{"id":16019,"date":"2024-09-06T08:29:45","date_gmt":"2024-09-06T08:29:45","guid":{"rendered":"https:\/\/ekran.ba\/?p=16019"},"modified":"2024-09-06T08:29:45","modified_gmt":"2024-09-06T08:29:45","slug":"u-znak-sjecanja-na-dubravka-lovrenovica-jednog-od-osnivaca-portala-ekran-ba-objavljujemo-njegov-tekst-o-sdp-i-socijaldemokraciji-gdje-je-danasnji-sdp-u-odnosu-na-lovrenovicevu-analizu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekran.ba\/?p=16019","title":{"rendered":"U znak sje\u0107anja na Dubravka Lovrenovi\u0107a, jednog od osniva\u010da portala Ekran.ba, objavljujemo njegov tekst o SDP i socijaldemokraciji – gdje je dana\u0161nji SDP u odnosu na Lovrenovi\u0107evu analizu?!"},"content":{"rendered":"

Tribina Kruga 99: 19. X. 2014:<\/p>\n

\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0NU\u017dNOST OBNOVE SOCIJALDEMOKRACIJE U BIH?!<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Teorijski okvir\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Komunizma vi\u0161e nema, \u017eivotni standard je sve lo\u0161iji \u2013 uvjeti idealni za ljevicu, a ljevice, osim nominalno, nema<\/strong>! Ili je na margini, a tu je jer nema lijevog politi\u010dkog subjekta. U bespo\u0161tednoj logici neoliberalnog kapitala svi smo radnici. A kako smo svi sve \u2013 nismo ni\u0161ta, jer biti ni\u0161ta je univerzalna apstraktna kateogorija li\u0161ena supstance. Nema razlike izme\u0111u profesora univerziteta kojeg melje projektna i bolonjska ma\u0161inerija, ljekara kojeg je opteretila norma i procedura, neuroti\u010dnog menad\u017eera transnacionalne kompanije i radnika na pokretnoj traci. Razlika ako i postoji, simboli\u010dne je naravi.\u00a0\u00a0Desilo se da su nove strukturalne promjene restrukturirale sve oblike dru\u0161tvenosti na na\u010din koji izmi\u010de teoriji i onemogu\u0107ava da nacionalne, socijalne, rodne i druge politike budu \u017eivotno kontekstualizirane i djelotvorne.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Kako prime\u0107uje \u017di\u017eek, Ljevica danas podlije\u017ee ideo\u0161koj ucjeni Desnice prihvataju\u0107i njene temeljne premise da je sa erom dr\u017eave blagostanja gotovo, jer ona neupitno vodi u recesiju i bahato tro\u0161enje bud\u017eeta.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Socijaldemokracija vjeruje u evoluciju \u2013 postepeno rje\u0161avanje svih slabosti zakona profita. O obnovi socijaldemokracije mo\u017ee se govoriti u prakti\u010dnom i teorijskom smislu, a jedno iz drugoga proizlazi. Dana\u0161nja, posrnula socijaldemokracija u prakti\u010dnom smislu odstupila je u nekoliko klju\u010dnih stvari po kojima se kao takva razlikuje od centra i desnice.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Tr\u017ei\u0161na privreda<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Zalaganje za moderno reguliranu socijalnu tr\u017ei\u0161nu privredu<\/strong>\u00a0moralo bi zna\u010diti: dobre uvjete rada i zaposlenosti, a u polju neoliberalnog kapitalizma uspostavu ve\u0107e kontrole kapitalista putem ve\u0107e slobode uposlenih, \u0161to je jedino mogu\u0107e putem sindiklanog organiziranja. Sindikati su va\u017ena baza socijaldemokracije. Gdje su danas sindikati u Evropi? Gdje su na\u0161i sindikati? Socijaldemokratski svjetonazor temelji se na radu, a ne na kapitalu. A \u0161ta je tr\u017ei\u0161te danas? Pojednostavljeno, u tr\u017ei\u0161noj ekonomiji radi se o ponudi i potra\u017enji, o uspjehu i fijasku. Roba se agresivno nudi na tr\u017ei\u0161tu uz nadu i \u017eelju da \u0107e ju potro\u0161a\u010di prihvatiti i kupiti, umjesto one koju nude konkurenti. \u0160to je jo\u0161 va\u017enije, ovo je, osim demokracije, drugi osnovni mehanizam kojim zemlje neoliberalne demokracije poku\u0161avaju mijenjati svijet.