{"id":2857,"date":"2017-05-10T15:42:20","date_gmt":"2017-05-10T15:42:20","guid":{"rendered":"http:\/\/ekran.ba\/?p=2857"},"modified":"2017-05-10T15:42:20","modified_gmt":"2017-05-10T15:42:20","slug":"intervju-prof-dr-izet-masic-profesor-na-medicinskom-fakultetu-u-sarajevu-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekran.ba\/?p=2857","title":{"rendered":"INTERVJU: Prof. dr. Izet Ma\u0161i\u0107, profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu"},"content":{"rendered":"<p>Intervju objavljujemo uz suglasnost prof. dr. Izeta Ma\u0161i\u0107a.<\/p>\n<p>INTERVJU: Prof. dr. Izet Ma\u0161i\u0107, profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu<\/p>\n<p>N: Dekanesa Almira Had\u017eovi\u0107\u2011D\u017euvo i njeni pomaga\u010di provode kriminal i mobing na Medicinskom fakultetu<\/p>\n<p>PN: Profesor Ma\u0161i\u0107 odlazi u penziju dok u rukama nosi pravosna\u017ene, nikad ispo\u0161tovane presude, bez plata i doprinosa za PIO koje mu je Medicinski fakultet du\u017ean isplatiti, ali dekanesa Almira Had\u017eovi\u0107-D\u017euvo ne \u017eeli ispo\u0161tovati odluku suda. Istovremeno, profesor Ma\u0161i\u0107 jedan je od rijetkih nau\u010dnika iz cijelog svijeta koji je nedavno nominiran za \u010dlana Svjetske akademije za medicinske informati\u010dke znanosti<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Razgovarao: Jakub SALKI\u0106<\/p>\n<p>Fotografije: Jasmin BRUTUS<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Elektronsko glasanje za prvih 56 \u010dlanova novoosnovane Svjetske akademije za medicinske informati\u010dke znanosti (International Academy of Health Sciences Informatics \u2013 IAHSI) zatvoreno je 7. aprila 2017. godine. Njezini su \u010dlanovi predlo\u017eeni ispred Founding Member Nominee, odbora u kojem je i profesor Izet Ma\u0161i\u0107 \u010dlan i jedan od 200 predlo\u017eenih kandidata iz cijelog svijeta. Prvih 56 kandidata bira se prema geografskoj raspodjeli: 2 kandidata iz Afrike, 14 iz Azije i Pacifika, 20 iz Evrope, 6 iz Latinske Amerike, 4 iz Srednjeg Istoka i 10 iz Sjeverne Amerike. Rije\u010d je o jednoj od najpresti\u017enijih nau\u010dnih disciplina. Biti nominirani kandidat me\u0111u 200 najeminentnijih u svijetu ogroman je uspjeh, pogotovo kad se radi o nau\u010dniku iz male zemlje kakva je Bosna i Hercegovina.<\/p>\n<p>Ma\u0161i\u0107 je jedan od najreferentnijih nau\u010dnika iz Bosne i Hercegovine, autor i koautor preko 50 knjiga i monografija i 800 \u010dlanaka u indeksiranim \u010dasopisima. Organizirao je preko 50 nau\u010dnih skupova na internacionalnom nivou. Osnovao je sam Akademiju medicinskih nauka BiH. Jo\u0161 je u ratu u\u010dlanio Bosanskohercegova\u010dku asocijaciju medicinske informatike u Evropsku federaciju medicinske informatike \u2013 EFMI (mart 1994. godine) i Svjetsku asocijaciju medicinske informatike \u2013 IMIA (septembar 1994. godine). Osnovao je prvi \u010dasopis medicinske informatike na Balkanu, napravio prvu knjigu medicinske informatike na engleskom jeziku na Balkanu (koja se koristi na univerzitetima \u0161irom svijeta), a dvije skoro izdate knjige (u 2016. godini) pod nazivom <em>Contribution to the History of Medical Informatics<\/em> i <em>Biographical Lexicon ofMedical Informatics<\/em> postale su svjetski prepoznatljiva izdanja koja su ga i dovela do priznanja da bude nominiran me\u0111u 200 najcjenjenijih nau\u010dnika u ovoj oblasti. \u010clan je nekoliko nau\u010dnih odbora svjetskih i evropskih nau\u010dnih strukovnih asocijacija, od kojih je najpriznatija American Colege of Medical Informatics (ACMI).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>STAV: U svijetu ste priznat nau\u010dnik, a na mati\u010dnom fakultetu, Medicinskom fakultetu u Sarajevu, imate brojne probleme. O \u010demu se radi?