{"id":15928,"date":"2024-07-21T07:56:32","date_gmt":"2024-07-21T07:56:32","guid":{"rendered":"https:\/\/ekran.ba\/?p=15928"},"modified":"2024-07-21T07:56:32","modified_gmt":"2024-07-21T07:56:32","slug":"iskopavanje-litija-u-srbiji-je-posljedica-a-ne-uzrok-podrske-njemacke-vucicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekran.ba\/?p=15928","title":{"rendered":"Iskopavanje litija u Srbiji je posljedica, a ne uzrok podr\u0161ke Njema\u010dke Vu\u010di\u0107u!"},"content":{"rendered":"<div>I dok se Bh politi\u010dari i kojekakvi javni djelatnici bave dolaskom Olafa Scholza u Srbiju i pru\u017eanjem pune podr\u0161ke Vu\u010di\u0107evom re\u017eimu kroz sporazum o iskopavanju litija u nama susjednoj zemlji, zaboravlja se da je ovaj sporazum samo posljedica davno postignutog sporazuma Njema\u010dke i Rusije. Jo\u0161 ranih devedesetih na sceni je realizacija sporazuma Rusije i demokr\u0161\u0107anske politike Njema\u010dke, koja se nametnula za politi\u010dku voditeljicu EU. Prema tom sporazumu, kako pokazuju kasnije nastale historijske \u010dinjenice, Njema\u010dka dobija ulaz na rusko tr\u017ei\u0161te, dok Rusija dobija slobodan prostor za svoj politi\u010dki uticaj na Balkanu, u Ukrajini, dijelu Isto\u010dne Evrope i nordijskim zemljama. Najbrutalniji rezultat ovakve poltike bio je raspad Jugoslavije, odnosno stra\u0161ni zlo\u010dini koje je srbijanska armada po\u010dinila u Hrvatskoj i, posebno, BiH.<\/div>\n<div>Rat je u Hrvatskoj vo\u0111en u onim podru\u010djima koja je Rusija smatrala svojim granicama zone uticaja, a ozbiljnog protivljenja tome nije bilo od strane EU (sjetimo se Vukovara). U BiH je, naravno, stanje bilo jo\u0161 stotinu puta gore, jer je na\u0161a zemlja, izuzimaju\u0107i Zapadnu Hercegovinu i enklave Sredi\u0161nje Bosne, smatrana u potpunosti legitimnom zonom uticaja Rusije, odnosno Srbije. Zato su iz EU stizali izrazi zabrinutosti, humanitarna pomo\u0107 i poneki diplomatski potez kojim je uspostavljana ekvidistanca u odnosu na ono \u0161to se de\u0161avalo u BiH.<\/div>\n<div>Nakon \u0161to je BiH uspjela da se odbrani, najve\u0107im dijelom zahvaljuju\u0107i uplitanju SAD u cijelu situaciju, ni\u0161ta bitno se nije promijenilo u politi\u010dkim krugovima koji su podr\u017eavali dogovor prema kojem Rusija, odnosno Srbija kao njen satelit, treba imati dominantnu ulogu na Zapadnom Balkan. Dodu\u0161e, nije se moglo vi\u0161e tako otvoreno zagovarati ekvidistancu u pogledu ratnih zlo\u010dina i zlo\u010dina\u010dkih politika, ali, \u00a0sjetimo se, upravo su mediji u BiH koji su kreirani iz EU i Srbije promovirali ratne zlo\u010dince, a kojekakve horor spodobe u politici i javnom prostoru su zagovarale rehabilitaciju istih. Naravno, tu ni\u0161ta nije bilo slu\u010dajno, jer rehabilitacijom ratnih zlo\u010dinaca, poni\u0161tavaju se zlo\u010dini koje su oni \u010dinili i stvaraju uvjeti da isti, po potrebi, budu ponovo \u010dinjeni.<\/div>\n<div>Na takvm nepromijenjenim osnovama politi\u010dkog djelovanja, Scholz je oti\u0161ao u Srbiju i napravio sporazum sa glavnim Putinovim igra\u010dem u Evropi! Sve je logi\u010dno! To \u0161to Scholz ne dolazi iz demokr\u0161\u0107anskog politi\u010dkog prostora, ne treba nikoga zbunjivati. Istom nije pripadao ni njegov strana\u010dki kolega Gerhard Schroeder, ali je i on jednako pratio pravac politi\u010dkog interesa koji je uspostavila CDU Angele Merkel. Zavr\u0161io je, samo da podsjetimo, u upravama najjja\u010de ruske gasne i naftne korporacije. Scholz je na istom pravcu. On slijedi interes koji ka\u017ee da je partnerstvo sa Rusijom od dlu\u010dnog zna\u010daja za ja\u010danje njema\u010dke privrede. Tome je danas podre\u0111ena i politika EU.<\/div>\n<div>Postoje, me\u0111utim, i drugi glasovi, jednako u demokr\u0161\u0107anskim politi\u010dkim opcijama kao i u drugim politi\u010dkim pravcima djelovanja, koji upozoravaju na poguban uticaj ruskog diktatorskog re\u017eima ne samo na Njema\u010dku, nego i na cijelu Evropu. Upozorenja koja su dolazila iz ovih politi\u010dkih opcija, do sada su bila uzaludna i podre\u0111ena naftnom i gasnom profitu. Tako se sada i iskopavanje litijuma u Srbiji pravda ekonomskim interesima, prikrivaju\u0107i da u pozadini stoje politi\u010dki dogovori, koji \u0107e Zapadni Balkan mo\u017eda odvesti do novih sukoba, izazvanih srpskom hegemonisti\u010dkom politikom nedavno potvr\u0111enom \u00a0na Svesrpskom saboru, a jasno zacrtanom u dva memoranduma SANU.