HISTORESKA \u2013 KODRI\u0106ESKA
\n \u201eStatist-medijevalist\u201c u epizodi: \u201eSte\u0107ci u raljama UNESCO-a\u201c
\n Ovaj tekst ne pi\u0161em kao odgovor Sanjinu Kodri\u0107u jer bi to s moje strane bilo neozbiljno, budu\u0107i da spram sebe, sportskim rje\u010dnikom kazano, nemam dostojnog protivnika. Tekst je kao \u201ehistoreska-kodri\u0107eska\u201c odgovor kodri\u0107ima, \u010diji je on samo glasnogovornik, \u0161to najbolje pokazuje sadr\u017eaj njegovog teksta. A sadr\u017eaj je takav da jasno upu\u0107uje na izmanpuliranog \u201esubjekta\u201c (\u0161to, pretpostavljam, i nije bilo te\u0161ko) pretvorenog u \u201eobjekt\u201c.
\n Goti, ste\u0107ci od stolje\u0107a \u0161estog, Atila i Vuk Stefanovi\u0107 Karad\u017ei\u0107
\n Tek \u0161to se ju\u010der poslijepodne odlu\u010dio proglasiti medijevalistom, impresioniran tim \u010dinom vlastite lude hrabrosti koju u filmu \u201e\u0160tefica Cvek u raljama \u017eivota\u201c nije pokazao ni \u010duveni glumac-\u201emedijevalist\u201c Bata \u017divojinovi\u0107, objavio je danas prijepodne dr. Sanjin Kodri\u0107, profesor bo\u0161nja\u010dke knji\u017eevnosti i teorije knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, \u201eraklamaciju\u201c na uvr\u0161tenje ste\u0107aka na Listu svjetske kulturne ba\u0161tine UNESCO-a (starobosanski: \u201eNeretvanska reklamacija\u201c). Detaljno se pozabaviti svim markantnim nesuvislostima, po\u010dev\u0161i od naslova, \u0161to ih na\u0161 \u201estatist-medijevalist\u201c na medijskom \u201efilmskom platnu\u201c le\u017eerno iznosi da bi dokazao \u201esvebosanski\u201c karakter ste\u0107aka i relativizirao UNESCO-vo priznanje, nadilazi ambiciju ovog teksta. Upu\u0161tati se u to zna\u010dilo bi izlo\u017eiti se svim rizicima i opasnostima \u0161to ih sa sobom nosi Kodri\u0107evo \u201epretjerano tuma\u010denje\u201c. Takva \u201etuma\u010denja\u201c mogu\u0107a su jedino u zemlji sa 15% nepismenih stanovnika, prema Bloombergu drugoj najbijednijoj zemlji u svijetu, u kojoj se automobili peru pitkom vodom koja se onda, u vi\u0161emilionskim iznosima, uvozi. Ko bi onda ispravio (sve)bosanske krive kodri\u0107e? I krive kurikulume?
\n Ono \u0161to je o\u010dito i bez serioznih analiza to je da Kodri\u0107 sa svojim serioznim, decenijama skupljanim neznanjima o ste\u0107cima, superiorno ignorira \u010dinjenicu da smo na po\u010detku XXI. vijeka. \u0160to o temi o kojoj raspravlja i arbitrira ex cathedra nema objavljenu ni jednu kakvu-takvu bibliografsku jedinicu, govori samo za sebe. A Kodri\u0107 je, kako ga se predstavlja u jednom intervjuu, \u201enau\u010dnik mla\u0111e generacije koji uspje\u0161no obavlja svoj posao uz dozu samozatajnosti i ne \u010destog pojavljivanja u medijima. Uz nove u pripremi, autor je nau\u010dnih knjiga \u02bbKnji\u017eevna pro\u0161lost i poetika kulture\u02bc i \u02bbKnji\u017eevnost sje\u0107anja\u02bc, kao i ve\u0107eg broja pojedina\u010dnih nau\u010dnih radova. Bavi se prvenstveno novijom bo\u0161nja\u010dkom bh. knji\u017eevno\u0161\u0107u i savremenim knji\u017eevnim i kulturnim teorijama\u201c. Ja bih, ako mi je dopu\u0161teno, u ovu hagiografsku glosu dodao samo jednu re\u010denicu: \u201eU slobodno vrijeme, dok ne \u02bbpriprema nove knjige\u02bc, posve\u0107eno i \u02bbsamozatajno\u02bc se ne bavi ste\u0107cima\u201c. Jer Kodri\u0107 se i ne mora baviti mramorovima da bi o njima ne\u0161to saznao i tek onda to eventualno prenio drugima, o kojima su generacije nau\u010dnika razli\u010ditih usmjerenja ispisale nepreglednu literaturu, on o svemu tome, kao da se takav rodio, apriorno zna, te hrabro, \u201euspje\u0161no\u201c i \u201enesamozatajno\u201c iznosi svoje \u201estavove\u201c i \u201esje\u0107anja\u201c. Tek u tom kontekstu donekle je razumljiv niz diletantskih materijalnih gre\u0161aka koje je uspio ugurati \u010dak i u jedan novinski tekst, me\u0111u kojima i tu da se \u201esporadi\u010dno javljanje ste\u0107aka u drugim podru\u010djima [izvan srednjovjekovne Bosne i Huma] tuma\u010di kao posljedica migracija, odnosno naseljavanja bosanskog stanovni\u0161tva u te krajeve\u201c. Bilo bi lijepo da nam je Kodri\u0107, bez dodatne doze samozatajnosti, prvenstveno otkrio ko i s kakvom argumentacijom to i tako \u201etuma\u010di\u201c. Ako to nije samo njegov stav. Ina\u010de bi neko neupu\u0107en mogao pomisliti da su prilikom tih, samo Kodri\u0107u znanih \u201emigracija\u201c, bosanski srednjovjekovni \u201emuhad\u017eiri\u201c sa sobom nosili i ste\u0107ke? Svjedo\u010di o tome toponim \u201ePlazaljke\u201c u Cetinskoj krajini, samo \u0161to ovaj srednjovjekovni \u201ekalk\u201c nije u skladu sa novovjekovnim terminom \u201eKazaljke\u201c (na satu povijesti). Vra\u0107aju\u0107i (\u201eplaze\u0107i\u201c) ste\u0107ke iz Cetinske krajine u BiH, isplazio je Kodri\u0107 jezik svakom iole znanstvenijem poku\u0161aju da se ste\u0107ke racionalno objasni.
