promjene neophodne da bi se ljudima za koje tvrde da ih predstavljaju pomoglo ili da bi BiH napredovala u procesu evroatlantskih integracija.<\/p>\n
Uzmimo nekoliko aktuelnih primjera. Supruga predsjednika SDA nedavno je smijenjena sa pozicije direktorice Univerzitetskog klini\u010dkog centra u Sarajevu, jedne od najve\u0107ih bolnica u zemlji. Tokom njenog mandata, doktori su bili izlo\u017eeni pritisku da podr\u017ee SDA ili su uklanjani sa rukovode\u0107ih pozicija na kojima su bili. Agenda je bila fokusirana na politiku, ne na brigu o pacijentima. SDA je tako\u0111e u\u010destvovala u ozlogla\u0161enom slu\u010daju sa respiratorima, a kada su bili na vlasti, lideri SDA su eksploatisali BH Telecom za ostvarivanje li\u010dne dobiti i za ja\u010danje sopstvenih mre\u017ea podr\u0161ke.<\/p>\n
U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ BiH Dragan \u010covi\u0107 blokira Ju\u017enu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj. On bi da zamijeni operatera sistema prenosa \u2013 etabliranu kompaniju u vlasni\u0161tvu Federacije koja ima tehni\u010dku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvedbu projekta \u2013 trenutno nepostoje\u0107om kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu politi\u010dku i finansijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa.<\/p>\n
Na zidu moje kancelarije je fotografija obnovljenog starog mosta u Mostaru kao podsjetnik na \u010dinjenicu da neke stvari jesu popravljene, ali Grad Mostar je i dalje podijeljen, zaglavljen u podijeljenoj pro\u0161losti. Lider koji je istinski posve\u0107en evropskoj perspektivi BiH poduzimao bi korake da zacijeli rane iz pro\u0161losti i promovira pomirenje. Dragan \u010covi\u0107 se tako ne pona\u0161a, a mladi ljudi napu\u0161taju Hercegovinu tra\u017ee\u0107i bolje \u0161anse drugdje.<\/p>\n
A naravno, Milorad Dodik i njegov SNSD ve\u0107 godinama usmjeravaju ugovore prema \u010dlanovima njegove porodice i prijateljima. Brojne su optu\u017ebe o nedoli\u010dnom pona\u0161anju u raznim granama industrije u RS, od nekonkurentnih ugovora koji su na sumnjiv na\u010din dodijeljeni kompanijama pod kontrolom njegove porodice do sankcionisanog medija gospodina Dodika, ATV. Nakon \u0161to je stupio na poziciju, gospodin Dodik sam je sebi dodijelio sredstva u iznosu od 56,5 milijuna KM (28,7 miliona dolara) za ured predsjednika RS, \u0161to je pove\u0107anje od vi\u0161e od 400 posto u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, gospodin Dodik tra\u017ei dodatna sredstva izvan institucija vlasti Bosne i Hercegovine. Nakon mjeseci o\u010dajni\u010dkih poku\u0161aja da osigura sredstva iz izvora kao \u0161to su Rusija, Ma\u0111arska i NR Kina, gospodin Dodik izvr\u0161io je pritisak na lokalne banke da pru\u017ee nov\u010danu podr\u0161ku izdavanjem doma\u0107ih obveznica. One su ekvivalent visokokamatnim zajmovima. To nije odr\u017eivo. Glasa\u010di u RS imaju pravo znati koliko duguju, na \u0161ta \u0107e se sredstva potro\u0161iti i kako \u0107e se vra\u0107ati \u2013 uklju\u010duju\u0107i i to da li je neka od kompanija ili imovina koju RS ima upotrijebljena kao zalog. Oni koji osiguravaju ovaj novac treba da znaju da mi sve pa\u017eljivo pratimo. Ne treba da uzimaju zdravo za gotovo da \u0107e im novac biti vra\u0107en ili da \u0107e mo\u0107i uzeti zalog.<\/p>\n
Ove finansijske smicalice razlog su fokusa sankcija SAD ne samo na antidaytonsko pona\u0161anje i aktivnosti, nego i na politi\u010dare, \u010dlanove njihovih porodica i saradnike koji se bogate zahvaljuju\u0107i politi\u010dkim pozicijama na kojima se nalaze. I dalje \u0107emo koristiti svoje ovlasti kada su prijetnji izlo\u017eene sigurnost i stabilnost BiH, kada postoji zna\u010dajan rizik opstrukcije provo\u0111enja Daytonskog mirovnog sporazuma ili vjerodostojni dokazi o korupciji.<\/p>\n