\u00a0Tr\u017ei\u0161na logika se u slabljenju dr\u017eave prenijela na sve odnose<\/strong>: u umjetnosti, kulturi, nauci, sportu, religiji, intimi \u2013 svugdje je nadmetanje u smislu:\u00a0Ko \u0107e vi\u0161e<\/strong>. Dakle, moderno dru\u0161tvo je tr\u017ei\u0161no u najradikalnijem zna\u010denju te rije\u010di. Tr\u017ei\u0161te je preuzelo sve aspekte \u017eivota, u svakom se operira odre\u0111enom valutom. Tako su se nau\u010dnici, profesori, umjetnici, sve\u0107enici izjedna\u010dili sa biznismenima. Cijelim svijetom vladaju isti ideali mo\u0107i, bogatstva i ljepote. Profit je toliko mo\u0107an da se uvukao i u konzervativni tradicionalizam i kr\u0161\u0107ansko milosr\u0111e i islamski srednji put. To kretanje profita dinamiziralo je dru\u0161tva i svi se bore.\u00a0Ja<\/strong>\u00a0je u sredi\u0161tu svega. Borba za uspjehom je ono \u0161to pokre\u0107e, a pobje\u0111uje\u0161\u00a0\u00a0ako si jako sposoban ili uspje\u0161an u glumljenju pobjednika. Borba da bi se izgledalo kao pobjednik, jednako je te\u0161ka kao i sama borba da bi se pobjedilo. To stvara jedan posebni oblik narcizma, gdje su tzv. \u201esmiling killers\u201c ovisni kako me\u0111usobno tako i o me\u0111usobnim neprijateljima. U takvim okolnostima lojalnost je ne\u0161to \u0161to vrijedi do neke bolje prilike, a saradnici su istovremeno i neprijatelji. Osnovni je metod \u2013 metod \u201cd\u017eungle\u201d:\u00a0\u00a0“Potoni ili nau\u010di da pliva\u0161”. Prema njemu vladaju\u0107e socijaldemokracije postavljaju \u201enove\u201c kadrove, a i same djeluju. Opstaje se samo ako se stalno nadma\u0161uje \u2013 zato bogatima nikad nije dosta. Svaka pozicija je pozicija za nove mogu\u0107nosti. Politiku je preplavio tr\u017ei\u0161ni model mi\u0161ljenja i tr\u017ei\u0161ne prakse \u2013 to je osnovni razlog za\u0161to nema Tre\u0107eg puta. Nema ga ko osmisliti ni ponuditi, jer su politi\u010dki faktori opsjednuti vlastitom borbom; nemaju kome \u2013 svi su isto tako opsjednuti pre\u017eivljavanjem, svi su prestra\u0161eni: gubitkom egzistencije, drugim (nacionalnim, vjerskim, generacijskim, rodnim…), nemaju za\u0161to jer je profit ovladao institucijama.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Prema Thomasu Hobbesu, tr\u017ei\u0161te je\u00a0\u00a0rat svih protiv sviju koji vodi k \u017eivotu koji je \u201eusamljen, siroma\u0161an, prljav, \u017eivotinjski i kratak\u201c.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Ili, kako ka\u017ee Oly Thyssen, tr\u017ei\u0161na dru\u0161tva su postojana, zato \u0161to su ugradila nestabilnost u vlastitu nosivu konstrukciju i samim time nisu njome ugro\u017eena. Bira\u010di mogu lutati, tehnologije se ra\u0111aju i umiru, moda se mijenja i novi umjetni\u010dki smjerovi se javljaju i vijore na vjetru promjena, ali tr\u017ei\u0161na dru\u0161tva opstaju. Zato je Francis Fukuyama tvrdio da smo s demokracijom i tr\u017ei\u0161nom ekonomijom do\u0161li do kraja povijesti. \u0160to se vi\u0161e svijet mijenja, to se vi\u0161e ponavlja.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong>Parlamentarna demokracija,\u00a0<\/strong>\u010dija je okosnica bila srednja klasa, koja je u me\u0111uvremenu nestala, pretvorena je u parlamentarni kapitalizam. On nije najbolje rje\u0161enje, ali drugog \u2013 efikasnijeg nema.<\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Ignorirano nacionalno pitanje postaviti na prvo mjesto<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Nu\u017ean je\u00a0federalizam<\/strong>\u00a0na principu ekonomskih regija upravljan institiucijama zasnovanim na nacionalnom paritetu, gdje \u0107e se kroz federalizam postepeno lije\u010diti historijski duboko ukorijenjeni strahovi od majorizacije, osim toga, ovaj model dru\u0161tvenog odnosa u politi\u010dkoj zajednici omogu\u0107ava eliminaciju dominacije i monopola vlasti, i koji je stoga nu\u017ean kao zajedni\u010dko djelovanje ljudi u tra\u017eenju rje\u0161enja za politi\u010dke probleme zajednice u kojoj \u017eive s drugima. Drugo, decentralizacija kao organizacijski princip osigurava podjelu nadle\u017enosti izme\u0111u vi\u0161e centara. A va\u017ean je zato \u0161to ima tri osnovne svrhe:<\/p>\n

