Ovaj \u010dlanak od njegove prve izrade prije par godina nije izgubio na
\naktualnosti. Dapa\u010de situatcija se \u010dak i pogor\u0161ala. Nakon \u0161to
\nzastupnici u EU jo\u0161 uvijek nisu na\u0161li rje\u0161enje za humanitarnu
\nkatastrofu, migrantska kriza je stigla i u Bosnu i Hercegovinu.
\nPrincip solidarnosti je u raspadnom stanju.<\/p>\n
Pi\u0161e Ru\u017eica \u010cubela<\/p>\n
O dehumanizaciji
\nRyszard Kapucinski spominje tri velike kuge na\u0161eg vremena, jedna je
\nnacionalizam, druga rasizam, a tre\u0107a religiozni fundamentalizam. Iza
\ntoga stoji jedan iracionalizam kao i \u010dinjenica da se na ljude gleda
\nkao na iskoristivo oru\u0111e u isklju\u010divanju imaginarnog neprijatelja, a
\non je \u010desto onaj koji je druga\u010diji. Marginalizacijom i ograni\u010denjem
\ndrugog, koji se poti\u010de na bijeg i onda \u010desto ne prihvata ni u
\ngranicama dr\u017eave u koju bje\u017ei, nastoji se oja\u010dati vlastita grupa, ka\u017ee
\nTschernokoshewa.
\nTrenutno smo svjedoci brojnim raspravama oko izbjeglica, koje nas
\nprate od ‘kafanskih filozofija’ preko ‘politi\u010dkih floskula’ pa \u010dak i
\ndo studentskih u\u010dionica, za\u010dinjenih iskazima kao: \u201cima ih previ\u0161e\u201d,
\n\u201cnaseliti \u0107e se zauvijek\u201d, \u201csigurno su teroristi me\u0111u njima\u201d. Sve to
\nparalelno prati stvaranje ksenofobnih grupacija, koje su u stanju
\nzapaliti prihvatili\u0161ta za izbjeglice, podizati \u017eice pa \u010dak i fizi\u010dki
\nnapadati \u2013 dok su ljudi u bijegu da spase \u017eivu glavu. Tako\u0111er, u
\nEvropi ponovo uskrsava pri\u010da o pravima izbjeglih, kompliciranim
\nprocedurama koje prate ostanak, zastra\u0161ivanje, deportacije ili
\npoja\u010dane kontrole.
\nForsirana migracija sama je po sebi traumatsko iskustvo i stavlja
\nosobu u veliku neizvjesnost, koja stvara trajni strah i nesigurnost. U
\nsvemu tome, ljudi i ne misle na to da ih se, mo\u017eda, i ne\u0107e prihvatiti
\nu novoj sredini. Perverzno je, stoga, gledati na \u201cmalim ekranima\u201c
\nsliku ljudi koji bje\u017ee iz jednog mjesta, koje je nepodno\u0161ljivo za
\n\u017eivot, dok na drugoj slici gledamo kako ih se pu\u0161ta da tonu u moru
\nili, a ako su malo sretniji, kako spavaju na podovima ulica,
\nkolodvora, parkova i drugim javnim prostorima.
\nKao \u0161to Malkki navodi, izbjeglice se \u010desto prezentiraju kao pasivni
\nprimaoci pomo\u0107i izgubljenog identiteta, koji se te\u0161ko mogu
\nkontrolisati; koriste se rije\u010di kao \u201ecunami\u201c ili \u201evalovi\u201c izbjeglica,
\nsam naziv nam sugerira ne\u0161to negativno \u0161to dolazi. Integritet
\nidentiteta postaje najbitnija tema da bi se stvorila jedna slika
\nimaginarnog neprijatelja od kojeg prijeti opasnost. Na taj na\u010din
\nnegiraju se svi drugi ljudski aspekti identiteta.
\nSam koncept doma mo\u017ee biti dio identiteta u razli\u010ditim oblicima, ali
\nga demagozi svjesno koriste kao sredstvo, da bi ga instrumentalizirali
\nprema nacionalisti\u010dkim ili rasisti\u010dkim razmi\u0161ljanima, ka\u017ee Gr\u00f6ner.
\nNacionalni socijalizam je spojio kategoriju doma sa rasom, baziraju\u0107i
\nse na konceptu nacije. \u010cak i u danja\u0161njem diskursu na primjeru
\nzajednice Roma i Sinti mo\u017eemo pratiti koliko se taj aspekt identiteta
\nzloupotrebljava jer se stigmatiziraju da nemaju \u201csvoju o\u010devinu\u201d, a
\n\u201etako se ne \u017eivi\u201c.
\nU stvarnosti je dom ispunjen razli\u010ditim ideolo\u0161kim fasetama i
\nkulturnim odnosno prakti\u010dnim iskustvima i mo\u017ee se samo opisati kao
\nodnos sa poznatim ljudima, uobi\u010dajnim ukusima hrane, jezikom na kojem
\nse sporazumijemo ili osje\u0107ajima utjehe, povjerenja, pripadnosti. Dom
\ndoprinosi kreiranju identiteta, ali se ne mo\u017ee izjedna\u010diti sa nacijom.
\nU ostalom, identitet sam nije stati\u010dan i konstantno se nanovo kreira,
\na i konstruira u odnosu na drugoga. Time promjena zna\u010denja doma
\nkolerira sa kontekstom. Ljudi koji su odvojeni od poznate \u017eivotne
\nsredine definiraju dom nanovo, u novoj sredini, jer kada je spoj
\nizme\u0111u starog i novog doma prekinut, dom se redefinira najmanje u
\nnjegovoj teritorijalnoj komponenti, da bi se osoba na novom mjestu
\nmogla osje\u0107ati barem sigurno ili primljeno. Promjena tog osje\u0107aja
\notvara i novu dimenziju \u2013 dimenziju integracije u novoj sredini, za
\nkoju se jo\u0161 nije prona\u0161lo optimalno rije\u0161enje, kao i za sprije\u010davanje
\nrazloga iz kojih su ljudi uop\u0161te prisiljeni da bje\u017ee – \u017eivimo u
\ndekadentnom generalnom stanju besku\u010dni\u0161tva sa preko 70 miliona ljudi
\nna svijetu u bijegu (UNHCR).
\nOno o \u010demu se najmanje raspravlja su razlozi za progon. \u010ce\u0161\u0107e se \u010duje
\n\u201cizbjegli\u010dka kriza\u201d nego geopoliti\u010dki interesi koji stoje iza nje, te
\nksenofobno pona\u0161anje u zemljama kroz ili u koje bije\u017ee. Tako se \u010dini
\nda su problem sami ljudi koji su u bijegu, a ne oni koji su oko
\nnjihovih ku\u0107a napravili pakao.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ovaj \u010dlanak od njegove prve izrade prije par godina nije izgubio na aktualnosti. Dapa\u010de situatcija se \u010dak i pogor\u0161ala. Nakon \u0161to zastupnici u EU jo\u0161 uvijek nisu na\u0161li rje\u0161enje za humanitarnu katastrofu, migrantska kriza je stigla i u Bosnu i Hercegovinu. Princip solidarnosti je u raspadnom stanju. Pi\u0161e Ru\u017eica \u010cubela O dehumanizaciji Ryszard Kapucinski spominje …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":6336,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6335"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6335"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6335\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6337,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6335\/revisions\/6337"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6336"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6335"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6335"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6335"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}