Skandalozni \u201cdoktorat\u201c Sanje Vlaisavljevi\u0107, koji nikakve veze nema sa
\nbilo kojom znano\u0161\u0107u, u stvari je najobi\u010dniji politi\u010dki pamflet. Ekran
\nje do\u0161ao u posjed teksta koji je pisala Sanja Vlaisavljevi\u0107, a koji je
\naminovala sramna i vjerovatno korumpirana komisija u sastavu: Salih
\nFo\u010do (mentor), Nijaz Ibrulj i Asim Peco. Kao i tekst doktorata, tako
\nje i sastav sramne komisije bri\u017eljivo \u010duvan od javnosti. To nije ni
\n\u010dudno, a nije ni te\u0161ko s obzirom da se u sastavu komisije nalaze, ni
\nmanje ni vi\u0161e, nego dekan (Fo\u010do) i prodekan (Ibrulj), koji \u010dak i nije
\nprofesor sociologije, oblasti kojoj bi \u201cdoktorat\u201c trebao pripadati!
\nNa na\u0161 upit o sastavu komisije, sa Filozofskog fakulteta nisu se
\nudostojili ni odgovoriti! Nakon \u0161to smo uspjeli do\u0107i do teksta
\n\u201cdisertacije\u201c, jasno nam je i za\u0161to se sve u vezi sa ovim sramnim
\n\u201cdoktoratom\u201c \u010duva u tajnosti. Ne znamo da li tamo ima neko ko zna da
\nje informiranje javnosti o radu obaveza svake javne institucije.
\nVjerujemo da ima, kao \u0161to vjerujemo da sakrivanje informacija nije
\nstvar neupu\u0107enosti, nego svijesti o tome da \u201cdoktorat\u201c \u010duvene
\nsamoprogla\u0161ene \u201cheroine\u201c nije ni\u0161ta drugo do akademski abortus u
\nfunkciji nacionalisti\u010dke podjele Bosne i Hercegovine.
\nU svakom slu\u010daju, ovakav odnos samo potvr\u0111uje navode o tome da je sve
\nu vezi sa ovom \u201cdisertacijom\u201c bilo sakriveno od javnosti i bri\u017eljivo
\nzakamuflirano birokratskim materijalima. Skandalozni \u201cdoktorat\u201c Sanje
\nVlaisavljevi\u0107 o\u010digledno predstavlja vrhunsku tajnu na Filozofskom
\nfakultetu i tako smo mu i pristupili.
\nZahvaljuju\u0107i na\u0161im izvorima, uspjeli smo do\u0107i do imena \u010dlanova sramne
\nkomisije koji su politikantski tekst Sanje Vlaisavljevi\u0107 proglasili
\ndoktoratom. Smatrali smo da javnost treba da zna ko su oni koji
\nomogu\u0107avaju jednom ovakvom pamfletu da postane doktorat! Da bismo
\nna\u0161im \u010ditaocima za ovu priliku, barem u najkra\u0107im crtama, do\u010darali
\nbesmisao \u0161tiva pisanog rukom samoprogla\u0161ene \u201cheroine\u201c, ovdje izdvajamo
\nnekoliko citata iz teksta koji treba biti osnova da samoprogla\u0161ena
\n\u201cheroina\u201c postane doktor sociolo\u0161kih nauka, na sramotu Filozofskog
\nfakulteta. Vjerujemo da \u010ditaoci sami mogu zaklju\u010diti o \u010demu se u svemu
\novome radi i kakav se u stvari tekst krije iza naslova \u201cJavni um i