    \n
  1. Federalni sistem omogu\u0107ava odre\u0111eni nivo raznolikosti i autonomije u okviru dr\u017eave, \u0161to je njegova osnovna integrativna funkcija;<\/li>\n
  2. Federalni sistem se uspostavlja da bi oja\u010dao razdvajanje i ograni\u010davanje nadle\u017enosti dodjeljivanjem nadle\u017enosti funkcija razli\u010ditim razinama vlasti; ova funkcija je poznata kao vertikalno razdvajanje nadle\u017enosti;<\/li>\n
  3. Federalni sistem omogu\u0107ava ve\u0107e u\u010de\u0161\u0107e svojih gra\u0111ana putem autonomnog provo\u0111enja vlasti na razli\u010ditim razinama;<\/li>\n
  4. \u00a0U prilog svemu ovom govori historijsko iskustvo: unutar dvostrukog federalizma, bosanskohercegova\u010dkog i jugoslavenskog, jedino je KPJ\/SKJ ponudila politi\u010dku platformu za razvijanje konstruktivnih politi\u010dkih i me\u0111unacionalnih odnosa izme\u0111u Srba, Muslimana i Hrvata, za njihovu istinsku politi\u010dku ravnopravnost.<\/li>\n<\/ol>\n

    \n

    \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Socijaldemokracija treba obnovu globalno i lokalno, tako mo\u017eemo govoriti o globalnim slabostima, a i lokalnim koje po\u010divaju na specifi\u010dnostima lokalnog konteksta. U \u010demu i po \u010demu danas razlikujemo evropsku socijaldemokraciju od centra i desnice? Ni po \u010demu. U evropskom kontekstu, socijaldemokracija je \u2013 u svom nastojanju da demokratskim sredstvima reformira kapitalizam \u2013 napravila katastrofalne kompromise i omogu\u0107ila kapitalizmu da se beskrajno rekreira, a do koje je mjera mogu\u0107a ta rekreacija, mo\u017eda najbolje pokazuje slu\u010daj Kine, gdje se kapitalizam uklopio u komunizam. Tako se mo\u017ee zaklju\u010diti da je najve\u0107a gre\u0161ka na globalnoj ravni udaljavanje od socijalizma iz kojeg je ponikla jer kapitalizam te\u017ei dokidanju mo\u0107i dr\u017eave, a socijaldemokracija upravo treba sistem da bi nas sve za\u0161titila od nepravdi koje donosi kapitalizam.<\/p>\n

    Da bi se otvorio Tre\u0107i put potrebno je najprije redefinirati osnovne pojmove jer je kapitalizam izmijenio njihova temeljna zna\u010denja, kao i njihov smisao. Prije svih, pojam nacionalne dr\u017eave i suverenosti.<\/p>\n

    Kako to ka\u017ee dokazani hrvatski esdepeovac Antun Vuji\u0107: ako ljevica nije empacipacijska, socijalna i kreativna, onda i nije ljevica.<\/p>\n

    Dana\u0161nja socijaldemokracija u BiH nije ni\u0161ta od ovoga i zato su joj potrebne hitne reforme i dugoro\u010dno osmi\u0161ljene strategije.<\/p>\n

    \n

    * * *<\/p>\n

    \n

    \n

    \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Obnova socijaldemokracija: posljednja \u0161ansa Bosne i Hercegovine za uspostavu izgubljenog dr\u017eavno-politi\u010dkog subjektiviteta<\/strong><\/p>\n