<\/strong><\/p>\n<p><strong>MA\u0160I\u0106:<\/strong> Na\u017ealost, za koji dan odlazim u penziju nosaju\u0107i u rukama pravosna\u017enu presudu Op\u0107inskog i Kantonalnog suda u Sarajevu, koju menad\u017ement Medicinskog fakulteta u Sarajevu s gospo\u0111om Almirom Had\u017eovi\u0107\u2011D\u017euvo na \u010delu nije htio ispo\u0161tovati i izvr\u0161iti ono \u0161to je nalo\u017eeno presudom od 22. septembra 2016. godine, tj. pravosna\u017enom presudom. Zna\u010di, odlazim u penziju bez ispla\u0107enih li\u010dnih dohodaka i neupla\u0107enih doprinosa za PIO-MIO, izba\u010den iz prostorija Katedre za medicinsku informatiku, jedne od najpriznatijih i najbolje organiziranih katedri Medicinskog fakulteta, s katedre koja je 2009. godine organizirala 22. Evropski kongres medicinske informatike, koji se jo\u0161 uvijek tretira kao najbolje dosad organizirani kongres MIE iz ove oblasti. Poni\u017eavan i maltretiran do te mjere da pro\u0161lu godinu nisam imao ni \u0161tampa\u010d da isprintam jednu stranicu teksta. A jo\u0161 davne 2002. godine uveo sam prvi na Balkanu u nastavu u\u010denje na daljinu, elektronske ispite, me\u0111unarodne skupove iz te nau\u010dne oblasti.Moj elektronski porodi\u010dni zdravstveni karton koristi se u nekim zemljama kao baza za minimalne skupove podataka u porodi\u010dnoj medicini, kao i elektronski zdravstveni vau\u010der. Jo\u0161 1986. godine moji pacijenti bili su ozna\u010deni bar kodom. Ovo \u0161to sada uvode u zdravstveni sistem ja sam apsolvirao u svojim tezama \u2013 magistarskoj i doktorskoj \u2013 prije 30 godina. A godinama me niko i ne konsultira, ve\u0107 se za velike novce dovode one koji me po\u0161tuju u inostranstvu i koji su mi i odali gore spomenuto priznanje.<\/p>\n<p>Ukazuju\u0107i na negativne pojave u na\u0161oj akademskoj zajednici, posebno na korumpiranost izbora nastavnika i imenovanje dekana i njihovih pulena, do\u017eivio sam sve ovo \u2013 i pre\u017eivio. Sve kazano i jeste posljedica izre\u010denih rije\u010di u medijima od strane uglednog nau\u010dnika i profesora. Ali, sre\u0107om, nau\u010dni svijet objektivno vrednuje postignu\u0107a pojedinaca.<\/p>\n<p><strong>STAV: Kako onda mo\u017eete objasniti da je na Medicinskom fakultetu, na kojem ste proveli vi\u0161e od 40 godina akademskog rada,Va\u0161 predmet, Medicinska informatika, bio nekoliko godina ukinut, i koji su bili razlozi?<\/strong><\/p>\n<p><strong>MA\u0160I\u0106:<\/strong>Predmet nikad nije bio ukinut i nije mogao biti ukinut jer je definiran u nastavnom planu i pravilima fakulteta koja odobrava nadle\u017eno ministarstvo. Na\u017ealost, jo\u0161 2010. godine samovoljom dr. Bakira Mehi\u0107a izba\u010den sam na ulicu. Bakir Mehi\u0107 nije imao ni nastavnog predmeta u nastavnom planu Medicinskog fakulteta u Sarajevu, a kao specijalista pneumoftiziolog predstavlja se kao profesor na nastavnim predmetima Pulmologija (takav predmet ne postoji u nastavnom planu), Klini\u010dka propedeutika, Interna medicina, Bioetika itd. Iako sam 2006. godine prilikom izbora za dekana dobio ve\u0107inu glasova od \u010dlanova Nastavno\u2011nau\u010dnog vije\u0107a Medicinskog fakulteta, Upravni odbor ga je imenovao dekanom iako nije imao nastavnog predmeta. Da pojednostavim, ukoliko niste izabrani za odre\u0111eni nastavni predmet iz nastavnog plana, vi ne mo\u017eete zasnovati radni odnos na odre\u0111enom fakultetu. I tako je mene, redovnog profesora na dva nastavna predmeta, s fakulteta odstranio \u010dovjek koji nije imao niti ima nastavnog predmeta u nastavnom planu, \u0161to zna\u010di da nije mogao imati pravnu osnovu za zasnivanje radnog odnosa, a, samim tim, nije se ni mogao prijaviti na konkurs za izbor dekana, a kamoli obavljati tu funkciju.