{"id":2355,"date":"2017-01-17T22:43:42","date_gmt":"2017-01-17T22:43:42","guid":{"rendered":"http:\/\/ekran.ba\/?p=2355"},"modified":"2017-02-08T14:14:09","modified_gmt":"2017-02-08T14:14:09","slug":"skandalozni-doktorat-sanje-vlaisavljevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekran.ba\/?p=2355","title":{"rendered":"Skandalozni doktorat Sanje Vlaisavljevi\u0107"},"content":{"rendered":"<p><em>Nakon \u0161to su potvr\u0111ene informacije koje smo objavili prije vi\u0161e od pola godine, a koje su govorile o re\u017eiji udoktoravanja Sanje Vlaisavljevi\u0107 na studiju na kojem radi njen suprug, pojavili su se komentari koji nedvosmisleno pokazuju da je doktorat Sanje Vlaisavljevi\u0107 politi\u010dki projekat i jedinstven akademski skandal. Naravno na argumentaciju koja je akademski iznesena, gospo\u0111a Vlaisavljevi\u0107 je u svom stilu odgovorila primitivizmom i verbalnim nasiljem. Bez namjere da komentiramo primitivnu komunikaciju nekoga ko je milione maraka dobio za tobo\u017enju kulturu dijaloga, moramo se zapitati nije li ovakav na\u010din komuniciranja &#8220;doktorice&#8221; najbolji dokaz da se ovdje radi o nasilju nad znanjem i pristojnim pona\u0161anjem.\u00a0<\/em><\/p>\n<p><em>Do\u0161li smo u posjed sadr\u017eaja koji objavljujemo bez intervencija i koji argumentima pokazuje da se u ovom slu\u010daju radi o jeftinoj farsi i ruganju svim pravilima i normama, kakvo je UNSA i dovelo na najni\u017ee grane od njegovog osnivanja do danas.\u00a0<\/em><\/p>\n<p><em>Prema nepotvr\u0111enim informacijama \u010dak i analiza koju objavljujemo u cjelini i koja je javnosti dostupan akt, na svaki na\u010din je sakrivana od onih koji bi je mogli ili \u017eeljeli uva\u017eiti.\u00a0<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU<\/p>\n<p>Odsjek za filozofiju<\/p>\n<p>Katedra za historiju filozofije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Datum: 9. 1. 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU<\/p>\n<ul>\n<li>Nastavno-nau\u010dnom vije\u0107u<\/li>\n<li>Dekanu prof. dr. Salihu Fo\u010di<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predmet: Primjedbe na tekst doktorske disertacije Sanje Vlaisavljevi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nakon skoro \u010detveromjese\u010dnog tra\u017eenja na uvid teksta doktorske disertacije \u201cJavni um i mogu\u0107nosti deliberacije u doba etnonacionalizma u Bosni i Hercegovini\u201c kandidatkinje Sanje Vlaisavljevi\u0107, neposredno pred Novu godinu uspio sam dobiti na uvid radnu verziju ove disertacije. Pro\u010ditao sam navedeni tekst, zaklju\u010duju\u0107i da se sasvim sigurno radi o najve\u0107em skandalu koji se desio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu od njegovog osnivanja.<\/p>\n<p>Koliko je meni poznato, a prili\u010dno sam upu\u0107en u rad Fakulteta, do danas, \u010dak ni u vrijeme vladavine najrigidnijeg socijalisti\u010dkom sistema, nije bilo disertacija koje na ovako brutalan na\u010din zoupotrebljavaju znanost u korist politike. Svoje mi\u0161ljenje temeljim na \u010dinjenicama vezanim za tekst pomenute disertacije i smatram da Vije\u0107e Fakulteta ne bi smjelo dopustiti da se na ovakav na\u010din sti\u010du znanstvene titule, posebno imaju\u0107i u vidu da se radi o kandidatkinji koja je, pored nedopustivo politiziranog i neznanstvenog teksta, supruga jednog od profesora koji predaju na Odsjeku za sociologiju, na \u010dijem doktorskom studiju ova disertacija treba biti branjena.