\nmogu\u0107nosti deliberacije u doba etnonacionalizma u Bosni i
\nHercegovini\u201c.<\/p>\n
\u201c'Dvije \u0161kole pod jednim krovom’ je fenomen organiziranja nastave
\nprema monoetni\u010dkom konceptu izvo\u0111enja nastave.\u201c (str. 131.)<\/p>\n
\u201cTo nam najbolje potkrepljuje \u010dinjenica da je u Sarajevu\u00a0 dominantan
\nvjeronauk, islamski vjeronauk, te da se za mali broj u\u010denika druge
\nvjeroispovijesti, vjeronauk ne mo\u017ee odvijati u \u0161kolama jer nema
\n\u201cdovoljnog\u201c broja u\u010denika za realizaciju te nastave. Izuzetak je
\nKatoli\u010dki \u0161kolski centar (koji ne spada u grupaciju gra\u0111anskih \u0161kola)
\nu kojem se osim katoli\u010dkog vjeronauka realizira pravoslavni, islamski
\nvjeronauk i etika. \u0160ta nam govori ovaj primjer? Da na podru\u010dju glavnog
\ngrada BiH jedino mjesto istinske multikulture nije gra\u0111anska, nego
\n\u0161kola sa vjerskim prefiksom.\u201d (str. 132.)<\/p>\n
\u201cGovoriti o gra\u0111anskim nacionalistima zna\u010di ponajprije govoriti o
\nintelektualnoj, medijskoj, NVO i javnoj sceni Sarajeva \u0161to smo ve\u0107
\nspominjali.\u201c (str. 116.)<\/p>\n
\u201cDakle, u najvi\u0161em interesu djece je da budu obrazovana u suglasju sa
\nsvojim kulturnim identitetom, jezikom i vrijednostima.\u201c (str. 140.)<\/p>\n
\u201cNe mo\u017ee se o\u010dekivati da u zemlji na \u010dijem \u010delu stoje tri \u010dlana
\nPredsjedni\u0161tva iz reda tri konstitutivna naroda, obrazovni sustav bude
\ndruga\u010diji i da nadilazi nacionalnost.\u201c (str. 144.)<\/p>\n
\u201cKonkretno, Hrvati iako konstitutivni narod su najmalobrojniji i
\nponajvi\u0161e trpe od posljedica biti ‘konstitutivna manjina’.\u201c (str. 180.)<\/p>\n
\u201cNakon politi\u010dke majorizacije, i medijsko majoriziranje je samo jo\u0161
\njedan oblik podre\u0111enosti hrvatskog naroda u BiH.\u201d (str. 181.)<\/p>\n
\u201cKanal na hrvatskom jeziku nije tek puki zahtjev za promoviranjem
\nhrvatskog jezika, nego zahtjev za autenti\u010dnim prezentiranjem kulture,
\npoliti\u010dke i op\u0107edru\u0161tvene volje hrvatskog naroda.\u201c (str. 182.)<\/p>\n
\u201cUpravo bojazan (opravdana) od asimilacije jeste jedan od razloga zbog
\nkojeg hrvatska etnonacionalna zajednica tra\u017ei autonomiju u svakom
\nsmislu.\u201c (str. 192.)<\/p>\n
\u201c\u010cinjenica da gra\u0111ani mogu da, eventualno, razumiju jedni druge nije
\n\u010dinjenica koja jam\u010di da je posrijedi jedan jezik. Onog trenutka kada
\nsu tri jezika u BiH dobili svoju leksiku, gramatiku i pravopis, tog
\ntrenutka su ovakvi stavovi isklju\u010divo nasilno centraliziraju\u0107i.\u201c (str.