<\/p>\n<p>Odlukom Op\u0107inskog suda vra\u0107en sam na posao u januaru 2011. godine i izmje\u0161ten u neadekvatan prostor, u kojem vi\u0161e nisam mogao obavljati akademski posao u onom kapacitetu i kvalitetu, a svaki moj dolazak i odlazak s posla, te svaki posjet bilo koga (ko, kad i koliko) bilje\u017een je detaljno u posebnu svesku koju sam li\u010dno nazvao \u201cKGB sveska\u201d i koja je prilo\u017eena sudu kao dokazni materijal za diskriminaciju na radnom mjestu. Prije i nakon odstranjivanja s radnog mjesta redovnog profesora za dva nastavna predmeta, napominjem iz vrlo bitnih nau\u010dnih polja za medicinsku nauku i posebno zdravlje stanovni\u0161tva, uslijedio je nevjerovatan mobing, koji se godinama provodio i sada provodi prema meni kao redovnom profesoru i svjetski priznatom znanstveniku.<\/p>\n<p>Mobing je, od maja 2014. godine, nastavila i novoimenovana dekanesa prof. dr. Almira Had\u017eovi\u0107\u2011D\u017euvo, koja je aktivno u\u010destvovala u mom odstranjivanju s fakulteta kao \u010dlan Upravnog odbora, \u0161to je nastavila raditi i nakon odluke suda da se vratim na radno mjesto redovnog profesora.<\/p>\n<p>Ni Almira Had\u017eovi\u0107-D\u017euvo nije imala ni minimalne zakonske uvjete da se prijavi na konkurs za izbor u vanrednog profesora. Poslije imenovanja za dekana, gospo\u0111a Had\u017eovi\u0107-D\u017euvo sama sebe je imenovala za izabranog nastavnika za predmete na koje sam ja konkurirao. Naravno, prethodno je poni\u0161tila konkurs na kome sam ja bio jedini kandidat. Dakle, najodgovorniju funkciju, funkciju dekana, u posljednjih 10 godina na Medicinskom fakultetu obavljale su i obavljaju osobe koje nisu imale uvjete za izbor u akademsko zvanje, \u0161to je uvjet da se uop\u0107e prijave na konkurs za obavljanje funkcije dekana. I u tome je izvor mojih problema. Osobe bez nau\u010dnih referenci i minimalnih uvjeta za izbor u zvanje svojom bolesnom ambicijom za napredovanje i materijalnu korist uni\u0161tavaju i studij i sve koji im stoje na putu.<\/p>\n<p>U periodu kada sam bio odstranjen s posla studente su ocjenjivale i dr\u017eale im nastavu osobe koje u skladu sa zakonom nisu mogle obavljati te radnje, tako da su dovedene u pitanje diplome studenata koje su oni ocjenjivali. O tome je tada\u0161nji kantonalni prosvjetni inspektor detaljno izvijestio i nadle\u017eno ministarstvo, i rektora i fakultet. Dakle, postoje materijalni dokazi.U za\u0161titu svojih prava obratio sam se nadle\u017enom sudu, ukupno tri tu\u017ebe, i jedna tu\u017eba od strane Bakira Mehi\u0107a zbog navodne klevete.<\/p>\n<p>Sedmogodi\u0161nji sudski procesi, koji se prema zakonu moraju okon\u010dati u hitnom postupku, i sada se nepotrebno ote\u017eu, tako da dva mjeseca pred moju penziju niti jedan od procesa koji se vode na Op\u0107inskom i Kantonalnom sudu nije do kraja okon\u010dan. Jedan od klju\u010dnih razloga jeste i nepoznavanje ili nepostojanje \u017eelje za poznavanjem zakonskih propisa od strane sudija koji nisu u stanju nau\u010diti i primijeniti klju\u010dnih desetak \u010dlanova Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. Presuda koja je postala pravosna\u017ena u septembru 2016. godine, a kojom je ustanovljeno da sam nezakonito dobio otkaz, nije ispo\u0161tovana od strane sada\u0161njeg dekana Almire Had\u017eovi\u0107-D\u017euvo niti pokazuje namjeru da je ispo\u0161tuje, ve\u0107, naprotiv, daju se instrukcije advokatu da se sudski proces ote\u017ee, za \u0161to je dokaz rasprava na Op\u0107inskom sudu, koja je odr\u017eana u ponedjeljak, 10. aprila, a sljede\u0107a zakazana 21. septembra 2017. godine. Zna\u010di, nakon mog odlaska u penziju 6. juna 2017. godine. Trebalo bi se ispitati na koji na\u010din, te kojim i \u010dijim sredstvima Almira Had\u017eovi\u0107-D\u017euvo utje\u010de na pravosudne organe da ote\u017eu hitne pravosudne postupke u nedogled.