<\/div>\n<div>Za svo to vrijeme, u \u00a0BiH se osuje\u0107uje svaki poku\u0161aj definiranja bosanske nacionalne politike koja ne\u0107e imati etni\u010dki, nego dr\u017eavni predznak. U tome ne sudjeluju samo oni koji odvra\u0107aju od definiranja takve politike, nego i oni koji se la\u017eno zala\u017eu za nju, poput akademika koji su dozvolili da ANU BiH bude uni\u0161tena, ili la\u017enih zastupnika gra\u0111anske politike koji ne vide ni\u0161ta lo\u0161e u bo\u0161nja\u010dkim (klero)nacionalisti\u010dkim ispadima. Cilj je samo jedan &#8211; sprije\u010diti stvaranje dr\u017eavotvorne politi\u010dke misli u BiH! Kontinuitet napada na organizacije i pojedince koji su mogli biti nosioci gra\u0111anske, dr\u017eavotvorne misli u BiH, kao i nagra\u0111ivanje onih koji su aktivno sudjelovali u tome, dokazuju vjerodostojnost ovakvih razmi\u0161ljanja. Istovremeno, Scholzov sporazum sa Vu\u010di\u0107em dokazuje \u0161iroki kontekst iz kojeg proisti\u010du \u010dinjenja kojima se Srbija postavlja kao diktator Zapadnog Balkana.<\/div>\n<div>Da stvari budu jasnije, Scholzovo poni\u017eavanje Vu\u010di\u0107a prilikom dolaska u Beograd, kada ga je ostavio da pred njegovim automobilom \u010deka dok se on ne smiluje da za\u0111e i protokolarno se pozdravi sa njim, ne govori ni\u0161ta o Scholzovoj politici, nego o osobnom stavu koji njema\u010dki kancelar ima prema Srbijanskom diktatoru. U kona\u010dnici, taj osobni stav je potpuno neva\u017ean, va\u017ean je samo politi\u010dki koncept na koji je Scholz pristao i kojim Njema\u010dka cijelu EU uvla\u010di pod skute Rusije i ruskih interesa u Evropi. Nije li upravo radi toga Velika Britanija napustila EU?!<\/div>\n<div>Kako god, Scholzovo sklapanje sporazuma sa Vu\u010di\u0107em ima mnogo manje ekonomski, a mnogo vi\u0161e politi\u010dki kontekst. Ovaj \u010din slijedi politiku Angele Merkel, koja je na svom odlasku otvoreno podr\u017eala Vu\u010di\u0107a i Ramu kao gospodare regiona. U tom politi\u010dkom kontekstu, nema prostora za suverenitet i neovisnost BiH, kao i drugih zemalja. O tome jasno govore zaklju\u010dci Svesrpskog sabora, koje na djelu imamo ve\u0107 danas u kontinuiranom kr\u0161enju suverenieta BiH od strane Srbije. Pritom nije uop\u0107e bitno ono \u0161to govori \u010duveni Elmedin Dino Konakovi\u0107 &#8211; da se sve to de\u0161avalo i za vrijeme vladavine SDA &#8211; bitno je da on i njegovi partneri dopu\u0161taju i \u010dak podsti\u010du da se iste stvari de\u0161avaju i danas! To je stvarnost BiH politike, koja ne otvara nikakvu svijetlu perspektivu. najve\u0107a opasnost, me\u0111utim, ne nalazi se \u010dak ni u tome, nego u nedostatku svijesti u nu\u017enom definiranju nacionalne politike BiH i politi\u010dkom \u010dinjenju da na\u0161a zemlja bude na svakom pedlji i u svakom trenutku dr\u017eava svakog gra\u0111anina BiH, bez obzira na etni\u010dke i bilo koje druge pripadnosti!<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Analiti\u010dki tim<\/div>\n<div>Ekran.ba<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>I dok se Bh politi\u010dari i kojekakvi javni djelatnici bave dolaskom Olafa Scholza u Srbiju i pru\u017eanjem pune podr\u0161ke Vu\u010di\u0107evom re\u017eimu kroz sporazum o iskopavanju litija u nama susjednoj zemlji, zaboravlja se da je ovaj sporazum samo posljedica davno postignutog sporazuma Njema\u010dke i Rusije. Jo\u0161 ranih devedesetih na sceni je realizacija sporazuma Rusije i demokr\u0161\u0107anske &hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":15929,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,86,64,65,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15928"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15928"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15930,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15928\/revisions\/15930"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15929"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}