\n196.)<\/p>\n
\u201cPreko pitanja uvo\u0111enja kanala na hrvatskom jeziku se otvara i pitanje
\nprimarnog cilja pravde kao nepristrasnosti u bh. dru\u0161tvu.\u201c (str. 200.)<\/p>\n
\u201cZbog \u010dega prihva\u0107anje kanala na hrvatskom jeziku ne bi donijelo
\ndobrobit sustavu javnih emitera u BiH? Upravo suprotno, donijelo bi
\ndobrobit, jer imati \u0161to ve\u0107i broj kanala na jezicima konstitutivnih
\nnaroda i manjina u BiH, a \u0161to uklju\u010duje i izra\u017eavanje njihovog
\netnonacionalnog bi\u0107a op\u0107enito, omogu\u0107ava izlazak iz mraka pe\u0107ine svim
\nonima kojima je ta mogu\u0107nost uskra\u0107ena. A uskra\u0107ena je voljom drugih
\nnaroda koji prema principu nadglasavanja donose odluke za
\nkonstitutivne manjine i manjine op\u0107enito.\u201c (str. 205.)<\/p>\n
\u201cJednakost je jedan od bitnih pojmova pravde.\u201c (str. 27.)<\/p>\n
\u201cUli\u010dni nemiri u velja\u010di 2014. godine ilustriraju fundamentalni
\nnedostatak javnog uma u vezi sa dono\u0161enjem odluka o temeljnim ustavnim
\nelementima kao i odsustvo deliberacije u dono\u0161enju odluka i
\nartikuliranju volje gra\u0111ana. Da apsurd bude ve\u0107i, u istom trenutku
\nkada je zavr\u0161en prvi i najrazorniji val uli\u010dnog nasilja, pokrenuti su
\nsusreti gra\u0111ana nazvani \u201cplenum\u201c sa ciljem artikuliranja volje gra\u0111ana
\nspram aktualnih vlasti. Na prvi pogled bi se moglo re\u0107i da je rije\u010d o
\nspontanom okupljanju gra\u0111ana, no veoma brzo je\u00a0 postalo jasno da iza
\nokupljanja stoji \u201cnevidljiva ruka\u201c ljevi\u010darskih intelektualaca mla\u0111e i
\nsrednje generacije, te da okupljanja zapravo imaju izrazito
\nnedemokratski okvir.\u201c (str. 14.)<\/p>\n
Bezbroj je primjera iz ovog teksta koji potvr\u0111uju da se ne radi o
\ndoktorskoj disertaciji, nego o politi\u010dkom pamfletu koji promovira
\n\u201ctre\u0107i entitet\u201c, segregaciju u obrazovanju i ruga se Univerzitetu u
\nSarajevu. Jo\u0161 vi\u0161e je primjera \u201cslabo inteligentnih\u201c misaonih
\ntvorevina Sanje Vlaisavljevi\u0107, koji zaista tjeraju na zapitivanje o
\nnekim elementarnim stvarima. Prema mi\u0161ljenju kompetentnih osoba,
\nneupitno je da je ovdje, pored nedopustivog politikantstva, na djelu
\ntemeljno neznanje. Nama se \u010dini da se radi i o beskrajnom bezobrazluku
\nkojim se jedan neintelektualni abortus \u017eeli predstaviti doktorskom
\ndisertacijom. Evo nekoliko primjera \u201cotkrivanja tople vode\u201c u
\ndisertaciji \u010duvene direktorice i la\u017ene \u201cheroine\u201c. Ovo su samo neki od
\nzaklju\u010daka na temelju kojih Sanja Vlaisavljevi\u0107 treba postati doktor
\nnauka, za koje doti\u010dna o\u010digledno ne zna da su odavno ve\u0107 sociolo\u0161ki
\naksiomi, odnosno znanja koja se ne trebaju ni dokazivati:<\/p>\n
\u201cDiskriminacija na temelju religije je protuzakonita.\u201c (str. 154.)<\/p>\n
\u201cEtni\u010dke zajednice su starije od nacije dr\u017eave.\u201c (str. 182.)<\/p>\n
\u201cMediji u svakom dru\u0161tvu, pa tako i u BiH, igraju veoma va\u017enu ulogu za
\nformiranje javnog mnijenja.\u201c (str. 179.)<\/p>\n
\u201cProceduralnost i uklju\u010divost su, dakle, temelj deliberativnih
\ndemokracija.\u201c (str. 176.)<\/p>\n
\u201cUspostavljanje dijaloga koji po\u010diva na argumentaciji i uva\u017eavanju,
\nnu\u017ean je uvjet za uspostavljanje temelja liberalne demokracije u
\nkojemu \u0107e biti rasvijetljeni brojni aspekti jednog problema.\u201c (str.
\n147.)<\/p>\n
\u201cDa bi uspjela ovakva javna komunikacija, treba postaviti norme.\u201c (str. 148)<\/p>\n
\u201cModerne dr\u017eave pravne propise prezentiraju kroz sustav dobro ure\u0111enih
\ninstitucija i kroz stalnu provjeru u\u010dinaka pravila i propisa.\u201c (str.