<\/p>\n<p>Drugi sudski proces koji je prvostepenom presudom okon\u010dan 2015. godine postupaju\u0107i sudija nije povodom \u017ealbe na presudu proslijedio Kantonalnom sudu. To ne postoji nigdje u svijetu. Postupaju\u0107i sudija imenovan je u me\u0111uvremenu za sudiju na Kantonalnom sudu, \u0161to implicira da \u0107e imati utjecaj na odluku Kantonalnog suda povodom moje \u017ealbe iz 2015. godine koja jo\u0161 nije proslije\u0111ena Kantonalnom sudu. \u010cinjenica je da pravosudni organi ne obavljaju svoj posao u skladu sa zakonom. O\u010digledno je da su njihove izjave koje se plasiraju u javnost i izvje\u0161taji koje \u0161alju doma\u0107im i me\u0111unarodnim institucijama la\u017eni. Dovoljan dokaz za ovo \u0161to tvrdim jesu moji slu\u010dajevi koji od prije sedam godina jo\u0161 uvijek stoje na Op\u0107inskom i Kantonalnom sudu i u Tu\u017eila\u0161tvu Kantona Sarajevo.<\/p>\n<p>Da pojasnim,u sudskom procesu koji je vodila sutkinja Altijana \u0160eta vra\u0107en sam mjerom osiguranja na fakultet i preuzeo voditi svoja dva predmeta, ali nikad vi\u0161e nisam dobio svoje prostore u kojima sam radio, mati\u010dne knjige studenata, pe\u010date, opremu na kojoj sam u\u010dio studente, a sva moja bibliote\u010dka, arhivska i intelektualna gra\u0111a i mnoge druge vrijedne stvari izmje\u0161tenesu u neuvjetne prostorije ispod jednog od amfiteatara Medicinskog fakulteta. Umjesto mene, opet nezakonito, anga\u017eirani su profesori Zlatko Lagumd\u017eija, Mirjana Rumbolt iz Splita te Olivera Bati\u0107\u2011Mujanovi\u0107 iz Tuzle, i u samo dva dana obavili ispite studentima kojima sam tu \u0161kolsku godinu ispredavao teoretski dio nastave. Me\u0111u njima je bilo dosta profesorske i doktorske djece i nekoliko politi\u010dara, uklju\u010duju\u0107i i k\u0107erku Bakira Mehi\u0107a. Trebalo im je za neredovite dolaske na nastavu i nekvalitetno pripremljene ispite dati desetke. Nakon toga je uslijedio nevi\u0111en mobing, te sam podnio tu\u017ebu Op\u0107inskom sudu u Sarajevu, s 342 dokaza, a sudski proces niti da po\u010dne ve\u0107 gotovo tri godine (od 19. maja 2014. godine). U sudskim procesima u\u010destvovale su jo\u0161 sudije: Altijana \u0160eta, Alma Mahi\u0107-Samard\u017ei\u0107 (koja dvije godine dr\u017ei negdje na standbyu moju \u017ealbu na njenu nezakonitu presudu iz 2015. godine), a predsjednica Suda Janja Jovanovi\u0107 poziva se na \u201csudsku neovisnost\u201d sudija. Sli\u010dno je reagirao i Arben Murtezi\u0107 i jo\u0161 neki drugi, Gordana Mi\u0107ovi\u0107 \u2013 tu\u017eba za diskriminaciju, Nermina Novalija \u2013 tu\u017eba za klevetu, Firdeus Alajbegovi\u0107 (ovom je sudiji za pisanje presude trebalo 7 mjeseci), Sanela Talirevi\u0107 \u2013 radni spor, Adisa Radon\u010di\u0107 \u2013 zadu\u017eena za tu\u017ebu povodom diskriminacije poslije Gordane Mi\u0107ovi\u0107, kao i Adi Isakovi\u0107, te nekoliko sudija Kantonalnog suda (Ema Hod\u017ei\u0107, Jasmina Muratovi\u0107).<\/p>\n<p>Na urgencije i \u017ealbe oglu\u0161avali su se: Goran Salihovi\u0107, Janja Jovanovi\u0107, Arben Murtezi\u0107, Bo\u017eidar Mihajlovi\u0107, Milan Tegeltija, Ru\u017eica Juki\u0107, Nives Kanev\u010dev, Dalida Burzi\u0107 i dr. Interesantan je detalj o ustaljenoj proceduri na sudu: potro\u0161e se dani, mjeseci, godine (ogromne koli\u010dine novaca, bespotrebno) na rasprave kao u Ko\u010di\u0107evom romanu, advokati i sudije se dogovaraju (ne zamjeraju jedni drugima, bolje re\u010deno), rasprave se odugovla\u010de, a onda, kad se primakne termin presude, doti\u010dni sudija dobije promaknu\u0107e na Kantonalni sud (\u0160eta, Novalija, Mahi\u0107, Mi\u0107ovi\u0107 promaknuti tokom procesa) i hajde ponove. A tamo ili gore (jer su oba suda jedan do drugog) opet one presude do\u010dekaju iste sudije, pa je, recimo, presudu Sanele Talirevi\u0107 do\u010dekala Alma Mahi\u0107-Samard\u017ei\u0107, a presudu Alme Mahi\u0107-Samard\u017ei\u0107 do\u010dekala Jasmina Muratovi\u0107, koja je istom tu\u017eenom (Medicinskom fakultetu i tada\u0161njem dekanu Bakiru Mehi\u0107u) bila sudija u predmetu Amila Alikadi\u0107-Husovi\u0107. Da su sudije samo zavirile u CMS i vidjele da je Kantonalni sud jo\u0161 2012. godine proglasio Bakira Mehi\u0107a samovoljno izabranim profesorom i