    \n

      \n
    1. Budu\u0107nost socijaldemokracije u BiH, kao jedine \u2013 jedine: jer je multinacionalna \u2013 politi\u010dke opcije dorasle njezinoj historijskoj kompleksnosti, preduvjet je njezine evropske i demokratske budu\u0107nosti ali je\u00a0\u00a0treba odvojiti od autoritarnih li\u010dnosti, programski inovirati i pribli\u017eiti demokratskim standardima strana\u010dkog i politi\u010dkog \u017eivota. Socijaldemokracija, drugim rije\u010dima, jedina je politi\u010dka opcija preko koje Bosna i Hercegovina, ba\u0161tine\u0107i tekovine AVNOJ-a, ZAVNOBiH-a i Ustava iz 1974, mo\u017ee ponovo uspostaviti svoj dr\u017eavno-politi\u010dki subjektivitet i osloboditi se poni\u017eavaju\u0107ih okova dejtonskog \u201eUstava\u201c (Anex 4).<\/li>\n<\/ol>\n

      \n

        \n
      1. Do sad se ova politi\u010dka opcija, barem nominalno, vezivala za dvije stranke: SDP BiH i SNSD Milorada Dodika. Prva je me\u0111utim zastranila u liderstvo i partitokraciju, a druga u nacionalizam iznevjeriv\u0161i postulate socijaldemokracije i hiljade gra\u0111ana BiH u oba entiteta.<\/li>\n<\/ol>\n

        \n

          \n
        1. Izborna pobjeda SNSD-a zato ne zna\u010di ni\u0161ta pozitivno za samu socijaldemokraciju dok bi izborni debakl SDP BiH trebao ozna\u010diti kraj jednog i po\u010detak drugog razdoblja u historiji ove stranke u postsocijalisti\u010dkoj BiH \u2013 konkretno: da od stranke jednog lica postane demokratska stranka socijalne orijentacije prihvatljiva najve\u0107em dijelu gra\u0111ana BiH.<\/li>\n<\/ol>\n

          \n

            \n
          1. Poraz SDP BiH na izborima oktobra 2014. nu\u017eno je sagledati u svjetlu \u010dinjenice da je socijaldemokracija kao politi\u010dki koncept u Evropi i Svijetu u defanzivi, odnosno da jo\u0161 uvijek nije na\u0161la odgovor na probleme koji su posljedica neoliberalne ideologije a u BiH kolapsa socijalne dr\u017eave kakva je bila Jugoslavija.<\/li>\n<\/ol>\n

            \n

              \n
            1. Ne samo teorija nego i historijsko iskustvo govori da jedino socijaldemokracija mo\u017ee uspje\u0161no rje\u0161avati \u00a0nacionalna i socijalna pitanja u Bosni i Hercegovini. To posebno dolazi do izra\u017eaja u svjetlu poku\u0161aja nametanja evropskog principa jedna nacija \u2013 jedna dr\u017eava koji se u BiH pokazao i pokazuje neprimjenjivim.<\/li>\n<\/ol>\n

              \n

                \n
              1. Poraz SDP BiH na op\u0107im izborima \u2013 logi\u010dan i o\u010dekivan rezultat jedne pogre\u0161ne i nekonzistentne politike \u2013 sna\u017ean je signal upozorenja koji ovoj stranci sti\u017ee od bira\u010da koji su tako kaznili jednu bahatu, nepromi\u0161ljenu i arogantnu politiku li\u0161enu socijaldemokratskih vjerodostojnosti.<\/li>\n<\/ol>\n

                \n

                  \n
                1. Kada je SDP 2010. dobio izbore nije shvatio poruku bira\u010da koji su o\u010dekivali radikalne i vidljive promjene. Umjesto toga, SDP je koalirao sa SDA \u010dime je ugrozio samu bit socijaldemokracije u BiH a sebi navukao hipoteku da \u017eeli vlast po svaku cijenu.<\/li>\n<\/ol>\n

                  \n

                    \n
                  1. Sve to bilo je pra\u0107eno lo\u0161im kadrovskim rje\u0161enjima, \u017ertvovanjem vlasti u kantonima, posebno sarajevskom, guranjem pod tepih brojnih nagomilanih problema te karijerizmom i osionim pona\u0161anjem pojedinaca iz naju\u017eeg strana\u010dkog rukovodstva.<\/li>\n<\/ol>\n

