Gotovo ni\u0161ta u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu od (na na\u0161u veliku nesre\u0107u) prvih vi\u0161estrana\u010dkih izbora 1990. nije cjelovito, pa ni proslave praznika koje smo nekada u SFRJ svi slavili, bez obzira na to jesu li se gra\u0111ani BiH osje\u0107ali kao pripadnici nekog od dana\u0161njih etnija. Valjda im je vi\u0161eglasje u politi\u010dkom smislu potpuno opametilo, pa su odjednom (dodu\u0161e, to odjednom trajalo je nekoliko godina rata i poslije rata, a traje i danas) mnogi u BiH prekinuli slavlja i obi\u010daje koja su im itekako bila bitna prije etni\u010dke homogenizacije (koju opet neki, na\u017ealost, vide kao jedini izlaz iz trenuta\u010dne krize). Amnezija koja je nastupila kod bosanskohercegova\u010dkih (nekada\u0161njih) gra\u0111ana, stalna je bolest koja prati gotovo svakog stanovnika na ovom prostoru. Zaboraviti praznike na kojima su svi jeli i pili sve i ni\u0161ta nije bilo problemati\u010dno, a danas se mnogi slavlja klone kao \u0111avo krsta, dovoljno govori o stanju u kojem se nalaze dijelovi mozga (nekada\u0161njih) bh gra\u0111ana. Ali, \u010demu se \u010duditi, ljudi zaborave da su nekada imali prijatelje s kojima su slavili, jeli, pili, okre\u0107u glavu ili ih diskretno izbjegavaju.<\/p>\n
Dana\u0161nje Sarajevo, a i mnogi drugi gradovi u BiH ne pridaju nikakvu pa\u017enju Novoj godini, jer se to u glavama nekih danas po\u010delo smatrati kao praznikom koji oni drugi slave<\/em>. Zato su gradovi bez oki\u0107enih jelki, bez Djeda mraza kojem su se nakada djeca \u0161irom SFRJ radovala i \u010dekala kao najva\u017eniju osobu u njihovom \u017eivotu. Da slu\u010dajno nema reklama o Djeda mrazu na hrvatskim i srpskim tv programima, u nekim dijelovima BiH djeca uop\u0107e ne bi znala ni da postoji. Jest da odijelo koje danas nosi na reklamama ne li\u010di na ono na koje smo navikli, ali i ovo iz \u0160vedske odgovara vremenu u kojem \u017eivimo. Na\u017ealost u mnogim gradovima BiH Djeda mraz je ve\u0107 odavno Crveni \u0161ejtan, kako ga je prikazao Boris De\u017eulovi\u0107 u istoimenoj pripovijeci. Umjesto radosti i poklona Crveni \u0161ejtan postao je sinonim za \u0107afirske praznike, nekako je u identifikacijskom dokumentu dobio zna\u010denje kr\u0161\u0107anskog, nikako univerzalnog, kakvo i ima \u0161irom svijeta.<\/p>\n Ina\u010de, ni Nova godina, kao ni mnogi drugi vjerski praznici, o kojima etni\u010dki i vjerski orijentirani bh (nekada\u0161nji) gra\u0111ani ni\u0161ta ne \u010ditaju, naslije\u0111e je iz vremena kada su se koristili solarni kalendari, s tim da i to mo\u017ee biti problemati\u010dno jer se ovdje izgleda treba sve ravnati prema lunarnom. Ono u \u0161ta danas vjeruju (nekada\u0161nji) bh gra\u0111ani vi\u0161e ima veze sa preuzimanjem iz paganskih vjerovanja i praksi, nego sa nekom autenti\u010dnom pri\u010dom o bogu, bezgrje\u0161nom za\u010de\u0107u ili prino\u0161enju \u017ertve.<\/p>\n Ali, to Sarajevu nije va\u017eno. Va\u017eno je da \u0107e za novogodi\u0161nju no\u0107 biti zabranjeno to\u010denje alkohola, pa \u010dak i oni koji slave to ne\u0107e mo\u0107i zaista slaviti. \u201eSarajevski berberin\u201c objasnio je to na svoj na\u010din, i to nema nikakve veze sa alkoholom! U normalnim zemljama i gradovima \u0161ampanjac je must have u novogodi\u0161njoj no\u0107i. Ali, u normalnim. U ovakvim kakva je BiH, pri\u010da o Crvenom \u0161ejtanu je zapravo eufemisti\u010dna za o\u0161te\u0107eni bosanskohercegova\u010dki, odnosno sarajevski um.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Gotovo ni\u0161ta u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu od (na na\u0161u veliku nesre\u0107u) prvih vi\u0161estrana\u010dkih izbora 1990. nije cjelovito, pa ni proslave praznika koje smo nekada u SFRJ svi slavili, bez obzira na to jesu li se gra\u0111ani BiH osje\u0107ali kao pripadnici nekog od dana\u0161njih etnija. Valjda im je vi\u0161eglasje u politi\u010dkom smislu potpuno opametilo, pa su odjednom …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":3750,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3749"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3749"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3749\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3751,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3749\/revisions\/3751"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3749"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3749"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3749"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}