dekanom, svi kasniji sudski procesi, i moji i desetak drugih kolega, nisu se trebali ni voditi niti tro\u0161iti ogromne koli\u010dine novca na rasprave, sudije, advokate, kao i \u017eivce i vrijemeonih koji podnose tu\u017ebe i \u017ealbe. Samo u mom slu\u010daju,u sudskim procesima Medicinski fakultet je anga\u017eirao dva advokata: Mirsadu Beganovi\u0107-\u017duti\u0107 i Mirhada \u0110ur\u0111evi\u0107a, pored 4 pravnika koji su u punom radnom odnosu na na\u0161em fakultetu. Mirsada Beganovi\u0107-\u017duti\u0107 branila jene samo Mehi\u0107a ve\u0107 i svog mu\u017ea Hasana \u017duti\u0107a, u paketu za istu apana\u017eu s Medicinskog fakulteta. Mehi\u0107u je na Klinici za plu\u0107ne bolesti mu\u017e advokatice Beganovi\u0107-\u017duti\u0107 Hasan bio \u0161ef i \u010dlan tada\u0161njeg Upravnog odbora Medicinskog fakulteta. Upravo je Upravni odbor i postavio Mehi\u0107a za dekana. Nasljednik advokatice \u017duti\u0107, Mirhad \u0110ur\u0111evi\u0107, kao i Mirsada,prima gotovo punu pla\u0107u profesora. Oba advokata nisu imali saglasnost nadle\u017enog ministra nauke i obrazovanja da budu anga\u017eirani da zastupaju, ne Medicinski fakultet ve\u0107 nezakonite odluke dekana, kojeg savjetuju i pravno opslu\u017euju \u010detiri pravnika. Za nezakonite radnje tro\u0161kove snose gra\u0111ani Kantona Sarajevo.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>STAV: Spomenuli ste da se sudski proces povodom Va\u0161e tu\u017ebe za diskriminaciju vodi ve\u0107 tri godine, i jo\u0161 tapka u mjestu. O \u010demu se radi?<\/strong><\/p>\n<p><strong>MA\u0160I\u0106:<\/strong> Nakon osam godina razli\u010ditih formi mobinga (zabrane da iko samnom komunicira, da se prate i zapisuju oni koji me posje\u0107uju, da se zastra\u0161uju ljudi koji imaju bilo kakve veze sa mnom, da se zabrani da mi \u0161alju radove da im objavim u \u010dasopisima koje ure\u0111ujem, te da me se eskamotiralo iz \u010dlanstva u komisijama za diplomske radove, magistarske radove i doktorske disertacije), zabranjeno mi je bilo da odem i odr\u017eim pozivna predavanja na fakultetima na kojima sam regularno izabran. Kona\u010dno, na koji god sam se konkurs prijavio odbijen sam s izgovorom \u201cda je sud mjerom osiguranja zabranio da se samnom uspostavlja bilo kakav radno\u2011pravni status do okon\u010danja sudskog spora\u201d. Pazite dokle to ide. Fa\u0161izam prve vrste i od gospo\u0111e Had\u017eovi\u0107, koja je nastavila to primjenjivati nakon Bakira Mehi\u0107a. Naprotiv, intenzivirala je mjere mobinga primjenom intenzivnog psihi\u010dkog pritiska\u010dak do mog fizi\u010dkog uni\u0161tenja, o \u010demu imam argumentirane dokaze.<\/p>\n<p>Dekanesa Had\u017eovi\u0107 ide do te mjere da je poni\u0161tila konkurs, na kojem sam bio jedini kandidat i jedini na Medicinskom fakultetu u Sarajevu ispunjavam uvjete za taj konkurs, za izbor na nastavnom predmetu Metodologija nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkog rada. Poni\u0161tavaju\u0107i konkurs na kome sam bio jedini kandidat i kandidat s referencama (objavljena knjiga i preko 30 referenci na PubMedu) iz te oblasti, koji mi je omogu\u0107io izbor u nekoliko svjetskih nau\u010dnih asocijacija (Fellow of European Federation ofMedical Inbformatics i Fellow of American Colege of Medical Informatics), a onda je samu sebe, bez konkursa, imenovala za profesora na tom predmetu, bez ijedne reference iz te oblasti. Sve navedeno argumentirano je na stranici <em>www.imasic.org<\/em>.