\n116.)<\/p>\n
\u201cDr\u017eava daje naciji materijalni oblik kroz postojanje teritorija.\u201c (str. 101.)<\/p>\n
\u201cJednakost je jedan od bitnih pojmova pravde.\u201c (str. 27.)<\/p>\n
I tako dalje i tako dalje … bezbroj je ovakvih, u najboljem slu\u010daju
\nsrednjo\u0161kolskih \u201cotkri\u0107a\u201c koje samoprogla\u0161ena \u201cheroina\u201c nudi u svojoj
\n\u201cdisertaciji\u201c. \u010cini se da ne manjka ni prepisanih formulacija i
\nplagijatorski pozajmljenih \u201cznanja\u201c koja na\u0161a junakinja nudi kao svoja
\notkri\u0107a i dokaz da u BiH treba formirati tri nacionalne zajednice,
\nkoje \u0107e funkcionirati kao potpuno autonomne dr\u017eave. I sve to komisija
\nu kojoj se nalaze dekan i prodekan podr\u017eava i ocjenjuje kao doktorat!
\nSvaka \u010dast komisijo!
\nAli da sve bude potpunije i \u201cja\u010de\u201c, ve\u0107 spomenutoj komisiji (Salih
\nFo\u010do, NIjaz Ibrulj, Asim Peco), kako Ekran saznaje iz pouzdanih
\nizvora, pridru\u017eena su i dva nova \u010dlana: Muhamed Filipovi\u0107 i \u0160efik
\nBarakovi\u0107. Razlog tome su kritike koje govore da se ovdje ne radi o
\nznanstvenom istra\u017eivanju i radu, nego o politikantstvu i promoviranju
\npodjela i segregacije. Jasno je, me\u0111utim, da nikakva komisija ne mo\u017ee
\nod politi\u010dkog pamfleta stvoriti doktorsku disertaciju. Tako da ostaje
\nda se konstatira samo to da je sramni \u010din udoktoravanja samoprogla\u0161ene
\n\u201cheroine\u201c, pro\u0161iren za jo\u0161 dva profesora koji su u ime politi\u010dkih
\ninteresa odbacili akademske kriterije. Ne mo\u017eemo ne konstatirati da je
\nu komisiju trebalo staviti i Ugu Vlaisavljevi\u0107a, kako bi cijela stvar
\nbila upotpunjena!
\nEkran \u0107e nastaviti sa istra\u017eivanjem \u201cUdoktoravanje la\u017ene ‘heroine'\u201c.
\nNe radi toga jer nam je Sanja Vlaisavljevi\u0107 interesantna kao osoba,
\nnego zato jer je skandal koji je napravljen sa njenim udoktoravanjem
\ndaleko nadi\u0161ao gabarite Vlaisavljevi\u0107ke kao osobe i postao fenomen
\nkoji svjedo\u010di o korupciji i nepotizmu u bh visokom obrazovanju. Ono
\n\u0161to je na prvi pogled interesantno, jeste da su na Filozofskom
\nfakultetu poga\u017eeni ne samo principi akademskog pona\u0161anja i odnosa,
\nnego i izigrane zakonske obaveze transparentnosti i procedure odbrane
\ndoktorske disertacije. Nema sumnje da je klju\u010dnu ulogu u svemu odigrao
\nskandalozni supru\u017enik Ugo Vlaisavljevi\u0107, ali nove informacije govore i
\no specifi\u010dnoj ulozi \u010dlanova komisije za odbranu. Time se korupcioni
\nlanac samo pove\u010dava i pokazuje ja\u010dim i organiziranijim nego \u0161to bi se
\nna prvi mah moglo u\u010diniti. Nije li \u201cdoktorat tre\u0107eg entiteta\u201c, kao
\nakademski vandalizam prvog reda, mjesto na kojem bi kona\u010dno trebalo
\nprestati sa ovakvom praksom?<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010dki tim Ekran.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Skandalozni \u201cdoktorat\u201c Sanje Vlaisavljevi\u0107, koji nikakve veze nema sa bilo kojom znano\u0161\u0107u, u stvari je najobi\u010dniji politi\u010dki pamflet. Ekran je do\u0161ao u posjed teksta koji je pisala Sanja Vlaisavljevi\u0107, a koji je aminovala sramna i vjerovatno korumpirana komisija u sastavu: Salih Fo\u010do (mentor), Nijaz Ibrulj i Asim Peco. Kao i tekst doktorata, tako je i …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2472,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,66,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2471"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2471"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2471\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2473,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2471\/revisions\/2473"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}