\n Ina\u010de, ka\u017ee Kodri\u0107 u intervjuu, da \u201enerado govori o onome \u010dime se naju\u017ee ne bavi\u201c. To je samopotvrda njegove znanstvene ozbiljnosti vrijedna svakog po\u0161tovanja, ali o onome o \u010demu \u201enerado govori\u201c i \u201e\u010dime se naju\u017ee ne bavi\u201c ima kontradiktoran obi\u010daj \u201erado\u201c pisati. Zato je nadma\u0161io samog sebe iznose\u0107i da postoji i \u201estav prema kojem je rije\u010d \u02bcste\u0107ak\u02bc kalk neslavenskog, odnosno gotskog porijekla\u201c. Nije, zna\u010di, u pitanju hipoteza, mi\u0161ljenje, slutnja, pretpostavka nego \u2013 stav!. Budu\u0107i da \u201ekalk\u201c ima dva zna\u010denja \u2013 lingvisti\u010dko i figurativno \u2013 ostat \u0107u u nedoumici na \u0161ta je mislio. U prvom slu\u010daju taj termin ozna\u010dava \u201ere\u010d ili izraz na\u010dinjen obi\u010dnim kopiranjem na\u010dina na koji su odgovaraju\u0107u re\u010d ili izraz napravili u nekom stranom jeziku\u201c, dok u drugom slu\u010daju to podrazumijeva \u201eslepo, potpuno podra\u017eavanje, obi\u010dna patvorina\u201c. Bilo kako bilo to zna\u010di da su Goti (Germani) najmanje jedno stolje\u0107e prije dolaska \u201esvebosanskih\u201c Ju\u017enih Slavena u \u201eJugoslaviju\u201c anticipirali razvoj koji \u0107e uslijediti tek nekih tri\u010davih 700-800 godina kasnije. Iz toga se mo\u017ee zaklju\u010diti jedino to da je \u201ekalk\u201c s pokoljenja na pokoljenje Kodri\u0107evih hereti\u010dkih i manihejskih predaka stolje\u0107ima preno\u0161en kao \u201etajna\u201c da bi, od konca XII. stolje\u0107a, \u201emehanizmom koordinacije\u201c, kona\u010dno iz narodnog predanja u pisanoj formi u\u0161ao u svijet nadgrobnih spomenika (O tome detaljno: \u201eReformska agenda\u201c). Jedini problem u svemu tome je taj \u0161to se izraz \u201este\u0107ak\u201c u literaturi ne javlja prije sredine XIX. stolje\u0107a, kada se u svijetu znanosti jo\u0161 nije ni za\u010dela rasprava o tim nadgrobnim spomenicima. Zna\u010di li to da je problem du\u017ee od jednoga milenija \u010dekao na Vuka Stefanovi\u0107a Karad\u017ei\u0107a da ga on rije\u0161i tako \u0161to ga je zvani\u010dno uveo u opticaj? Ovaj paradoks mogu\u0107e je prevladati samo novim \u201estavovima\u201c. Ako se Kodri\u0107 vratio do Gota \u2013 do stolje\u0107a \u0161estog \u2013 da bi objasnio ste\u0107ke, onda tu nikakva zdravorazumska kotraargumentacija ne poma\u017ee (usporedi obimnu literaturu o \u201eiranskom podrijetlu\u201c Hrvata od \u201estolje\u0107a sedmog\u201c p.n.e.). Svakim danom zao\u0161trava se, ionako bespo\u0161tedna, konkurencija (iz)ro\u0111ena na slobodnom tr\u017ei\u0161tu (etno)nacionalnih ideja srednjovjekovnog konfesionalnog predznaka s kraja XIX. stolje\u0107a, u dokazivanju \u201enulte ta\u010dke\u201c porijekla i \u201epodrijetla\u201c. Nije \u0161ija nego vrat, nije televizija nego dalekovidnica, nije hiljada nego tisu\u0107a, nije srednjovjekovna bosanska nego hrvatska \u0107irilica, nije usta\u0161a nego prista\u0161a, nije Tuta nego \u0160tela, nije Glava\u0161 nego glavu\u0161a, nije hljeb nego hrvatski perec, nije Bosanac nego Zagorec, nije \u010detnik nego po\u010detnik, nije lopta nego hlopta… nije eros nego thanatos, sve uskla\u0111eno sa nasu\u0161no potrebnim i potrebitim jezi\u010dnim standardizacijama i nacionalnim komemoracijama novonastalih paradr\u017eava. Istina ima tu jedan remetila\u010dki faktor koji deharmonizira ove \u017eivotvorne jezi\u010dne harmonizacije. Sa svih strana, na sva usta jezi\u010dno harmoniziranih, standardiziranih i refeudaliziranih podanika-vazala, odjekuje vapaj: \u201eHljeba, hljeba, gospodaru, ne vidjesmo davno hljeba\u201c (O tome vidi obimnu literaturu posve\u0107enu izu\u010davanju novo\u0161tokavskih kriminogenih patokratskih struktura).
