Vrlo brzo je postalo jasno da ce korona virus donijeti i geopoliti\u010dke posledice sa sobom. Jo\u0161 nije jasno ko \u0107e biti geopoliti\u010dki pobjednici a ko gubitnici. Na to ukazuje i jedan pogled na zapadni Balkan.<\/p>\n
Be\u010d, 03. april 2020. \/ Posljedice korona-krize mogu imati i utjecaj na odnose Evropske Unije sa zapadnim Balkanom. Ako Evropska Unija ne reaguje na vrijeme, utjecaj u regiji mogao bi opasti.<\/p>\n
Promjene na zapadnom Balkanu
\nI za vrijeme hladnog rata, tada\u0161nja zajednica drzava na Balkanu slu\u017eila je kao tampon zona izme\u0111u istoka i zapada. Ta regija je ostala i dalje sredi\u0161te borbe za geopoliti\u010dki utjecaj u Europi.<\/p>\n
Ako je se tijekom milenijuma \u010dinilo sigurnijim da \u0107e zapadni Balkan s dr\u017eavama bivse Jugoslavije i Albanijom uskoro uci u Evropsku Uniju, karte bi se zbog korona-kirze mogle ponovo imjesati . Posebno i onako snazna prisustva Kine, Rusije, Turske i nekih zaljevskih dr\u017eava mogli bi dovesti do pove\u0107ane sumnje u pro\u0161irivanje EU u nekim zemljama zapadnog Balkana, kako ka\u017eu neki stru\u010dnjaci.<\/p>\n
Iskori\u0161tavanje te\u0161ke situacije
\nJo\u0161 prije pandemije, pored drugih ozbiljni izazova, zapadni Balkan je imao zabrinjavaju\u0107u ekonomsku situaciju, zbog \u010dega pandemija dodatno djeluje kao akcelerator po\u017eara. To bi moglo biti pogubno za razvoj demokratije – ali i za pribli\u017eavanje Evropskoj Uniji koja je u krizi sve \u010dest\u0107e de\u017eurni krivac.<\/p>\n
Akteri poput Kine dugo poku\u0161avaju pro\u0161iriti svoj geopoliti\u010dki polo\u017eaj na zapadnom Balkanu, koji se smatra ulazom u Europu. Kineska inscinacija distribucije za\u0161titnih maski i sli\u010dno registrovana je i na Balkanu.<\/p>\n
“Brat” iz Kine
\nDonedavno je predsednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107, sjedio na dve stolice, na Zapadnoj i Istocnoj. Sredinom marta je ipak dao Evopskoj Uniji do znanja: Samo “Brat” u Kini moze pomo\u0107i Srbiji. Prije toga, predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen je ograni\u010dila izvoz medicinske opreme izvan Unije. Vu\u010di\u0107ev koalicijski partner Aleksander Vulin (Pokret socijalista) tako\u0111e je pojasnio: \u201cSrbija mora tra\u017eiti prijatelje iz cijelog svijeta s kojima mo\u017ee biti ravnopravan partner koji nam ne la\u017ee i koji nas dvostrukim standardom prevari.”<\/p>\n
Geng Shuang, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova potvr\u0111uje: “Kina i Srbija sveobuhvatni su strate\u0161ki partneri s trajnim prijateljstvom”.<\/p>\n
Unato\u010d lo\u0161oj ekonomskoj situaciji, Srbija je \u010detvrta po kineskom ulaganju u Europi. To se uglavnom doga\u0111a zbog napora Kine da izgradi va\u017ene trgovinske putove prema Europskoj Uniji. Kina ula\u017ee u infrastrukturu preko zapadnog Balkana i poku\u0161ava uspostaviti brze cestovne i \u017eeljezni\u010dke veze od zapadne Europe do luke Pirej (Gr\u010dka) u kojoj ima ve\u0107inski udio.<\/p>\n
Mali pobunjenici