<\/p>\n<p>Napominjem, nisam jedini kome se ovo de\u0161ava, ali sam najspecifi\u010dniji, jer sam, bez la\u017enih skromnosti, najreferentniji profesor u akademskoj zajednici, u \u0161to se mo\u017eete uvjeriti pretragom baza: Google Scholar, ResearchGate, Academia.edu, PubMed, PMC, SCOPUS, HINARI, EBSCOi mnogih drugih.A o gospo\u0111i Almiri Had\u017eovi\u0107\u2011D\u017euvo i njenim pomaga\u010dima, kojih ima u svim sferama dru\u0161tva, mogu re\u0107i sljede\u0107e: nije imala minimalne uvjete za izbor u vanrednog profesora. Prema ZOVO-u KS kandidat mora provesti najmanje pet godina u zvanju docenta da bi se mogla uop\u0107e prijaviti na konkurs i da bi mogla biti uzeta u obzir za izbor u nastavno zvanje vanrednog profesora. S obzirom na to da je znala da nema uvjeta, a ipak se prijavila za izbor u vanrednog profesora, to prema Krivi\u010dnom zakonu BiH i FBiH postoji osnova sumnje na po\u010dinjenje krivi\u010dnog djela \u2013krivotvorenje slu\u017ebene isprave i, tako\u0111er, osnova sumnje za krivi\u010dno djelo prijevare u svrhu stjecanja materijalne koristi i napredovanja u slu\u017ebi, tj. izbor u akademsko zvanje. U tome su joj pomogliStru\u010dna slu\u017eba MF-a, u prvom redu sekretar Benjamin Vojnikovi\u0107,stru\u010dnaslu\u017eba UNSA, u prvom redu sekretar, te kao organ kontrole Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, te slu\u017ebenici Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS (u prvom redu sekretar Ministarstva i pomo\u0107nici ministra, a to su: Ljiljana Prel\u010dec, Sifet Kukuruz i Abid Fejzi\u0107). To je osnova sumnje na po\u010dinjenje krivi\u010dnih djela pomaganje u izvr\u0161enju krivi\u010dnog djela i prikrivanja izvr\u0161enja krivi\u010dnog djela uz zloupotrebu slu\u017ebenog polo\u017eaja ili ovlasti. Dalje, postoje osnovi sumnje da je gospo\u0111a stekla veliku materijalnu korist (\u0161to se dokazuje izvodima prosje\u010dnih primanja za prvih devet mjeseci 2015. godine). Dakle, gospo\u0111a Had\u017eovi\u0107 predaje nastavne predmete za koje nije izabrana. Na osnovu gore navedenog, ko poznaje upravno pravo i krivi\u010dni zakon, a upravni organi i nadle\u017eno tu\u017eila\u0161tvo i sudstvo to moraju znati po slu\u017ebenoj du\u017enosti, mo\u017ee na\u0107i \u010ditav niz osnova sumnje na po\u010dinjenje vi\u0161e krivi\u010dnih djela, i to s umi\u0161ljajem, gdje kazne idu i do 10 i vi\u0161e godina zatvora za slu\u017ebena lica s MF, UNSA, KUIP-a i Ministarstva obrazovanja KS,koja su omogu\u0107ila radnje koje se kvalificiraju kao krivi\u010dna djela.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>STAV: Nedavno je odr\u017eana proslava 70. godi\u0161njice osnivanja Medicinskog fakulteta. Kako to da Vam na bilo koji na\u010din Medicinski fakultet nije odao priznanje za sve gore navedene akademske reference? <\/strong><\/p>\n<p><strong>MA\u0160I\u0106:<\/strong>Ozbiljno, tu\u017eno i pora\u017eavaju\u0107e pitanje koje treba zgroziti cjelokupnu akademsku zajednicu u Sarajevu i \u0161ire, \u0161to se niko nije javno oglasio povodom tog sramotnog \u010dina koji je izvela gospo\u0111a Had\u017eovi\u0107-D\u017euvo. Kad pogledate listu imena ko je sve dobio neku vrstu priznanja (diplome, plaketa itd.), pa tamo ima vi\u0161e onih koji su Medicinski fakultet doveli u poziciju i stanje koje sam opisao, a me\u0111u njima ima i onih protiv kojih se vodi i preko 40 sudskih procesa i imaju zapremljenih preko 10 krivi\u010dnih prijava u Tu\u017eila\u0161tvu Kantona Sarajevo.<\/p>\n<p>U nizu slavnih i uspje\u0161nih dekana Medicinskog fakulteta u Sarajevu,kao \u0161to su profesori Aleksandar Sabovljev, Vladimir \u010cavka, Blagoje Kova\u010devi\u0107, Nedo Zec, Milivoje Saravan, Pavao Stern, Hajrudin Had\u017eiselimovi\u0107, Grujica \u017darkovi\u0107, Marko Ciglar, Hi\u0161am Serdarevi\u0107, E\u0161ref Saraljli\u0107, Aleksandar Nikulin, Momir Macanovi\u0107, Antun Lovrin\u010devi\u0107, Bori\u0161a Starovi\u0107 itd., nastavljeno je srozavanje ugleda Medicinskog fakulteta u protekloj deceniji u re\u017eiji Bakira Mehi\u0107a i Almire Had\u017eovi\u0107-D\u017euvo. Nekad su na Medicinskom fakultetu studirali studenti iz gradova cijele biv\u0161e Jugoslavije da bi stekli presti\u017enu diplomu na MFS-u. Desetine studenata je studiralo porijeklom iz bratskih afri\u010dkih i arapskih zemalja. A sada, kriju\u0107i