<\/p>\n<p>Ovdje \u0107u se osvrnuti na nekoliko relevantnih \u010dinjenica vezanih za ovaj tekst, koje upu\u0107uju na to da se u stvarnosti ne radi o doktorskoj disertaciji, nego o politi\u010dkom pamfletu, koji je sadr\u017ean u potpuno neznanstvenom tekstu i proizvoljnim politi\u010dkim konstatacijama, prema mom mi\u0161ljenju, \u010dak i dru\u0161tveno \u0161tetnim. U nastojanju da budem \u0161to kra\u0107i, ostavljam mogu\u0107nost i \u0161ire elaboracije onoga o \u010demu, u formi primjedbi, \u017eelim informirati Vije\u0107e.<\/p>\n<p>Ve\u0107 u samom naslovu kandidatkinja pokazuje elementarno neznanje, uzimaju\u0107i pojam \u201cjavni um\u201c kao op\u0107u sociolo\u0161ku odrednicu, nevezanu za Johna Rawlsa, u \u010dijem se mi\u0161ljenju ovaj pojam utemeljuje, zadr\u017eavaju\u0107i svoje zna\u010denje isklju\u010divo za njegovu teoriju. U strogom zna\u010denju, ovakvo preuzimanje jednog pojma ima odrednice plagijata. Mo\u017eda je kandidatkinja, dodu\u0161e, mislila da je \u201cjavni um\u201c op\u0107eprihva\u0107ena kategorija u sociologiji, odnosno da uz ovaj pojam nije potrebno ni navoditi Rawlsovo ime, ali je u tome dezavuiraju njena ranija pisanja, u kojima ona sama ka\u017ee kako svako takvo navo\u0111enje bilo kojeg pojma ili sintagme, fraze, bilo \u010dega \u0161to nije isklju\u010divo autorstvo onoga ko pi\u0161e tekst, predstavlja plagijat! Ovdje, ve\u0107 u naslovu, imamo o\u010dit primjer ili nekompetentnosti, ili plagiranja. Na isti na\u010din \u201cjavni um\u201c je kori\u0161ten u cijelom tekstu doktorske disertacije, bez obja\u0161njenja ovog pojma i njegove teorijske elaboracije kroz literaturu.<\/p>\n<p>Jo\u0161 gora situacija je sa sintagmom \u201cdoba etnonacionalizma u Bosni i Hercegovini\u201c, kojoj kandidatkinja \u017eeli odrediti period i okolnosti koje \u201cistra\u017euje\u201c. Ova sintagma, me\u0111utim, nema apsolutno nikakvog zna\u010denja, izuzev proizvoljnog stava autorice. U znanstvenom smislu ona je neprihvatljiva. \u0160ta zna\u010di \u201cdoba etnonacionalizma u Bosni i Hecegovini\u201c? Iz teksta je vidljivo da se ova sintagma vezuje za poslijeratnu aktualnu politi\u010dku i dru\u0161tvenu situaciju u na\u0161oj zemlji. Naravno, pritom se potpuno zanemaruje da \u201cdoba etnonacionalizma\u201c nije utvr\u0111eno niti jednim teorijskim djelom, niti jednom ozbiljnom studijom ili znanstvenim tekstom, kao i to da u ovom periodu nisu u cjelosti vlast zemlje \u010dinile nacionalne stranke. Ova \u010dinjenica sama po sebi deligitimira kredibilitet polazi\u0161ne sintagme, koja se pokazuje u najmanju ruku neprihvatljivom za bilo kakav ozbiljniji znanstveni rad.<\/p>\n<p>Nesumnjivo je da se radi o proizvoljnom, ni\u010dim utemeljenom, odre\u0111enju autorice, koja \u0107e slijede\u0107i istu matricu proizvoljnosti cijeli tekst svoje disertacija zasnovati na vrlo prizemnim politi\u010dkim stavovima. Dakle, \u201cdoba etnonacionaizma\u201c u na\u0161oj zemlji nigdje u tekstu nije definirano i zasnovano na argumentima. Ve\u0107 samim tim uop\u0107e nije zasnovan predmet istra\u017eivanja disertacije, \u0161to samo istra\u017eivanje deligitimira kao znanstveni rad. Odatle je neupitno da ovaj tekst, u odsustvu svake vrste znanstvene kredibilnosti, ne mo\u017ee imati legitimitet doktorske disertacije!