Ljeto 2019. je bilo znojno. Ako se pogleda prosje\u010dna temperatura za
\nlipanj 2019., vidi se crvena boja. I to ne samo metafori\u010dno. Toplija
\nljeta zna\u010de ve\u0107e rizike za zdravlje, jer toplinski stres mo\u017ee dovesti
\ndo problema i zatajenja kardiovaskularnog sustava, posebno kod
\nstarijih ljudi.
\nKada postane previ\u0161e vru\u0107e za rad na otvorenom, moraju se primijeniti
\nnovi modeli radnog vremena. Austrijski fond za klimu i energiju vidi
\nzna\u010dajne u\u010dinke na proizvodnju i trgovinu zaposlenika jer ljudska
\nproduktivnost u velikoj mjeri pati od topline. I ovdje su potrebna
\nsezonska prilago\u0111avanja radnih modela, kao \u0161to su ve\u0107 primijenjena u
\n\u0160paniji, na primjer. Pro\u0161irenja odmora tijekom ljetnih mjeseci
\nprivremeno odr\u017eava telefone i ra\u010dunare u vru\u0107oj sezoni.
\nUz to, pove\u0107ani slu\u010dajevi obilnih ki\u0161nih padavina uticati \u0107e na
\n\u017eivotni i radni okoli\u0161. Prekidi u transportnoj mre\u017ei zbog obilnih
\nki\u0161nih padavina, tu\u010de ili poplava pove\u0107at \u0107e se u broju i opsegu.
\nNa poljoprivredu i \u0161umarstvo uti\u010du i klimatske promjene. U
\npoljoprivredi \u0107e se vi\u0161e naglasiti regionalnim karakteristikama
\nklimatskih promjena. S jedne strane, vi\u0161e prosje\u010dne temperature donose
\ni ve\u0107e prinose te otvaraju nove i atraktivne mogu\u0107nosti za
\npoljoprivredu. S druge strane, ekstremni vremenski doga\u0111aji i
\nopadaju\u0107e funkcije ekosustava ugro\u017eavaju budu\u0107e zarade.
\nKlimatske promjene uglavnom favoriziraju ljetni turizam i zimski
\nturizam suo\u010davaju s nepredvi\u0111enim izazovima.
\nGodi\u0161nji tro\u0161kovi \u0161tete uzrokovane vremenskim prilikama i klimatskim
\npromjenama pokazuju da se na klimi ne\u0161to mijenja.
\nVelika ve\u0107ina klimatskih znanstvenika sla\u017ee se da ljudi doprinose
\nnajve\u0107im udjelom u trenutnoj klimatskoj krizi, \u010dak i sa sigurno\u0161\u0107u od
\n95%: Izuzetno je vjerovatno da je ljudski utjecaj glavni uzrok
\nglobalnog zagrijavanja promatran od sredine 20. stolje\u0107a.
\nKlimatska kriza je glavni globalni izazov koji se ne zaustavlja samo
\nutjecajem na kompanije. Sun\u010deva svjetlost udara o zemlju i ogleda se u
\nzemljinoj povr\u0161ini u obliku topline. Atmosfera Zemlje spre\u010dava da se
\ncijelo toplinsko zra\u010denje zemlje vrati izravno u svemir. Najve\u0107i dio
\ntoplotnog zra\u010denja ostaje u zemljinoj atmosferi i grije zemlju.
\nOvaj prirodni efekt staklene ba\u0161te ljudi poja\u010davaju dodatnim
\nosloba\u0111anjem stakleni\u010dkih plinova. Stakleni\u010dki plinovi odgovorni su za
\nsmanjenje propusnosti atmosfere za toplinsko zra\u010denje oni nastaju
\nizgaranjem fosilnih goriva, u poljoprivredi i \u0161umarstvu, industriji i
\nna deponijama. Pove\u0107ano sagorijevanje fosilnih goriva, poput nafte i
\nuglja, stvara uglji\u010dni dioksid sa efektom staklene ba\u0161te.
\nIscrpljivanje tropskih pra\u0161uma uzima vrijedno prirodno skladi\u0161te CO2.
\nO\u010di\u0161\u0107eno \u0161umsko podru\u010dje je npr. potrebno za sto\u010dnu hranu kako bi se
\nzadovoljila trenutna potro\u0161nja.
\nJo\u0161 jedna strana klimatske krize je ta da ne poznaje granice. Kada
\nljudi moraju napustiti svoje domove zbog novih, o\u0161trih klimatskih
\nuvjeta, \u010desto ostaje samo put do umjerenije klime. Prije svega, te
\nljude najvi\u0161e poga\u0111a klimatska kriza, jer se oni ve\u0107 bore da pre\u017eive u
\nkrhkim \u017eivotnim uvjetima i u siroma\u0161tvu.
\nKlimatska kriza je slo\u017een problem koji se mora rije\u0161iti na mnogim
\nmjestima. \u0160ta kompanije mogu u\u010diniti? Globalno zagrijavanje postaje
\nsve intenzivnije. Ekstremi su u porastu i \u0161teta je ve\u0107 znatna. I
\nklimatske i dru\u0161tveno-ekonomske strukturne promjene ve\u0107 zahtijevaju
\nprilago\u0111avanje novim uvjetima. Samo se na taj na\u010din velike \u0161tete mogu
\nubla\u017eiti u budu\u0107nosti.
\nPrije svega, za\u0161tita klime trebala bi zauzeti centralno mjesto na
\ndnevnom redu kompanije. Bez obzira radi li se o novim projektima ili
\nodvajanju otpada u uredu, za\u0161tita klime mo\u017ee se primijeniti u mnogim
\npodru\u010djima. Ekolo\u0161ki osvije\u0161tena kompanija ne \u010deka da drugi zapo\u010dnu s
\nmjerama za\u0161tite klime, ve\u0107 se pozicionira kao “trailblazer” i uzor je
\ndrugima.
\nOdabrali smo nekoliko pitanja koja bi mogla biti korisna u rje\u0161avanju
\nprvih mjera klimatskih promjena u operaciji:
\nKako bi se klimatske promjene mogle osjetiti u mom poslu?
\nNa koje take mo\u017eemo i \u017eelimo li prilagoditi u budu\u0107nosti?
\nNa kojim podru\u010djima mo\u017eemo za\u0161tititi okoli\u0161?
\nUz to, ciljevi odr\u017eivog razvoja pru\u017eaju idealan okvir za pripremu
\nvlastite kompanije za nadolaze\u0107e promjenjive uvjete.<\/p>\n
Claus Mersch C.M.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ljeto 2019. je bilo znojno. Ako se pogleda prosje\u010dna temperatura za lipanj 2019., vidi se crvena boja. I to ne samo metafori\u010dno. Toplija ljeta zna\u010de ve\u0107e rizike za zdravlje, jer toplinski stres mo\u017ee dovesti do problema i zatajenja kardiovaskularnog sustava, posebno kod starijih ljudi. Kada postane previ\u0161e vru\u0107e za rad na otvorenom, moraju se primijeniti …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[65,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6100"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6100"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6100\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6102,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6100\/revisions\/6102"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6100"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6100"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6100"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}