\n To nas, vratimo se na\u0161em \u201eobjektu\u201c, dovodi do sada\u0161nje \u201emrtve ta\u010dke\u201c. Zato Kodri\u0107u i kodri\u0107ima do neke mjere mo\u017eda bude od pomo\u0107i to da se Gotima suprotstave Huni sa Atilom iz stolje\u0107a petog, u svijetu medijevalistike poznatijim pod \u201ekalkom\u201c \u201eBi\u010d bo\u017eji\u201c. \u201eStatistima-medijevalistima\u201c jedino bi takav \u201eakademski\u201c autoritet eventualno ulio dovoljno \u201eznanstvenog\u201c razuma u kosti. Ne pomogne li ni to, nastavljamo naprijed vra\u0107aju\u0107i se u vrijeme Ustanka Bagauda iz stolje\u0107a bogtepitokojeg. Na\u0161e progresivno napredovanje u pro\u0161lost, kao na krajnjoj destinaciji, \u201eremizi\u201c ovog \u017eivopisnog vremeplova, zavr\u0161it \u0107emo u prahistorijskoj pe\u0107ini Badanj kod Stoca, datiranoj izme\u0111u 13.000 i 12.000 godina p.n.e. Naprijed a nazad, oslanjaju\u0107i se na \u201etajna znanja\u201c, ne mo\u017ee! Osim glavom u pe\u0107inu! Uvjeren sam da \u0107e to potvrditi i pe\u0107inari iz plemena babe Obradunke. Nastavi li Kodri\u0107 i poslije toga svoje nezaustavljivo napredovanje u pro\u0161lost to je ve\u0107 pitanje za Darwina i njegovo \u201ePorijeklo vrsta\u201c. Tu ga prepu\u0161tam njegovoj sudbini u \u201euspje\u0161nom\u201c izu\u010davanju evolucije organskog svijeta. Dosad Ga nisam spominjao, ali otad \u201enek\u02bc mu je Bog na pomo\u0107i\u201c. Ako je takav slu\u010daj uop\u0107e u sklopu Njegovih uobi\u010dajenih \u201eingerencija\u201c.
\n \u201eSamo Sanjin Sanjina Spa\u0161ava\u201c
\n Prije nego \u0161to Kodri\u0107a i sli\u010dne novope\u010dene kalkologe i unescologe, me\u0111u ostalima i jednog \u201emedijevalistu novog srednjeg vijeka XIX. i XX. stolje\u0107a\u201c, savjetujem \u0161ta im je \u201e\u010dinjeti\u201c, da bi kako ka\u017ee Kodri\u0107 \u201este\u0107ku vratili njegovo stvarno \u2013 bosansko ime\u201c, da bi dakle UNESCO-m poreme\u0107ene vrijednosti napokon do\u0161le na svoje, bi\u0107u slobodan, ako treba i drzak, postaviti pitanje: Gdje su Kodri\u0107 i kodri\u0107i bili tokom \u0161est i po godina koliko je od novembra 2009. do aprila 2016. trajao mukotrpni rad na Nominaciji? ( Usput: \u201emedijevalisti novog srednjeg vijeka XIX. i XX. st.\u201c preporu\u010dujem da, koriste\u0107i vlastiti znanstveni autoritet, osmisli i koordinira projekt uvr\u0161tenja kulturnih spomenika na Listu svjetske kulturne ba\u0161tine UNESCO-a iz perioda kojim se bavi. Onda sigurno ne bismo postavljali pitanje: \u201e\u010ciji su to spomenici\u201c? Odgovor bi glasio: \u201eMalo tu\u0111i, malo [sutra] na\u0161i\u201c!
\n Skupljali su, dok se odvijao proces Nominacije ste\u0107aka, pretpostaviti je isto tako mukotrpno, \u201etajna\u201c neznanja koja danas demonstriraju osporavaju\u0107i jedan rezultat, o kojem oni nisu mogli, niti \u0107e ikad, ni u najlu\u0111im snovima, mo\u0107i sanjati. Bilo ih je istina, u \u0161irokom spektru od sitnih seoskih lukavstava i podmetanja do respektabilnih pakosti i zlo\u0107e, koji su \u010dinili sve da Nominacija propadne. Oni su bar ne\u0161to poku\u0161avali, \u0161to javno \u0161to tajno, i taj napor ne treba podcijeniti, ali gdje je za sve to vrijeme bio Kodri\u0107? Ako ve\u0107 ne tekst o ste\u0107cima sa znanstvenim aparatom, mogao je (iz)dati bar saop\u0107enje, motivirano besanim no\u0107ima u kojima se \u201esamozatajno\u201c nije bavio, u nebosanski pretvorenim, kulturnim epifenomenom nesmotreno uvr\u0161tenim na Listu svjetske kulturne ba\u0161tine. Jezgrovito \u2013 poput epitafa: Hude besane no\u0107i, tma\u010da, vra\u017eda i bezna\u0111e, la\u017ei, korupcija i kra\u0111e, \u0161ta nas ovo sa UNESCO-m sna\u0111e. Ase pisa Veseoko Kukulamovi\u0107 a zovom mirskim Kodri\u0107.