<\/p>\n<p>Proizvoljnost kao temeljni \u201cmetod\u201c obuhvata cijelu disertaciju. Bilo bi predugo navoditi sve primjere u tekstu, ali pau\u0161alna ocjena autorice na \u010detvrtoj stranici disertacije, da bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo nije dru\u0161tvo jednakih u temeljnim ljudskim pravima, pri \u010demu ovaj zaklju\u010dak nije ni\u010dim potkrijepljen, svakako je jedan u velikom broju primjera proizvoljnosti koje je mogu\u0107no navesti u radu Sanje Vlaisavljevi\u0107. Naravno, autorica ima pravo misliti \u0161to god \u017eeli o okolnostima u kojim \u017eivimo, ali bi u doktorskoj disertaciji, zasnivaju\u0107i svoje \u201cteorijske\u201c stavove morala biti obavezna takve tvrdnje barem potkrijepiti relevantnim znanstvenim uvidima.<\/p>\n<p>Na isti na\u010din, vo\u0111ena isklju\u010divo osobnim motivima, kandidatkinja na 136. stranici kao referentan navodi mediji koji je paradigma etnonacionalisti\u010dke propagande. Slu\u010dajno (?!), kandidatkinja je kolumnistica ovog medija. Valjda istom \u201cslu\u010dajno\u0161\u0107u\u201c, ona brani \u010dak i one koji su od strane me\u0111unarodnih institucija visokog ranga okarakterizirani kao osobe, u najmanju ruku, problemati\u010dnog djelovanja. Mislim da je ovo jedinstven primjer zloupotrebe institucije doktorata u cilju odbrane politi\u010dkih opcija i zagovornika tih opcija, koje su sve samo ne liberalne. Zabrinjavaju\u0107e je da je tako ne\u0161to uop\u0107e moglo da se na\u0111e u tekstu koji treba da dobije suglasnost za pristupanje zavr\u0161nom \u010dinu odbrane doktorske disertacije.<\/p>\n<p>Na \u010detvrtoj stranici mo\u017ee se na\u010di tvrdnja o tome da su mediji \u201cnaj\u0161iri i najdostupniji glasnogovornik dru\u0161tva, naroda i politi\u010dkih elita\u201c, bez definiranja o kojim i kakvim medijima se radi. Tako, primjera radi, privatne televizijske ku\u0107e, novine, portali i drugi mediji, kod kandidatkinje dobijaju status \u201cglasnogovornika naroda\u201c, \u0161to je neodr\u017eiva teza. Selektivni pristup medijima, kakav kasnije kandidatkinja pravi, a koji ne mo\u017ee odra\u017eavati medijsku stvarnost u Bosni i Hercegovini, samo je dokaz da ova i ovakve definicije koje kandidatkinja pau\u0161alno izri\u010de, nemaju drugi smisao izuzev dnevnopoliti\u010dkog manipuliranja \u010dinjenicama.<\/p>\n<p>To dokazuje i tvrdnja na narednoj stranici, u kojoj autorica govori o javnim servisima, progla\u0161avaju\u0107i da su \u010desto \u201cu slu\u017ebi ve\u0107inske nacije\u201c. Nije jasno o kojoj se to \u201cve\u0107inskoj naciji\u201c (?) mo\u017ee raditi, kada je poznato da su javni emiteri u vlasni\u0161tvu skup\u0161tina, u kojim postoje instrumenti za\u0161tite nacionalnog interesa. Tako\u0111er, nije jasno da li kandidatkinja pod nacijom misli na narode, \u0161to bi, ukoliko je ta\u010dno, predstavljalo elementarno neznanje iz oblasti sociologije. Nedostatak kompetencija koji karakterizira ovu doktorsku disertaciju, rezultira tekstom koji nije znanstveno utemeljen, niti predstavlja znanstveno istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>Takvo mi\u0161ljenje potkrepljuje i \u201chipoteza rada\u201c, koju kandidatkinja definira na tre\u0107oj stranici disertacije. Hipoteza glasi: \u201cEtni\u010dka pripadnost iz koje se crpi nacionalisti\u010dka samosvijest politi\u010dkih i uop\u0107e dru\u0161tvenih elita je ono \u0161to predstavlja nepresu\u0161an izvor stalnog reme\u0107enja razboritosti (Rawls) i uvi\u0111avnosti bez kojih nema uistinu funkcioniraju\u0107e deliberativne demokracije.(str. 5)\u201c Ova hipoteza u su\u0161tini nije ni\u0161ta drugo nego aksiom koji je, bez imalo pretjerivanja ili malicioznosti, poznat svakom gimnazijalcu. Drugim rije\u010dima, \u201chipoteza rada\u201c je o\u010dita i ne treba dokazivanje, jer je neupitno da liberalna deliberativna demokracija nije kompatibilna sa dru\u0161tvenim ure\u0111enjima zasnovanim na etni\u010dkoj grupnoj pripadnosti. Sa sli\u010dnim, op\u0107epoznatim sociolo\u0161kim znanjima, kandidatkinja nastavlja tokom cijelog rada, nude\u0107i kao \u201cistra\u017eiva\u010dka otkri\u0107a\u201c elementarna sociolo\u0161ka znanja, stavljena u kontekst potreba dnevne politike.<\/p>\n<p>Sve to prate nedosljednosti i kontradiktornosti u tekstu. Kontradikcije mo\u017eemo na\u0107i u svim dijelovima teksta. Primjera radi navodim onu sa 10. stranice, gdje autorica tvrdi da \u201cpostoji drasti\u010dan deficit povjerenja gra\u0111ana u politi\u010dka vodstva, iako su izabrana u demokratskim i neprinudnim izborima.\u201c Nejasno je kako mo\u017ee postojati nezadovoljstvo \u201cpoliti\u010dkim vodstvima\u201c, kada ta politi\u010dka vodstva ve\u0107 decenijama dobijaju povjerenja gra\u0111ana?! Nezadovoljstvo o kojem govori kandidatkinja proizvoljno argumentira protestima na kojim su paljene zgrade dr\u017eavnih institucija, potpuno zanemaruju\u0107i da su ista \u201cpoliti\u010dka vodstva\u201c ubjedljivo pobijedila na izborima koji su uslijedili nakon ovih protesta.<\/p>\n<p>Nelogi\u010dno je da nezadovoljstvo bira\u010da rezultira ubjedljivim izbornim pobjedama. Jednako tako je nelogi\u010dno da ove i ovakve tvrdnje, koje ni\u010dim nisu utemeljene, mogu biti prihva\u0107ene kao doktorska disertacija. Isti na\u010din zaklju\u010divanja nastavlja se i na narednoj stranici, gdje kandidatkinja, bez relevantnih pokazatelja, tvrdi da princip racionaliziranja rasprave \u201cne vrijedi u BiH\u201c. Bez ozbiljnog istra\u017eivanja i analize medijskih debata, polemika i akademskih rasprava koje su vo\u0111ene, kandidatkinja sebi daje za pravo da izri\u010de generalne sudove koji derogiraju sve \u0161to je u\u010dinjeno u podru\u010dju demokratizacije javnog i akademskog prostora.<\/p>\n<p>Na 10. stranici kandidatkinja, tako\u0111er u dnevnopoliti\u010dkom stilu, tvrdi da \u201cve\u0107 dvije decenije politi\u010dke elite ne uspijevaju u svom poslu i preuzetoj odgovornosti za uklju\u010denje BiH u procese europskih integracija.\u201c \u010cinjenica da je Bosna i Hercegovina u me\u0111uvremenu dobila status kandidata za ulazak u EU, sama po sebi dovoljno govori o proizvoljnosti tvrdnji kandidatkinje. Sve \u0161to se u ovoj disertaciji izvodi kao zaklju\u010dak, zasnovano je na proizvoljnosti i u funkciji je opravdanja nacionalnog segregiranja.