                    \n

                      \n
                    1. Najve\u0107u odgovornost za izborni krah SDP-a snosi rukovodstvo na \u010delu sa predsjednikom dr. Z. Lagumd\u017eijom. Ostavka potpredsjednika i generalnog sekretara SDP-a ohrabruju\u0107i je znak prihvatanja osobne odgovornosti.<\/li>\n<\/ol>\n

                      \n

                        \n
                      1. Takvu principjelnost morao bi pokazati i predsjednik SDP-a Z. Lagumd\u017eija i time, umjesto \u0161to nudi koaliciju do ju\u010der proskribiranom \u017deljku Kom\u0161i\u0107u, otvoriti proces raskida sa negativnim naslje\u0111em kojim je, on li\u010dno, opteretio cijeli SDP BiH izlo\u017een valu opravdanog animoziteta \u0161irokih razmjera, i to od gra\u0111ana \u010dija je politi\u010dka orijentacija upravo socijaldemokracija. Ne odstupi li Lagumd\u017eija, SDP \u0107e se nastaviti uru\u0161avati i pretvarati u minornu klijentelisti\u010dku politi\u010dku stranku. Problem sa Zlatkom Lagumd\u017eijom je i taj \u0161to je on u me\u0111uvremenu postao model pona\u0161anja za brojne esdepeovce koji su u strana\u010dkoj nomenklaturi postali \u201enajuspje\u0161niji\u201c. Zato \u0107e pravci oporavka SDP BiH i njegovog povratka u vrh politi\u010dkog \u017eivota BiH u sebe nu\u017eno morati uklju\u010diti radikalan raskid sa naslje\u0111em Zlatka Lagumd\u017eije.<\/li>\n<\/ol>\n

                        \n

                          \n
                        1. Iako i unutar SDP BiH ima kredibilnih pojedinaca sposobnih preuzeti rukovo\u0111enje Strankom koja se uru\u0161ava i vertikalno i horizontalno, kao \u010dlan SDP-a smatram da bi u ovom trenutku najbolje rje\u0161enje predstavljao Bogi\u0107 Bogi\u0107evi\u0107 i taj prijedlog nudim kao polaznu osnovu za raspravu svim op\u0107inskim organizacijama SDP BiH. Bez obzira ko do\u0161ao na tu funkciju u izboru novog predsjednika SDP BiH mora sudjelovati cjelokupno \u010dlanstvo.<\/li>\n<\/ol>\n

                          \n

                            \n
                          1. U protivnom slu\u010daju neodgovorena \u0107e ostati brojna pitanja me\u0111u kojima i sljede\u0107a: Za\u0161to je SDP postao toliko omra\u017een, za\u0161to su brojni kredibilni pojedinci napustili Stranku i za\u0161to se taj proces nastavlja? Za\u0161to su se od Stranke udaljili brojni intelektualci koji bi, po definiciji socijaldemokracije, trebali osmi\u0161ljavati nove ideje i strana\u010dke strategije, pogotovo imaju\u0107i u vidu duboku politi\u010dku i socijalnu krizu BiH koju neprestano generiraju etnonacionalne stranke, bolje re\u010deno interesne skupine unutar tih stranaka?<\/li>\n<\/ol>\n

                            \n

                              \n
                            1. Zato sljede\u0107i predsjednik SDP BiH na po\u010detku mandata treba potpisati izjavu da ostaje najvi\u0161e 5 godina na funkciji (kakav je slu\u010daj u V. Britaniji), maksimalno, u slu\u010daju dobrih rezultata, 8 godina.<\/li>\n<\/ol>\n

                              \n

                                \n
                              1. Socijaldemokracija nije eufemizam za pokret za radni\u010dka prava, kao \u0161to se kod nas \u010desto misli. Posebno nije stvar komunisti\u010dkog kontinuiteta u politici, nego politi\u010dka opcija gra\u0111anske provenijencije koju karakterizira:<\/li>\n
                              2. a) politi\u010dka borba za socijalnu pravednost;<\/li>\n
                              3. b) internacionalizam (koji nije inter-nacionalizam) i ideja humanisti\u010dki orijentiranog dru\u0161tva;<\/li>\n
                              4. c) koncept pravne dr\u017eave zasnovan na jednakopravnosti gra\u0111ana i jednakosti gra\u0111ana pred institucijama dru\u0161tva;<\/li>\n
                              5. d) sekularno dru\u0161tvo<\/li>\n<\/ol>\n