\n Njegova pomo\u0107 naro\u010dito bi mi bila dobrodo\u0161la u decembru 2013. kad sam na sastanku u Republi\u010dkom zavodu za za\u0161titu kulturno-istorijskog i prirodnog naslje\u0111a Republike Srpske (\u0441\u043a\u0440\u0430\u045b\u0435\u043d\u043e: \u0420\u0435\u043f\u0443\u0431\u043b\u0438\u0447\u043a\u043e\u043c \u0437\u0430\u0432\u043e\u0434\u0443 \u0420\u0435\u043f\u0443\u0431\u043b\u0438\u043a\u0435) u Banjoj Luci (\u0441\u0440\u043f\u0441\u043a\u0438: \u0417\u0430\u043f\u0430\u0434\u043d\u043e\u043c \u0411\u0435\u043e\u0433\u0440\u0430\u0434\u0443), u krajnje \u201eprijateljskoj atmosferi me\u0111usobnog uva\u017eavanja, razumijevanja i tolerancije\u201c, narogu\u0161enim predstavnicima jednog na\u0161eg konstitutivnog naroda, mentalnog sklopa sli\u010dnog Kodri\u0107evom, morao obja\u0161njavati da A nije jednako B \u2013 tj. da Crkva bosanska nije srpsko-pravoslavna, nego \u0161izmati\u010dka. Zbog toga je, ve\u0107 poodmakla, Nominacija visila o \u2013 \u043a\u043e\u043d\u043e\u043f\u0446\u0443. Zato mi je valjda tokom sastanka (\u0441\u0440\u043f\u0441\u043a\u0438: \u0437\u0431\u043e\u0440\u043e\u0432\u0430\u045a\u0430) i do\u0161lo da, iz dubine svoje napa\u0107ene \u201esvebosanske\u201c du\u0161e, u o\u010daju zavapim: \u201eProfesore, doktore, Sanjine, Kodri\u0107u, pomagaj \u2013 izgibosmo na zemlji tu\u017edi\u201c!
\n A kako mi je tek Kodri\u0107eva pomo\u0107 bila \u017eivotno potrebna prilikom \u201eugrozbe\u201c koju sam u maju (hrv. svibnju) 2014. do\u017eivio u glavnom gradu svoje biv\u0161e \u201emati\u010dne domovine\u201c, kad su pojedini \u201elukavi (Para)Latini\u201c, sedam dana ranije postignut dogovor, \u201elucidno\u201c nastojali izigrati! Gdje je tada bio Kodri\u0107 da me spa\u0161ava od \u201eproljetne uljudbe\u201c?! U toj spasila\u010dkoj akciji mogao se udru\u017eiti sa jednom tada\u0161njom \u010dlanicom \u201eKomisije za o\u010duvanje nacionalnih spomenika BiH\u201c koja se, opravdano iritirana \u010dinjenicom da sam sastanak telefonski dogovorio sa aktualnom ministricom, dosljedno pozvala na na\u0161 Poslovnik (starobosanski: Jelovnik) prema kojem sam to mogao uraditi jedino tako da u biv\u0161u \u201emati\u010dnicu\u201c prethodno uputim fax, koji bi, razumije se, jo\u0161 prethodnije njoj dao na uvid. Prijetila je uva\u017eena \u201edoktorica\u201c i \u201esankcijama\u201c, \u0161to nisam do kraja razumio jer nam je nedostajao simultani prevodilac (\u017eednih preko vode) sa gotskog na starobosanski. Sje\u0107am se samo, kao kroz maglu, sve ne\u0161to u stilu da je Bosna i Hercegovina (ras)pravna (para)dr\u017eava, u kojoj svako ne mo\u017ee raditi \u0161ta ho\u0107e (osim onih koji su, poput nje, to pravo uzurpirali), odnosno da su nam procedure, o \u010demu drevna povijest svjedo\u010di, va\u017enije od o\u010dinjeg vida. \u010cak i od elementarnog stida!
\n \u0160ta tek kazati za sastanak u Podgorici, gdje je u junu 2012. jedna ovda\u0161nja \u201emedijevalistica\u201c, koja je to postala u trenutku kad je iz Sarajeva krenula put Podgorice ili se na to odlu\u010dila negdje usput, mo\u017eda inspirirana \u017eivopisnim u\u0161\u0107em Pive i Tare, autoritativno obja\u0161njavala da o Crkvi bosanskoj postoje razli\u010dita gledi\u0161ta i da to svakako treba uva\u017eiti. Ne re\u010de samo misli li na gledi\u0161te Vase Glu\u0161ca o \u201esvesrpsko-pravoslavnom\u201c karakteru ste\u0107aka od prije nekih stotinjak godina. Budu\u0107i da se, \u010dak ni zbog ste\u0107aka, nisam mogao odre\u0107i zdrave logike, vidjev\u0161i da ona ne samo da ne poma\u017ee nego i da \u0161teti, zauzeo sam distancu tako da je projekt sljede\u0107ih 10 mjeseci, kao da je na \u201eMirogoju\u201c uz grob \u201eoca hibernacije\u201c, mirovao \u2013 do sastanka u Beogradu aprila 2013. gdje je u ulozi \u201evisokog predstavnika bh. srpstva\u201c, a na zahtjev u ste\u0107ke dobro \u201eupu\u0107enih\u201c (\u0441\u0440\u043f\u0441\u043a\u0438: \u043d\u0435\u0443\u043f\u0443\u045b\u0435\u043d\u0438\u0445) kolega iz Banje Luke, jedan tamo\u0161nji medijevalist po kratkom postupku \u201epresudio\u201c u korist logike. Vjeruju \u201eod pamtiveka\u201c, u srpskoj i multikulturnoj Banjoj Luci jedino Beogradu, \u201ebez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost\u201c. A to \u0161to je uva\u017eeni kolega samo potvrdio ono o \u010demu sam govorio u Banjoj Luci, prije toga se za\u010du\u0111eno pitaju\u0107i u \u010demu je problem? \u2013 nikom ni\u0161ta: predano je selektivnom \u201esvetom zaboravu\u201c. Propade deset mjeseci, jer \u201eSamo Srbin Srbina S\u02bcjetuje\u201c. Tako je nekako ispalo da bez Srpkinja i Srba nema ni problema ni rje\u0161enja, ili \u0161to bi rekao na\u0161 narod: \u201eSamo Sanjin Sanjina Spa\u0161ava\u201c (Sa beogradskim kolegom sam ina\u010de, nakon sjednice, u obli\u017enjem ugostiteljskom objektu opu\u0161teno pro\u0107askao, kojom prilikom nam prevodioci sa gotskog na srpski nisu bili potrebni. Jako, jako dobro smo se razumjeli).