se iza le\u0111a studenata, tobo\u017ee, brane\u0107i njihova prava, proizvode\u0107i lije\u010dnike nespremne za njihov budu\u0107i poziv, \u010dast izuzecima, ve\u0107ina je zainteresirana po svaku cijenu polo\u017eiti ispit bez potrebnog znanja. Medicinski fakultet je vrlo specifi\u010dan. Osposobljava studente za budu\u0107i lije\u010dni\u010dki poziv, to je spa\u0161avanje ljudskih \u017eivota ili olak\u0161avanje tegoba ljudima. Bez potrebnog znanja, oni ne mogu odgovoriti zahtjevima i zadacima koji se pred njih postavljaju jer im je potrebna naknadna i dugotrajna naobrazba i doedukacija. Na to se tro\u0161e i potro\u0161it \u0107e se ogromna sredstva, a postoji institucija i zdravstvena ustanova koja studentima treba i mora prenijeti potrebna znanja. Tu je Klini\u010dki centar Univerziteta u Sarajevu apsolutno zaobi\u0111en od strane Medicinskog fakulteta. Zbog toga je odgovornost na nama \u2013 nastavnicima Medicinskog fakulteta i pred Bogom i ljudima veoma specifi\u010dna. A oni koji pu\u0161taju da studenti polo\u017ee ispit bez potrebnog znanja su sau\u010desnici.<\/p>\n<p><strong>STAV: S obzirom da ste jedan od pionira Porodi\u010dne medicine u Bosni i Hercegovini, kakvo je Va\u0161e mi\u0161ljenje o trenuta\u010dnom stanju u ovom segmentu medicine?<\/strong><\/p>\n<p><strong>MA\u0160I\u0106:<\/strong>Ne\u00a0 znam s kojeg aspekta da Vam to obrazlo\u017eim \u2013 s akademskog, organizacijskog ili oba. Ta\u010dno je da sam prvi izabrani redovni profesor u ovoj akademskoj disciplini, jo\u0161 od 2002. godine. Tad je zvani\u010dno po\u010dela sa radom Katedra za Porodi\u010dnu medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Iste katedre su ve\u0107 postojale u Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru i Fo\u010di. U Sarajevu je jo\u0161 1996. godine Federalnim programom rekonstrukcije zdravstvog sistema, odnosno za\u0161tite, bio zapo\u010deo proces promjene organizacije Primarne zdravstvene za\u0161tite u koncept Porodi\u010dne ili Obiteljske medicine po modelu Quins univerziteta u Ontariju, Kanada. Bilo je u pojedinim dijelovima BiH i drugih koncepata koje su zagovarali donosioci novca, tehnologija i opreme iz \u0160vicarske, \u0160panije, Holandije, Italije, ali se najdu\u017ee zadr\u017eala grupa eksperata iz Kanada (CIDA) koja je educirala oko 400 ljekara Porodi\u010dne medicine u desetogodi\u0161njem periodu. Lijepo zami\u0161ljen koncept, ali te\u0161ko bio provodiv u jednoj zemlji ni nalik na Kanadu, ni po \u010demu, ni po nacionalnom dohotku, ni po koceptu i arhitekturi zdravstvenog sistema, ni po standardima i normativima zdravstvene za\u0161tite, a najmanje po mentalitetu i duhu na\u0161eg naroda, kome je u biti da ne voli red i zakon. Zato sve \u0161to je uvedeno, a mnogo toga je bilo dobrog, vrlo brzo se uru\u0161ilo, nakon \u0161to su Kana\u0111ani oti\u0161li. Ostali smo da se borimo da vratimo na\u0161 bosanskohercegova\u010dki model zagovaran od prof. Arifa Smajki\u0107a, mene i jo\u0161 nekih kolega koji su ve\u0107 u mirovini ili su oti\u0161li nekuda. Taj model zasnivao se na ja\u010danju preventivnog aspekta pristupa zbrinjavanju bolesnih i potencijalno obeljelih, tragaju\u0107i za njima u porodici, mjesnoj zajednici, \u0161koli, radnom kolektivu, po principu koji je jo\u0161 1923. godine uveo vizionar i osnaiva\u010d Svjetske zdravstvene organizacije, prof. Andrija \u0160tampar i \u010dijih su deset principa iz Delaracije o Primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi stub zdravstvenog sistema. Znam da od tih principa malo se provodi u praksi iz mnogo razloga \u2013 neadekvatna edukacija (proma\u0161eni sietm medicinske edikacije putem Bolonjskog koncepta), ostarjela i ishabana infrastruktura bez obnove i novih ulaganja, nedostatak finansijskih resursa, enormni ili neracionalni rashodi za nepotrebnu dijagnostiku na vi\u0161im nivoima zdravstvene za\u0161tite i veliki izdaci za lijekove (skoro 30% od ukupnih rashoda). Sve je to posljedica \u0161to zdravstvo vode polupismeni menad\u017eeri iz organizacije zdravstva, zdravstvene ekonomike i zdravstvene informatike.