                                \n

                                  \n
                                1. Socijaldemokratska politika zasniva se na konceptima rasprava intelektualnih krugova i uobli\u010duje se kroz djelovanje intelektualaca. Zato je socijaldemokracija zna\u010dajnije prisutna u dru\u0161tvima \u010diji gra\u0111ani imaju vi\u0161i stupanj obrazovnog i intelektualnog potencijala. Kod nas intelektualci ne sudjeluju u kreiranju socijaldemokratske politike, mada su prisutni u SDP i podr\u017eavaju socijaldemokratsku ideju kao vodilju ure\u0111enja bh. dru\u0161tva.<\/li>\n<\/ol>\n

                                  \n

                                    \n
                                  1. Socijaldemokratska politika u svom konceptu uklju\u010duje pitanja mladih ljudi kao va\u017ean element svoga djelovanja. Pritom se mladi ljudi koji imaju dru\u0161tveni i radni kredibilitet potvr\u0111en rezultatima ostvarenim u svom djelovanju, pojavljuju kao potencijal razvoja socijaldemokracije i na bitan na\u010din utje\u010du u kreiranju aktivnosti socijaldemokratskih stranaka.<\/li>\n<\/ol>\n

                                    \n

                                      \n
                                    1. I u me\u0111unarodnim relacijama socijaldemokracija je zanemarila kulturnu razli\u010dnost i osobenost kao na\u010din shvatanja specifi\u010dnosti dru\u0161tava. Kod nas je to posebno izra\u017eeno. Ideja socijaldemokracije, me\u0111utim, sadr\u017ei osnov za uva\u017eavanje i razvijanje ovih razli\u010dnosti. Religija i religijska pitanja pritom su isklju\u010divo stvar pojedinaca, njihovih intimnih shvatanja i do\u017eivljavanja svijeta. U socijaldemokratski orijentiranim partijama i udru\u017eenjima, religija nije faktor odlu\u010divanja, niti orijentacije u politi\u010dkom djelovanju.<\/li>\n<\/ol>\n

                                      \n

                                        \n
                                      1. SDP BiH hitno mora redefinirati odnos prema bazi, odnosno vratiti se u bazu te \u010dlanovima i simpatizerima vratiti izgubljeni osje\u0107aj da sudjeluju u kreiranju ne samo najva\u017enijih kadrovskih rje\u0161enja nego i cjelokupne politi\u010dke platforme SDP BiH. To \u0107e istovremeno ozna\u010diti povratak izvornim principima socijaldemokracije.\u00a0\u00a0<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

                                        \u00a0<\/strong><\/p>\n

                                          \n
                                        1. Nu\u017eno je, isto tako, unutar SDP BiH razviti koalicionu politiku, tj. razviti svijest da se jedino koaliranjem sa strankama sli\u010dne politi\u010dke orijentacije Bosna i Hercegovina mo\u017ee izgra\u0111ivati i kao stabilna dr\u017eava i kao prosperitetno dru\u0161tvo.<\/li>\n<\/ol>\n

                                          \n

                                            \n
                                          1. Pred SDP BiH je izazov novog po\u010detka i historijska \u0161ansa koju, u interesu ne samo svojih pristalica nego svih naroda i gra\u0111ana, ne bi smio propustiti.<\/li>\n<\/ol>\n

                                            \u00a0<\/strong><\/p>\n

                                            \n

                                            \u00a0 Dubravko Lovrenovi\u0107<\/p>\n

                                            \n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                                            Tribina Kruga 99: 19. X. 2014: \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0NU\u017dNOST OBNOVE SOCIJALDEMOKRACIJE U BIH?! \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Teorijski okvir\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Komunizma vi\u0161e nema, \u017eivotni standard je sve lo\u0161iji \u2013 uvjeti idealni za ljevicu, a ljevice, osim nominalno, nema! Ili je na margini, a tu je jer nema lijevog politi\u010dkog subjekta. U bespo\u0161tednoj logici neoliberalnog kapitala svi smo radnici. A …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":16020,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16019"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16019"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16019\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16021,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16019\/revisions\/16021"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16020"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}