\n Bilo je tih i takvih marifeta i \u201emelodrama\u201c u duhu \u201epoliti\u010dke korektnosti\u201c a na u\u0161trb znanosti i logike, i bilo je nepotrebnog rasipanja vremena, ali nije bilo Kodri\u0107a. Javio se \u201estatist-medijevalist\u201c nakon godina, \u201ea godine su pro\u0161le pune muka\u201c.
\n \u201ePrijedlozi Radnoj trupi za reviziju neprimjerene odluke UNESCO-a\u201c
\n Da bih ipak nekako pomogao Kodri\u0107u i kodri\u0107ima zabrinutim nad zlom sudbinom ste\u0107aka uvr\u0161tenih na Listu svjetske ba\u0161tine UNESCO-a, bi\u0107u slobodan predlo\u017eiti im poduzimanje sljede\u0107ih neophodnih mjera, \u0161to sa sobom povla\u010di i opasnost odgovaraju\u0107ih logi\u010dkih konsekvenci. Da krenemo ovim (ne)redom.
\n1.\tPreko \u201eRadne trupe za reviziju neprimjerene odluke UNESCO-a\u201c izvr\u0161iti uvid u geografsku kartu iz \u010dega postaje jasno da se, osim u BiH, ste\u0107ci nalaze i u susjednim dr\u017eavama: Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Vi\u0161e od 10.000.
\n2.\tNakon \u0161to \u010dlanovi \u201eTrupe\u201c razumski prihvate ono \u0161to o\u010di vide, trebali bi do\u0107i do nepobitnog zaklju\u010dka da se ste\u0107ci, ho\u0107e\u0161-ne\u0107e\u0161, zaista nalaze u navedenim susjednim dr\u017eavama, \u0161to zna\u010di da je srednji vijek za nama, iako je, kako se \u010dini, u svojoj maladaptivnoj verziji, jo\u0161 uvijek duboko u nama (vidi: napomena 2).
\n3.\tSljedstveno tome, do\u0107i \u0107e do sljede\u0107eg, va\u017enog zaklju\u010dka: Da bi nominacija ste\u0107aka samo sa teritorija BiH, bez ste\u0107aka susjednih zemalja, bila \u201ekrnja\u201c nominacija, ne\u0161to poput nekada\u0161nje \u201ekrnje Jugoslavije\u201c ili dana\u0161nje dvoentitetske BiH pretvorene u psihijatrijsku kliniku otvorenog tipa.
\n4.\tAko im to ipak ne po\u0111e za rukom, uputiti protestnu notu Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori s rezolutnim zahtjevom da svoje dr\u017eavne granice (rok 24 sata) usklade s kartom rasprostiranja ste\u0107aka novog srednjeg vijeka XXI. stolje\u0107a. Oni bi time, istina, izgubili zna\u010dajan dio dr\u017eavnog teritorija, ali bi dali neprocjenjiv doprinos Kodri\u0107evom stavu o \u201esvebosanskom\u201c karakteru ste\u0107aka i Hercegovini kao ju\u017enoj Bosni. Teze i \u201estavovi\u201c su vje\u010dni \u2013 granice i dr\u017eave su promjenljivi. Ili \u0161to bi, u rijetkim trenucima predaha od plja\u010dke i paljevine, dok su intelektualizirali o kalkovima, s dozom melanholije rekli Kodri\u0107evi Goti: \u201eNarod voli da ga se vara, dakle varajmo ga\u201c.
\n5.\tAko zahtjev bude arogantno odbijen, razmotriti primjenu drugih demokratskih sredstava. Jednostavno: Anschluss ste\u0107aka, a povijesno pravo, od svega ostalog va\u017enije, za to daje njihova gotsko-germanska prasu\u0161tina o kojoj, g(r)oteskno i (sk)u\u010deno, zbori Kodri\u0107. Dakle: nakon (pod)zakonski provedene tenderske procedure iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore vratiti (starobosanski: uzvu\u0107i) ste\u0107ke u BiH. Sve to dalo bi se popratiti jednom vrstom \u201etenderskog\u201c epitafa u stilu: A ovo mramorje, s\u02bcpomo\u0107u tenderskog roda moga, uzvukoh natrag u Bosnu i Hercegovinu, njihovu mati\u010dnu gotsku domovinu. (O \u201etenderskim epitafima\u201c detaljno: Izvje\u0161taj o financijskom \u201eposlovanju\u201c Predsjedni\u0161tva BiH iz vremena zaboravu nikad predanog \u201epredsjednika\u201c Paravca, \u010diji je slu\u017ebeni automobil istovremeno tro\u0161io i benzin i dizel, a prema kojem je na toalet papir \u2013 indikativno! \u2013 potro\u0161eno 500.000 km).
\n6.\tAko i to krene po zlu i propadne pokrenuti proces Antinominacije pod geslom \u201eAntinominacijom na Nominaciju\u201c s neupitnim \u201estavom\u201c da su ste\u0107ci \u201esvebosanski\u201c, \u0161to, naravno, ne\u0107e biti te\u0161ko znanstveno dokazati, posebno imaju\u0107i u vidu \u201eBosansku tajnu knjigu\u201c na koju se Kodri\u0107 u ignoriranju stvarnih izvora referira (koju, valjda zato jer je \u201etajna\u201c, jo\u0161 niko nije vidio), a koju prema \u201enekim historicima\u201c, vezuje za Crkvu bosansku. Budu\u0107i da se bosanskim srednjim vijekom od ju\u010der poslijepodne bavi kao \u201etajnom\u201c, nije ni imao vremena znati, kako ka\u017ee Umberto Eco, da \u201esnaga velikih tajni dolazi iz njihove praznine\u201c. Ima mla\u0111ahni Kodri\u0107 vremena \u2013 za prazninu! Ona je iza njega, u njemu i ispred njega. I svakog koga njegova \u201emedijevalistika\u201c dotakne bit \u0107e ispunjen istom prazninom.