<\/p>\n<p>Ne ulaze\u0107i u kvalificiranje odr\u017eivosti stavova koji su izre\u010deni u disertaciji, ostaje \u010dinjenica da iza njih ne stoji istra\u017eiva\u010dki rad, relevantni empirijski podaci, kao ni teorijsko utemeljenje. Radi se o tvrdnjama koje su potpuno proizvoljne i nemaju znanstvenu verifikaciju. Dodu\u0161e, kandidatkinja se, bez navo\u0111enja mjesta sa kojeg citira, poziva na Habermasa, kasnije i na druge autore, ali ne u teorijski relevatnom smislu, nego u neprimjerenom navo\u0111enju koje ima za cilj opravdati proizvoljnosti izre\u010dene u tekstu.<\/p>\n<p>Evo kako to izgleda: \u201c\u0160tampani mediji u BiH su postali sinonim za izvanjsku kontrolu temeljenu na autoritetu, predrasudama, etnonacionalisti\u010dkim isklju\u010divostima i stereotipima. Nemaju upori\u0161te u racionalnosti koja bi morala biti njihov najja\u010di i jedini oslonac. Za\u0161to? Zato \u0161to mjesto racionalnosti zauzima slu\u017eenje politi\u010dkim elitama i taj prostor postaje opasni poligon za oda\u0161iljanje politi\u010dkih poruka i propagande, a \u0161to je sasvim u suprotnosti sa onim \u0161to proklamira Habermas: \u2018razum treba da pripitomi mo\u0107\u2019. (str. 11)\u201c Dakle, jednim Habermasovim stavom se \u017eeli legitimirati sve ono \u0161to je ustvrdila kandidatkinja, pritom ne nude\u0107i niti jedan argument za svoje tvrdnje! Takav na\u010din \u201cargumentiranja\u201c karakteristi\u010dan je za tekst u cjelini i predstavlja ga jedino u smislu lo\u0161eg novinarstva, koje prvo postavi tezu, a onda tra\u017ei argumentaciju za istu. Nije li upravo to metodolo\u0161ka karakteristika politi\u010dki dirigiranog novinarstva i onoga \u0161to kandidatkinja, bez potrebne znanstvene argumentacije, navodi kao stanjem medijske neslobode.<\/p>\n<p>Drugi na\u010din u su\u0161tini iste stvari mo\u017eemo na\u0107i u manipulaciji podacima koje kandidatkinja navodi. Tako primjerice na 135. stranici u 154. fusnoti kandidatkinja navodi imena direktora \u0161kola u Kantonu Sarajevo, \u017eele\u0107i dokazati da su svi direktori Bo\u0161njaci. Naravno, pritom se prikriva da se neki od njih niti izja\u0161njavaju kao Bo\u0161njaci, niti djeluju na principima \u201cnacionalne politike\u201c (ma \u0161ta to zna\u010dilo), \u010dime pada teza o \u201cekskluzivitetu pripadnosti narodu\u201c kao jedinoj odrednici dru\u0161tvenog stanja koje karakterizira situaciju u Sarajevu. Me\u0111utim, cilj nije ni bio izno\u0161enje \u010dinjenica, nego stvaranje kvaziargumentacijske pretpostavke da se zbog \u201cbo\u0161nja\u0161tva\u201c direktora iz Sarajeva ne smije napadati segregacijska praksa \u201cdvije \u0161kole pod jednim krovom\u201c.<\/p>\n<p>Dodu\u0161e, mo\u017eda kandidatkinja misli da ime i prezime definitivno i bez ostatka odre\u0111uje i etni\u010dku opredijeljenost. Takva tvrdnja bi, prema mom mi\u0161ljenju, svakako bila fa\u0161isoidna i ne bi nipo\u0161to smjela biti ne samo jednom od osnova neke doktorske disertacije, nego i politi\u010dkog djelovanja uop\u0107e.<\/p>\n<p>Nedostatak \u010dak i elementarnih kompetencija potvr\u0111uje se i na ovoj stranici, kada kandidatkinja poistovje\u0107uje \u201ckulturu\u201c i \u201cetnos\u201c (\u0161to \u010dini i na narednim stranicama). Na\u017ealost, to je samo jedan od brojnih sli\u010dnih primjera koji se mogu na\u0107i u ovom tekstu. U svakom slu\u010daju, skoro da nema stranice teksta koja ne svjedo\u0107i odsustvu znanstvenog promi\u0161ljanja i proizvoljnog politikantstva kao temeljnog odre\u0111enja disertacije.