Ovo me navodi da dam jedan prijedlog: sposobnost BiH da omogu\u0107i \u010detiri oblika slobode koji postoje u EU \u2013 slobodu ljudi, roba, usluga i kapitala – treba pove\u0107ati. To podrazumijeva dono\u0161enje mjera kojima bi se zaustavilo me\u0111usobno favorizovanje koje je isuvi\u0161e tipi\u010dno za ovda\u0161nju politiku, kao \u0161to je nedavni iznimno manjkav Sporazum iz Lakta\u0161a. Treba odustati od raznih vrsta veta koji su smetnja funkcionisanju, prestati tra\u017eiti novac izvan institucija pod netransparentnim uslovima, te okon\u010dati prijetnje teritorijalnom integritetu BiH. To ne\u0107e biti lako jer zna\u010di prihvatanje postepenih promjena, korak po korak, shvatanje da savr\u0161eno ne bi trebalo biti neprijatelj dobroga, i pravljenje kompromisa. Idealno bi bilo kada bi se doma\u0107i politi\u010dari mogli oko ovog pristupa usaglasiti i uskoro proizvesti rezultate. Vrijeme brzo prolazi.<\/p>\n
Ovo me vra\u0107a na sada\u0161nje \u0161anse za BiH. Odluke koje su donijeli \u0161efovi dr\u017eava \u010dlanica NATO na Madridskom samitu 2022. predstavljaju za BiH \u0161ansu da gradi puno \u010dvr\u0161\u0107i odnos sa NATO savezom. I ponuda EU je realna. Pristup jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu mo\u017ee zna\u010diti trenuta\u010dnu ekonomsku dobit. Zemlje koje su u\u0161le na jedinstveno tr\u017ei\u0161te u ovom stolje\u0107u imaju trostruko ve\u0107i prihod od prihoda koji su imali prije ulaska. Kona\u010dno, BiH mo\u017ee u\u0107i i u EU i dobiti pristup podr\u0161ci koja se daje. Prema jednom od mjerenja, prosje\u010dan iznos koji EU \u0161alje zemljama \u010dlanicama je oko 4000 eura po glavi stanovnika; za Zapadni Balkan taj iznos je sada 123 eura po glavi stanovnika. Od 1995, Sjedinjene Dr\u017eave investirale su ogroman ljudski i nov\u010dani kapital u BiH s ciljem ja\u010danja njenih institucija i njene odbrane od aktera \u2013 unutarnjih i vanjskih \u2013 koji bi \u017eeljeli da je podijele ili uni\u0161te. Gra\u0111ani BiH mogu ra\u010dunati da \u0107e Sjedinjene Dr\u017eave ostati opredijeljene za na\u0161e partnerstvo sa BiH, bilo da se radi o suo\u010davanju sa politi\u010dkom nestabilno\u0161\u0107u unutar BiH ili o akutnoj prijetnji malignih aktera izvan BiH.<\/p>\n
Prije nego \u0161to zavr\u0161im, \u017eelim jo\u0161 jednom naglasiti koliko svi mi imamo sre\u0107e \u0161to je ambasador Michael Murphy na \u010delu Ameri\u010dke ambasade u Sarajevu. Zahvalan sam mu za neumoran rad, duboko razumijevanje ove zemlje i posve\u0107enost ja\u010danju stabilnosti i sigurnosti zemlje kao i njenom napredovanju na evro-atlantskom putu. On svaki dan pokazuje kolika je posve\u0107enost Sjedinjenih Dr\u017eava Bosni i Hercegovini. Sa svoje pozicije mogu re\u0107i da on radi sjajan posao u promociji politike SAD i podr\u0161ci BiH dok zemlja nastoji prevazi\u0107i neke od najve\u0107ih problema s kojima se suo\u010dava od rata 1992-1995. i va\u017ean geopoliti\u010dki trenutak s kojim smo danas suo\u010deni.<\/p>\n
Sjedinjene Dr\u017eave posve\u0107ene su BiH. Ovda\u0161nji lideri treba da postignu kompromis, odbiju korupciju i okon\u010daju etnonacionalizam. Oni treba da rade u korist gra\u0111ana ove zemlje. Ni\u0161ta od ovoga nije lako niti se mo\u017ee brzo uraditi, ali ja zaista vjerujem da BiH mo\u017ee svim svojim gra\u0111anima ponuditi bolji, sigurniji i prosperitetniji \u017eivot.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
James O'Brien, pomo\u0107nik dr\u017eavnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju govorio je danas na Fakultetu politi\u010dkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Njegov govor prenosimo u nastavku u cjelosti: “Dobar dan. Hvala svima \u0161to ste odvojili vrijeme da budete danas ovdje. \u017delim izraziti zahvalnost rukovodstvu Univerziteta u Sarajevu i Fakultetu politi\u010dkih nauka, dr \u0160krijelju i dr Tur\u010dalu, …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":15475,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,64,65,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15474"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15474"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15476,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15474\/revisions\/15476"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}