\n7.\tKao tzv. \u201eprethodnu mjeru\u201c uputiti protestnu notu Komitetu za svjetsku ba\u0161tinu UNESCO-a koji \u010dini 21 dr\u017eava sa svih kontinenata, a koji je 15. VII. u Istanbulu, da stvar bude skandaloznija, pred svjetskom kulturnom javno\u0161\u0107u jednoglasno donio odluku o uvr\u0161tenju ste\u0107aka na Listu svjetske kulturne ba\u0161tine. Ultimativno i uz indignaciju zahtijevati da se ova odluka \u201ekolonizacije i autokolonizacije\u201c ste\u0107aka preispita i da se, u cilju postizanja \u201emirnog i pravednog re\u0161enja\u201c ste\u0107ci proglase \u201esvebosanskim\u201c jer \u0107e ina\u010de, ka\u017ee Kodri\u0107, ostati \u201etek neki tamo \u02bbsrednjovjekovni nadgrobni spomenici\u02bc\u201d.
\n8.\tAko i to ne upali, nakon tri (neradna) dana sveop\u0161te \u017ealosti, pokrenuti proces restauracije Jugoslavije kao jedinog, povijesno utemeljenog i funkcionalnog, dr\u017eavno-politi\u010dkog okvira za tu\u017eni ju\u017eni slavenski svijet, koji je njezinim raspadom ponovo vra\u0107en u izvanvremensko dr\u017eavno-politi\u010dko \u201ebeste\u017einsko\u201c stanje, opisano neprebolnim Milasom \u2013 muhurdarom \u201eTisu\u0107ljetne Uslu\u017ene Republike Hrvatske\u201c: \u201eKilogram mozga, jedna \u02bbdoj\u010d\u02bc marka\u201c (vidi: napomena 2). (Za ubita\u010dnu elaboraciju sintagme \u201eUslu\u017ena Republika Hrvatska\u201c vidi: Boris De\u017eulovi\u0107, \u201eHrvatski san\u201c ). Ako ni\u0161ta drugo u Jugoslaviji \u010dovjek ne bi morao uzimati nepla\u0107eno odsustvo da bi pro\u010ditao tomove Kodri\u0107evih sabranih funkcija.
\n9.\tTako bi se umjesto morbidne \u201eBitke za (sah)ranjenike\u201c, u \u0161to Kodri\u0107 \u2013 \u201estatist-medijevalist\u201c \u2013 pretvara odluku kojom su ste\u0107ci uvr\u0161teni u vrh svjetskih kulturnih dostignu\u0107a, rasprava o ste\u0107cima vratila u znanstveno i civilizacijski utvr\u0111ene norme, pa tako ne\u0161to \u0161to je SVJETSKO kulturno dobro ne bi podlijegalo voluntaristi\u010dkim palana\u010dkim parametrima, paraznanosti i kriterijima srednjovjekovno zabrinutih diletanata popra\u0107enih retori\u010dkim pitanjem: \u201e\u010ciji su ste\u0107ci\u201c? A odgovor od 15. VII. 2016, bar dok ne budu poznati rezultati \u201eAntinominacije\u201c, glasi: \u201eSvjetski\u201c.
\n10.\tKona\u010dno: ako je ste\u0107cima ve\u0107 oduzet njihov \u201esvebosanski\u201c karakter tom bih \u010dinjenicom prije Kodri\u0107a koji se izja\u0161njava nacionalnim Bo\u0161njakom, daleko vi\u0161e morao biti pogo\u0111en ja kao nacionalni Bosanac. Ako su, prema Kodri\u0107u, ste\u0107ci \u201esvebosanski\u201c, onda pravo na njih prije svih ostalih imaju Bosanci. \u0160to zna\u010di, ne budimo iracionalni: \u201eSte\u0107ci su moji\u201c. To je moj \u201estav\u201c. Ako ni zbog \u010dega drugog, onda zato \u0161to fiktivne avnojevske granice reaktivirane od \u201eBadinterove komisije\u201c plitkoumne individue li\u0161avaju obaveze na logiku, navode na zlo i pisanje \u201eu\u010denih\u201c gluposti. Istina, za razliku od Kodri\u0107a, ja nisam konstitutivan, ali jesam u pristojnoj mjeri upoznat s fenomenom u \u010dije sam izu\u010davanje ulo\u017eio godine rada i truda, kilometra\u017eu pre\u0111enu prilikom obilaska nekropola da zaobi\u0111em, a u koji se fenomen, rije\u010dima Borisa De\u017eulovi\u0107a, Kodri\u0107 razumije \u201ek\u02bco Mara u krivi kurikulum\u201c (vidi: napomena 2).
\n Ste\u0107ci su moji, iako su gotski (njema\u010dki)
\n \u201eNeretvanska reklamacija\u201c se dakle odbija. S obzirom na Kodri\u0107ev dosada\u0161nji respektabilan doprinos u zamagljivanju izu\u010davanja ste\u0107aka, koji mi je u cijelosti poznat, kao \u0161to su samo njemu poznati njegovi budu\u0107i \u201eznanstveni\u201c rezultati vezani za istu temu, treba o\u010dekivati pravu provalu znanstvenosti i \u201estavova\u201c. To \u0107e voditi daljnjem rapidnom razvoju nove subdiscipline u prou\u010davanju ste\u0107aka \u2013 \u201eepitafologije\u201c (O tome vidi: \u201eBibliografija nepostoje\u0107ih radova prof. dr. Sanjina Kodri\u0107a o \u02bbsvebosanskim\u02bc ste\u0107cima\u201c. Detaljno: \u201eNepostoje\u0107a bibliografija jadova o \u02bbsvebosanskim\u02bc ste\u0107cima medijevalista novog srednjeg vijeka XIX. i XX. stolje\u0107a\u201c).