<\/p>\n<p>Primjera radi, navodim na\u010din zaklju\u010divanja sa 141. i 142. stranice, koji je karakteristi\u010dan za cijelu disertaciju: \u201cDa li se u multikulturnim \u0161kolama organiziraju me\u0111u\u0161kolske razmjene izme\u0111u \u0161kola iz razli\u010ditih entiteta? Da li se u \u0161kolama obilje\u017eavaju raznim sve\u010danostima blagdani razli\u010ditih vjera ili je posrijedi uvijek onaj koji odgovara ve\u0107inskoj naciji? Odgovor je da su to blagdani koji odgovaraju ve\u0107inskoj naciji. Evo primjera. Obilje\u017eavanje nove godine i simbolike ki\u0107enja novogodi\u0161njeg bora. Dakle, rije\u010d je o blagdanu koji bi trebao da u sebi sublimira ideju multikulture i da nadilazi svaki etnonacionalni okvir. Da li i u jednoj \u0161koli u Sarajevu, sa izuzetkom Katoli\u010dkog \u0161kolskog centra, holove \u0161kole krase oki\u0107eni borovi. Odgovor je da ne krase.\u201c(Citirano doslovno prema tekstu disertacije!) Kada bi kandidatkinja mogla iza\u0107i iz zatvorenosti i isklju\u010divosti vlastitog iskustva, znala bi da ovo \u0161to navodi nije ta\u010dno, \u0107emu svjedo\u0107e druga\u010dija i druga iskustva. Svakako, doktorska disertacija se ne bi smjela zasnivati na ne\u010dijoj proizvoljnosti, a kamoli jedine izvore crpiti iz vlastitih iskustava i selektivno odabranih primjera.<\/p>\n<p>Na jednak na\u010din kandidatkinja na 151. stranici zaklju\u010duje: \u201cMediji plasiraju informacije bez ikakve odgovornosti za slobodu i neugro\u017eavanje ljudskih prava onih o kojima je rije\u010d.\u201c Ovome ne prethodi bilo \u0161ta \u0161to bismo mogli nazvati istra\u017eivanjem, analizom, argumentiranjem, jedino i isklju\u010divo na \u010demu se mno\u0161tvo ovakvih tvrdnji u tekstu temelji je proizvoljno mi\u0161ljenje autorice, na koje ona ima pravo, ali koje svakako ne mo\u017ee biti osnov za sticanje doktorata znanosti. Ovakvih primjera ima skoro koliko i stranica u disertaciji, tako da bi njihovo cjelovito navo\u0111enje zahtijevalo isti ili ve\u010di broj stranica nego \u0161to ih ima sama disertacija!<\/p>\n<p>Istovremeno, kandidatkinja ve\u0107 od 6. stranice kao \u201cteorijski oslonac\u201c odre\u0111uje \u201cfilozofiju John Rawlsa\u201c! Postavimo sada stvari neovisno i o politikantskom manipuliranju \u201cliterarnim \u010dinjenicama\u201c. <em>Ako je teorijska osnova filozofska, za\u0161to je i kako ova doktorska disertacija postala \u201csociolo\u0161ka\u201c?<\/em> \u00a0Moje je mi\u0161ljenje da ova vrsta \u201cmanevriranja\u201c sa znanstvenim oblastima nema nikakve veze sa znanstvenim razlozima, nego sa okolnostima lak\u0161eg obezbje\u0111enja \u201cprohodnosti\u201c kandidatkinje do odbrane doktorske disertacije. <em>Pored toga, jasno je da kandidatkinja nema ni formalne kompetencije za razmatranje \u201cfilozofskih osnova\u201c, budu\u0107i da je i master i doktorski studiji zavr\u0161ila iz oblasti sociologije i na Odsjeku za sociologiju. <\/em><\/p>\n<p>Nedostatak kompetencija, koji proisti\u010de iz ovih \u010dinjenica, vidi se i u samom radu, \u0161to je dodatni