\nI “mali brat” u entitetu Republike Srpske, Milorad Dodik, ne samo da nastavlja svoju separatisti\u010dku retoriku u Bosni i Hercegovini i u vrijeme pandemije, nego i namjerno poku\u0161ava promicati antieuropsko raspolo\u017eenje. Kroz svoj medijski aparat izvje\u0161tavanje uglavnom vrti oko ruske pomo\u0107i: “Zahvalio sam ministru Lavrovu na njegovom interesu za situaciju u Srpskoj i Bosni i Hercegovini i na pomo\u0107i koju je Rusija uvijek pru\u017eala i zamolio ga da uputi pozdrav predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu koji u ovim trenutcima ne zaboravja Republiku Srpsku i misli na nas.”, ka\u017ee Dodik.<\/p>\n
Rusija ima i politi\u010dke i gospodarske interese u regiji i nada se da \u0107e je dr\u017eati podalje od struktura Evropske Unije. Ona promi\u010de bilateralne odnose s pojedinim zemljama kako bi se u\u010dvrstilo njezino politi\u010dko prisustvo u regiji. Posebno zanimljivo je da gradi odnose sa Republikom Srpskom, zanemaruju\u0107i sredi\u0161nju vlast zemlje.<\/p>\n
Kritika iz Evropske unije
\n\u201eOvo nije vrijeme za kontroverze ili neutemeljene optu\u017ebe. Europska unija va\u017ean je donator, ulaga\u010d i trgovinski partner zapadnog Balkana.”, izjavila je glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero. Iako je Srbija jedan od najve\u0107ih primatelja pomo\u0107i EU, ona je nevidljiva u javnosti odnosu na mnogo manje ruske i kineske donacije.<\/p>\n
Ministar vanjskih poslova Europske unije Josep Borrell izrazio je zabrinutost zbog doga\u0111aja na Zapadnom Balkanu. Po\u017ealio je \u0161to su plakati zahvalnosti za Kinu i Rusiju postavljeni na ulice Beograda ne spominuci pomo\u0107i iz EU-a. “Ako biste mogli oti\u0107i u Beograd, lako biste uo\u010dili plakate sa slikom kineskog predsjednika Xija (Jinpinga) na kojem je pisalo:” Hvala, brate Xi, jedini ste nam pomogli. ” Prije toga, me\u0111utim, nikada nije bilo plakata na kojima je EU bila zahvaljena, kaze Borrell.<\/p>\n
Mo\u017ee li Evropska Unija jo\u0161 preokreniti situaciju?
\n\u010cim velika ili regionalna sila promijeni svoj polo\u017eaj na Balkanu, ostale sile po\u010dinju to kopirati. To je logika mo\u0107i u europskoj “tampon zoni”. Ova situacija tako\u0111er odra\u017eava globalnu nestabilnost i suparni\u0161tvo izme\u0111u velikih sila. Integracija zapadnog Balkana bila je va\u017ean strate\u0161ki cilj Evropske Unije. Uskoro \u0107e se vidjeti je li EU ve\u0107 propustila svoju \u0161ansu.<\/p>\n
Pi\u0161e Ru\u017eica \u010cubela<\/p>\n
Tekst u orignialu mo\u017eete pro\u010ditati na njema\u010dkom jeziku na: https:\/\/zackzack.at\/2020\/04\/25\/kraeftemessen-um-europa-causa-westbalkan\/<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vrlo brzo je postalo jasno da ce korona virus donijeti i geopoliti\u010dke posledice sa sobom. Jo\u0161 nije jasno ko \u0107e biti geopoliti\u010dki pobjednici a ko gubitnici. Na to ukazuje i jedan pogled na zapadni Balkan. Be\u010d, 03. april 2020. \/ Posljedice korona-krize mogu imati i utjecaj na odnose Evropske Unije sa zapadnim Balkanom. Ako Evropska …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":6929,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,64,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6928"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6928"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6930,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6928\/revisions\/6930"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6929"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}