\n Zato iznosim rezolutan \u201estav\u201c: \u201eSte\u0107ci su moji, iako su gotski (njema\u010dki)\u201c. Samo \u0161to ovo rekoh, u pamet mi do\u0111e da ste\u0107ci, unato\u010d silne \u201esvebosanske\u201c argumentacije na \u017ealost nisu ni moji nego \u2013 germanski, tj. njema\u010dki. U skladu je to sa sadr\u017eajem presretnutog telefonskog razgovora, u kojem Radovan Karad\u017ei\u0107 ka\u017ee Dobrici \u0106osi\u0107u: \u201eEvo, kod nas, istorija radi, radi istorija, radi punom parom\u201c. I to u tri smjene! To je mo\u017eda i jedini \u201eznanstveni\u201c jezik koji Kodri\u0107 i kodri\u0107i razumiju, tim vi\u0161e \u0161to ga tragikomi\u010dno nastoje opona\u0161ati i na velika vrata uvesti u politi\u010dku i obrazovnu praksu.
\n \u201eRadi istorija\u201c do me\u0111usobnog istrebljenja i to ne kalk(ulantski), imaju\u0107i uvijek pred sobom ono \u0161to je u iskrivljenom ogledalu iza nas, da kojim slu\u010dajem ne bismo vidjeli kuda srljamo (O tome vidi potresnu izjavu Roberta de Niro: \u201eVratit \u0107u se u Sarajevo\u201c).
\n \u201eTma\u010da i bezna\u0111e\u201c
\n Da rezimiram citiraju\u0107i \u201esamozatajnog\u201c eksperta za tajne svebosanskih ste\u0107aka \u2013 jedinim
\n \u201estavom\u201c u kojem se s njim sla\u017eem:
\n \u201eNe \u017eelim zvu\u010dati odve\u0107 sumorno i pesimisti\u010dno (jer i ovako je puno tma\u010de i bezna\u0111a u svemu ovom oko nas!), no bojim se da je na\u0161 obrazovni sistem, kao i nauka i kultura tako\u0111er, uru\u0161en i uni\u0161ten skoro do samog kraja \u2013 kad bi postojalo stvarno dno, mi bismo ga vrlo brzo mogli dota\u0107i, ali njega nema, tako da tonemo i tonut \u0107emo sve dublje i sve to br\u017ee. A posljedice jesu i tek \u0107e biti stra\u0161ne \u2013 mi ve\u0107 sad jesmo jedva obrazovano dru\u0161tvo u su\u0161tinskom smislu, mada je me\u0111u nama sve vi\u0161e \u02bbintelektualaca\u02bc i njihovih diploma, od onih za po\u010detne akademske stepene pa sve do diploma doktora nauka. Ovakvo, \u0161to, naravno, u\u010dinak je svega onoga o \u010demu sam upravo govorio, a iz svega ovog jasno je i \u0161ta bi to trebalo uraditi da se ovo stanje promijeni nabolje\u201c.
\n Ova dijagnoza, kao da je pred sobom imao sebe, rje\u010ditije od svih \u201ehistoreski\u201c i \u201ekodri\u0107eski\u201c, ocrtava hiperadaptabilnu Kodri\u0107evu \u201eznanstvenu\u201c prazninu i njegov nesaglediv \u201eznanstveni\u201c doprinos stvaranju \u201etma\u010de i bezna\u0111a\u201c. I ne samo oko ste\u0107aka!
\n \u201eNe sam Safete, ne sam\u201c
\n Da zavr\u0161im onako kako sam i zapo\u010deo \u2013 u sportskom duhu. Iako sam krajnje skepti\u010dan glede Kodri\u0107evih znanstvenih mogu\u0107nosti, imaju\u0107i u vidu ono \u0161to pojedine njegove kolege s Filozofskog fakulteta u Sarajevu o tome pi\u0161u, a na \u0161to on jo\u0161 uvijek nije odgovorio, naro\u010dito s obzirom na njegovu znanstvenu etiku, o ste\u0107cima kad je rije\u010d, dat \u0107u mu savjet. U tom mi poma\u017ee, a nadati se da \u0107e i njemu, nezaboravni sportski komentator Mladen Deli\u0107 koji u tv prenosu jedne utakmice nogometne reprezentacije Jugoslavije (hrv. \u201etamnice naroda\u201c) trenerski-dramati\u010dno savjetuje virtuoznog Safeta Su\u0161i\u0107a Papeta: \u201eNe sam Safete, ne sam\u201c! A bude li nastavaka tj. sudijskog (starobosanski: saudijskog) vremena, ponovo \u0107u morati posegnuti za Mladenom Deli\u0107em koji je pobjedonosni gol nogometne (\u0441\u0440\u043f\u0441\u043a\u0438: \u0444\u0443\u0434\u0431\u0430\u043b\u0441\u043a\u0435) reprezentacije Jugoslavije u zadnjim sekundama jedne presudne utakmice na splitskom Poljudu eufori\u010dno prokomentirao: \u201eLjudi moji, pa jeli to mogu\u0107e, ludnica, \u0161ta je ovo\u201c!?