razlog da ne postoje ni formalni ni sadr\u017einski razlozi da tekst o kojem govorimo bude prihva\u0107en kao doktorska disertacija. Na tim osnovama autorica se, primjerice, na 200. stranici zala\u017ee za (Rawlsov) liberalizam, istovremeno koriste\u0107i kao argument etni\u010dku kategoriju (\u201chrvatski narod\u201c). Jednako neprimjereno kandidatkinja koristi kolektivisti\u010dke uklone (\u201ciz Sarajeva\u201c), a ne liberalne odrednice, \u0161to samo potvr\u0111uje nekonzistentnost i nedovoljnu kompetentnost autorice.<\/p>\n<p>\u010cinjenica da su u disertaciji, u teorijskoj osnovi cijelog rada, ve\u0107inom kori\u0161teni prijevodi Rawlsovih, Habermasovih i Popperovih djela, tako\u0111er govori o nedostatnosti rada kandidatkinje. Kandidatkinja sasvim sigurno nije mogla na osnovu prijevoda ste\u0107i kompetentan uvid u djela ovih mislilaca. \u010cinjenica da su prijevodi kori\u0161teni kao temeljna literatura, bez kompariranja sa izvornim tekstom, dodatno upu\u0107uje na to da kandidatkinja nema potrebne teorijske osnove na kojima bi mogla zasnivati istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, teorijski uvidi i znanstvena osnova istra\u017eivanja, po svemu sude\u0107i, nisu ni bili potrebni za ostvarenje cilja ove disertacije. Imaju\u0107i u vidu cjelinu teksta, cilj ove disertacije nije se ni nalazio u znanstvenoj analizi i pru\u017eanju znanstvenih odgovora, znanstvenih uvida i elaboraciji teorije politi\u010dkog liberalizma. Cilj ovog teksta je pru\u017eanje potpore (\u201cznanstvene\u201c?!) politi\u010dkim idejama \u201ctre\u0107eg entiteta\u201c, podjele Bosne i Hercegovine na nacionalne entitete, separiranju obrazovnih institucija po principu \u201cdvije \u0161kole pod jednim krovom\u201c, stvaranju javnog prostora po principu \u201cjedan narod, jedna televizija\u201c i sli\u010dnim politi\u010dkim idejama koje u osnovi jesu na\u010din ja\u010danja ekskluziviteta naroda i disolucije dr\u017eavnih institucija Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<p>Liberalna teorija je samo paravan koji slu\u017ei za promoviranje neliberalne politi\u010dke prakse, \u0161to karakterizira cijeli tekst disertacije. Za takav uvid mislim da je dovoljno pogledati dio teksta od 131. do 144. stranice. Cijeli diskurs disertacije ne izlazi iz okvira dnevnopoliti\u010dkih rasprava, u najboljem slu\u010daju \u201cokruglih stolova\u201c politi\u010dkih stranaka i daleko je od razine neophodne za jednu doktorsku disertaciju.<\/p>\n<p>Uz sve to, kandidatkinja od 16. stranice definira \u010ditav niz pojmova karakteristi\u010dnih za teoriju politi\u010dkog liberalizma, ne navode\u0107i izvore za svoje definicije, <em>\u0161to disertaciju jasno pribli\u017eava plagijatu<\/em>. Iz teksta slijedi da je, izuzev u pojedinim slu\u010dajevima, kada se tek spominju autori, bez navo\u0111enja literature, Sanja Vlaisavljevi\u0107 utemeljila sve pojmove o kojim govori i da je ona prakti\u010dno artikulirala teoriju politi\u010dkog liberalizma. Prema navodima teksta, pojmovi koji se spominju i definiraju su ve\u0107im dijelom \u201cotkri\u0107a\u201c kandidatkinje.