\u00a0 Oni upravljaju svim resursima bez planskog razvoja sa strate\u0161kim dokumentima koji nisu ni nalik onima u zemljama koje za takve djelatnosti i aktivnosti anga\u017eiraju najpismenije i najiskusnije. Jer, zdravstvo je samo dobro ako ima dobro educirane stru\u010dnjake koji svoj lije\u010dnicki posao trebaju shvatiti i postaviti se tako da su sami sebi menad\u017eeri svog znanja, vremena i novca. A kako je sada, slabo da su. Na\u017ealost, pacijenti, bolesnici, obi\u010dni smrtnici najvi\u0161e ispa\u0161taju.<\/p>\n<p><strong>EGIDE<\/strong><\/p>\n<p>Ni Almira Had\u017eovi\u0107-D\u017euvo nije imala ni minimalne zakonske uvjete da se prijavi na konkurs za izbor u vanrednog profesora. Poslije imenovanja za dekana, gospo\u0111a Had\u017eovi\u0107-D\u017euvo sama sebe je imenovala za izabranog nastavnika za predmete na koje sam ja konkurirao. Naravno, prethodno je poni\u0161tila konkurs na kome sam ja bio jedini kandidat. Dakle, najodgovorniju funkciju, funkciju dekana, u posljednjih 10 godina na Medicinskom fakultetu obavljale su i obavljaju osobe koje nisu imale uvjete za izbor u akademsko zvanje<\/p>\n<p>Na koji god sam se konkurs prijavio odbijen sam s izgovorom \u201cda je sud mjerom osiguranja zabranio da se sa mnom uspostavlja bilo kakav radno\u2011pravni status do okon\u010danja sudskog spora\u201d. Pazite dokle to ide. Fa\u0161izam prve vrste i od gospo\u0111e Had\u017eovi\u0107, koja je nastavila to primjenjivati nakon Bakira Mehi\u0107a. Naprotiv, intenzivirala je mjere mobinga primjenom intenzivnog psihi\u010dkog pritiska \u010dak do mog fizi\u010dkog uni\u0161tenja, o \u010demu imam argumentirane dokaze<\/p>\n<p>Postoje osnovi sumnje da je gospo\u0111a stekla veliku materijalnu korist (\u0161to se dokazuje izvodima prosje\u010dnih primanja za prvih devet mjeseci 2015. godine). Dakle, gospo\u0111a Had\u017eovi\u0107 predaje nastavne predmete za koje nije izabrana. Na osnovu gore navedenog, ko poznaje upravno pravo i krivi\u010dni zakon, a upravni organi i nadle\u017eno tu\u017eila\u0161tvo i sudstvo to moraju znati po slu\u017ebenoj du\u017enosti, mo\u017ee na\u0107i \u010ditav niz osnova sumnje na po\u010dinjenje vi\u0161e krivi\u010dnih djela, i to s umi\u0161ljajem, gdje kazne idu i do 10 i vi\u0161e godina zatvora<\/p>\n<p>Nekad su na Medicinskom fakultetu studirali studenti iz gradova cijele biv\u0161e Jugoslavije da bi stekli presti\u017enu diplomu na MFS-u. Desetine studenata je studiralo porijeklom iz bratskih afri\u010dkih i arapskih zemalja. A sada, kriju\u0107i se iza le\u0111a studenata, tobo\u017ee, brane\u0107i njihova prava, proizvode\u0107i lije\u010dnike nespremne za njihov budu\u0107i poziv, \u010dast izuzecima, ve\u0107ina je zainteresirana po svaku cijenu polo\u017eiti ispit bez potrebnog znanja<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Intervju objavljujemo uz suglasnost prof. dr. Izeta Ma\u0161i\u0107a. INTERVJU: Prof. dr. Izet Ma\u0161i\u0107, profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu N: Dekanesa Almira Had\u017eovi\u0107\u2011D\u017euvo i njeni pomaga\u010di provode kriminal i mobing na Medicinskom fakultetu PN: Profesor Ma\u0161i\u0107 odlazi u penziju dok u rukama nosi pravosna\u017ene, nikad ispo\u0161tovane presude, bez plata i doprinosa za PIO koje mu &hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2854,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2857"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2857"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2857\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2858,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2857\/revisions\/2858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}