\n O sponi gotskog kalka i \u201ebo\u0161nja\u010dkih porodica, starog,
\n srednjovjekovnog plemenita\u0161kog porijekla\u201c
\n Kodri\u0107eske se me\u0111utim u novom broju \u201eStava\u201c (broj 76, godina 2, 18. VIII. 2016.) nastavljaju. Osokoljen \u201eNeretvanskom reklamacijom\u201c Kodri\u0107 se bacio na tuma\u010denje povelje Kulina bana od 29. VIII. 1189. Naro\u010dito me dojmio sljede\u0107i njegov stav: \u201eKao i bosanski jezik, bosan\u010dica je, stoga, svojevrsna spona izme\u0111u bosanske srednjovjekovne pismenosti i pismenosti u Bosni osmanskog vremena, a pod imenom \u02bbbegovice\u02bc ili \u010dak \u02bb\u017eenskog pisma\u02bc sa\u010duvat \u0107e se kod Bo\u0161njaka i u postosmanskom dobu, tokom cijelog 19. stolje\u0107a, pa i jo\u0161 kasnije, u prvim desetlje\u0107ima 20. stolje\u0107a, naro\u010dito u bo\u0161nja\u010dkim porodicama, starog srednjovjekovnog plemenita\u0161kog porijekla, ali i \u0161ire\u201c. Mislio sam i potajno se nadao da je sa gotskim kalkom Kodri\u0107 \u201edo zgorenja svijeta\u201c nadma\u0161io samog sebe, me\u0111utim ovim dokazuje da mo\u017ee jo\u0161 puno, puno gore ili \u0161to bi on rekao \u201ei \u0161ire\u201c. Ovoliko gluposti sabrati u jednoj re\u010denici i to potpisati pa objaviti, to je vi\u0161e nego impresivno (starobosanski: depresivno). Mo\u017eda nekad njegove najnovije medijevalisti\u010dke humoreske-kodri\u0107eske popratim naslovom meni za srce zanavijek priraslih feralovaca: \u201eBogu-mili a ni vragu nisu mrzski\u201c. Iako je strijelac \u201eDeli\u0107evog\u201c pobjedonosnog gola bio Radanovi\u0107 (starobosanski: Veseoko), ne znam da li bih se radovao novoj utakmici sa medijevalisti\u010dkim tre\u0107eliga\u0161em iz znanstvenog predgra\u0111a Umoljana. Jer mu tada ne bi pomogao ni \u201e\u010dudotvorni\u201c (gotski: miracleworking) Pepe Gvardiola, tako\u0111er svjetski priznat kalkolog i unescolog. Ne bi, deklasiran, vidio ni pretkolo Umoljanske znanstvene lige \u0161ampinjona.
\n \u0160to bi rekli Goti: \u201eDragi kolega Kodri\u0107u, ne podi\u017eite sebi za \u017eivota jo\u0161 jedan medijevalisti\u010dki pseudoznanstveni \u02bbkenotaf\u02bc\u201c, ina\u010de ostat \u0107ete za sva vremena u znanstvenoj \u201ezemlji tu\u017edoj\u201c. \u201eNe sam Safete\u201c, pustite da tako sami sebe \u201edriblaju\u201c oni koji su Vas naveli na ovakvu glupost. To je prva mjera, kako sami ka\u017eete, \u201e\u0161ta bi to trebalo uraditi da se ovo stanje promijeni nabolje\u201c. Zato \u0107e za Vas biti najbolje da ostanete u pripremi.
\n \u201eSlovo Kodri\u0107a\u201c: Badanjska tajna srednjovjekovna obzorja
\n Kodri\u0107 me\u0111utum ne ostaje na pripremi novih knjiga. Sude\u0107i prema novom tekstu u \u201eStavu\u201c odlu\u010dio se na privatizaciju ne samo ste\u0107aka nego i cjelokupnog bosanskog srednjeg vijeka po vlasni\u010dkom principu jedan kroz bijedan. \u010cini se da je otvorio Radionicu za popravak bosanskog srednjovjekovlja s mogu\u0107no\u0161\u0107u doplate: \u201eStaro za novo\u201c. Uzalud je dobronamjerno ga savjetovati, odlu\u010dan je \u201estatist-medijevalist\u201c prerasti u \u201ekaskadera-medijevalistu\u201c i virtuozno presko\u010diti sve vremenske i znanstvene prepreke na putu mentalnog povratka u Badanj.
\n Ako se Kodri\u0107, nezaustavljivo napreduju\u0107i prema znanstvenom Badnju, odlu\u010di pro\u0161iriti djelatnost svoje \u201eRadionice\u201c i otvoriti novi pogon \u2013 \u201eServis za brzu popravku tehni\u010dki neispravnih ste\u0107aka\u201c \u2013 to ne\u0107e biti za \u010du\u0111enje, ako se zna da je svaki deseti automobil u BiH tehni\u010dki neispravan (O tome vidi: Statistika saobra\u0107ajnjih nesre\u0107a u BiH). \u010cini se da sve ovo vodi prema \u201eStudiji slu\u010daja\u201c i novom \u201e\u010casu lobotomije\u201c. <\/p>\n
Dubravko Lovrenovi\u0107 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
HISTORESKA \u2013 KODRI\u0106ESKA \u201eStatist-medijevalist\u201c u epizodi: \u201eSte\u0107ci u raljama UNESCO-a\u201c Ovaj tekst ne pi\u0161em kao odgovor Sanjinu Kodri\u0107u jer bi to s moje strane bilo neozbiljno, budu\u0107i da spram sebe, sportskim rje\u010dnikom kazano, nemam dostojnog protivnika. Tekst je kao \u201ehistoreska-kodri\u0107eska\u201c odgovor kodri\u0107ima, \u010diji je on samo glasnogovornik, \u0161to najbolje pokazuje sadr\u017eaj njegovog teksta. A sadr\u017eaj …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":994,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[77,75],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1704"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1704"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1704\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1705,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1704\/revisions\/1705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/994"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1704"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1704"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1704"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}