<\/p>\n<p>U kona\u010dnici, u teorijskom smislu rad <em>nema znanstveni osnov<\/em> i <em>nije znanstveno istra\u017eivanje<\/em>. U \u201cteorijskom osloncu\u201c rada stoji neotklonjiva kontradikcija: liberalna teorija se koristi za procjenu liberalnosti dru\u0161tva u Bosni i Hercegovini, a istovremeno se zagovaraju neliberalne ideje i prakse. Eristi\u010dki se namjerava upotrebom liberalne teorije dokazati ispravnost etnopoliti\u010dkog djelovanja u Bosni i Hercegovini. Sama \u010dinjenica da se na aktualnoj situaciji \u017eeli ste\u0107i doktorat znanosti, ve\u0107 je po sebi problemati\u010dna. Me\u0111utim, kada se to \u017eeli u\u010diniti na principima dnevne politike, u znanstvenom i akademskom smislu to smatram nedopustivim.<\/p>\n<p>\u010cinjenica da je ovakav tekst doktorske disertacije do\u0161ao do zavr\u0161ne faze odbrane, najve\u0107i je skandal u povijesti Filozofskog fakulteta, te sam smatrao svojom akademskom obavezom da \u010dlanove Vije\u0107a Fakulteta ukratko informiram o onome \u0161to sadr\u017ei ova disertacija. Davanjem suglasnosti za odbranu ovakve doktorske disertacije, mislim da bi bili derogirani svi znanstveni kriteriji, koje kandidati moraju ispunjavati prilikom sticanja doktorata znanosti. U tom smislu tra\u017eio sam da moje primjedbe budu uvr\u0161etene u materijale za sjednicu Nastavno-nau\u010dnog vije\u0107a Filozofskog fakulteta koja je odr\u017eana 12. 1. 2017.<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da sam i sam do predmetnog teksta do\u0161ao tek nakon skoro \u010detiri mjeseca tra\u017eenja istog na uvid, mislim da bi \u010dlanovi Vije\u0107a trebali da se informiraju i, eventualno, pro\u010ditaju ovaj tekst prije izja\u0161njavanja o davanju suglasnosti za odbranu doktorske disertacije \u201cJavni um i mogu\u0107nosti deliberacije u doba etnonacionalizma u Bosni i Hercegovini\u201c kandidatkinje Sanje Vlaisavljevi\u0107. Stoga smatram da je neophodno dopustiti \u010dlanovima Vije\u0107a mogu\u0107nost da izvr\u0161e uvid u predmetni tekst i o njemu se, s obzirom na okolnosti i specifi\u010dne politi\u010dke utjecaje, a mogu\u0107no i otvorene pritiske, izjasne tajnim glasanjem.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S po\u0161tovanjem,<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0prof. dr. Samir Arnautovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to su potvr\u0111ene informacije koje smo objavili prije vi\u0161e od pola godine, a koje su govorile o re\u017eiji udoktoravanja Sanje Vlaisavljevi\u0107 na studiju na kojem radi njen suprug, pojavili su se komentari koji nedvosmisleno pokazuju da je doktorat Sanje Vlaisavljevi\u0107 politi\u010dki projekat i jedinstven akademski skandal. Naravno na argumentaciju koja je akademski iznesena, gospo\u0111a &hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2356,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,66,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2355"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2355"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2355\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2357,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2355\/revisions\/2357"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2355"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2355"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2355"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}