{"id":7799,"date":"2020-09-21T04:47:45","date_gmt":"2020-09-21T04:47:45","guid":{"rendered":"http:\/\/ekran.ba\/?p=7799"},"modified":"2020-09-21T04:47:45","modified_gmt":"2020-09-21T04:47:45","slug":"kako-je-sda-unistavala-i-unistava-drzavu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekran.ba\/?p=7799","title":{"rendered":"Kako je SDA uni\u0161tavala i uni\u0161tava dr\u017eavu!"},"content":{"rendered":"
Budu\u0107i da SDA na svaki na\u010din poku\u0161ava da se predstavi kao stranka koja je branila dr\u017eavu, dobro je u predizbornim danima podsjetiti se nekih afera u kojima je \u201cnajve\u0107a bo\u0161nja\u010dka stranka\u201c svojim kriminalnim radnjama potkopavala i uni\u0161tavala BiH. Ovog puta se, preuzimaju\u0107i tekst Amarilda Guti\u0107a, podsje\u0107amo kako je oplja\u010dkan i uni\u0161ten Energopetrol. Uni\u0161tavanje Energopatrola kao mo\u0107ne dr\u017eavne firme i njegova prodaja u interesu SDA mo\u0107nika, bila je direktni udar na dr\u017eavu. Tekst prenosimo bez intervencija.<\/div>\n
<\/div>\n

Proces dokapitalizacije Energopetrola je \u201eu hodu\u201c pokrivan dokumetacijom, , \u201epeglala\u201c se finansijska situaciju u Energopetrolu. I pored \u201ena\u0161timanog\u201c ugovora INA\/MOL nije ispunila uslove ugovora<\/span><\/h3>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Pi\u0161e: Amarildo Guti\u0107<\/div>\n
\n

 <\/p>\n

Vlada Federacije BiH predvo\u0111ena sa, u me\u0111uvremenu preminulim premijerom Ahmetom Had\u017eipa\u0161i\u0107em, 2006. godine donosi odluku o dokapitalizaciji kompanije\u00a0Energopetrol, najve\u0107eg preduze\u0107a za distribuciju nafte i naftnih derivata. Konzorcij kompanija INA\u00a0(Hrvatska) i\u00a0MOL\u00a0(Ma\u0111arska) preuzimaju\u00a0\u00a0 67% vlasni\u0161tva, 22% ostaje u vlasni\u0161tvu Federacije BiH, a preostalih 11% su vlasnici mali dioni\u010dari.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Ahmet Had\u017eipa\u0161i\u0107 i Tomislav Dragi\u010devi\u0107 (INA) – potpisivanje ugovora o dokapitalizaciji 8.9.2006.<\/strong><\/span><\/p>\n

\u201eGre\u0161ka\u201c je po\u010dinjena ve\u0107 u startu. Sadr\u017eaj javnog poziva i onoga \u0161to je u ugovoru potpisano se uveliko razlikuju. Biv\u0161i federalni ministar industrije energetike i rudarstva Vahid He\u0107u u razgovoru za \u017durnal ka\u017ee da se to nije smjelo dogoditi.<\/p>\n

\u201eNije trebalo mijenjati uslove iz poziva naknadnim dogovorima<\/strong>\u201c, tvrdi He\u0107o.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Vahid He\u0107o<\/strong><\/span><\/p>\n

Ugovor je pogodovao isklju\u010divo INA-MOL-u. Svjedoci de\u0161avanja navode da je premijer Had\u017eipa\u0161i\u0107, unato\u010d tome \u0161to federalni parlament nije dao saglasnost, insistirao i proveo potpisivanje. Dio zasluga za to pripada i isto tako preminulom, tada\u0161njem predsjedniku SDA Sulejmanu Tihi\u0107u. Tihi\u0107 je neposredno prije toga boravio na Brionima kao gost predsjednika Hrvatske Stjepana Mesi\u0107a, \u010dija je k\u0107erka radila za INU, u vrijeme kada je direktor bio njegov blizak prijatelj Tomislav Dragi\u010devi\u0107. \u010cinjenica da je Tihi\u0107 podr\u017eao Had\u017eipa\u0161i\u0107a, pojedini ka\u017eu i umnogome uticao na realizaciju, mnogo govori.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Stjepan Mesi\u0107 (lijevo) i Sulejman Tihi\u0107<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Pored Had\u017eipa\u0161i\u0107a izuzetnu agilnost da se sklopi posao pokazao je i tada\u0161nji, isto tako u me\u0111uvremenu preminuli ministar finansija Dragan Vranki\u0107. Vranki\u0107 je bio predmetom istrage zbog poni\u0161tenja poreznog duga Energopetrolu od 22 miliona zajedno sa Had\u017eipa\u0161i\u0107em, odnosno sumnji da je me\u0111u glavnim akterima korupcijske privatizacije dr\u017eavnog kapitala u ovom slu\u010daju. Navodio se veliki iznos novac kojim je \u201epodmazan\u201c proces, nekretnine kao nagrada, kako u BiH, tako i na Pelje\u0161cu u Hrvatskoj. Proces dokapitalizacije se \u201eu hodu\u201c pokrivao papirima, \u201epeglala\u201c se finansijska situaciju u Energopetrolu.<\/p>\n

\u201eZaista je Vranki\u0107 bio izuzetno zainteresovan, stalno je po\u017eurivao, ugovarao sastanke, samo da se prihvati i potpi\u0161e\u201c,<\/strong>prisje\u0107a se Vahid He\u0107o.<\/p>\n

Kada se sve zbroji, Federacija je prakti\u010dno prodala ve\u0107inski udio u Energopetrolu za desetak miliona maraka!?<\/p>\n

I pored \u201ena\u0161timanog\u201c ugovora INA\/MOL nije ispunila uslove ugovora, \u0161to je rezultiralo optu\u017enicom protiv biv\u0161eg federalnog premijera Ned\u017eada Brankovi\u0107a,biv\u0161eg direktora Energopetrola Namika Bu\u0161atli\u0107a te sedam \u010dlanova Komisije za provo\u0111enje tendera za dokapitalizaciju. Kona\u010dan epilog \u2013 svi su oslobo\u0111eni.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

No ni INU ni MOL ne interesuju \u201elokalni\u201c problemi sa pravosu\u0111em. Oni su svoje ostvarili. INA\u00a02016. godine kupuje\u00a0MOL-ov\u00a0udio u vlasni\u0161tvu Energopetrola (33,5%), a ve\u0107 2018. godine novom dokapitalizacijom postaje vlasnik 88% dionica\u00a0.<\/p>\n

Ve\u0107inski vlasnik hrvatske kompanije\u00a0INA\u00a0je upravo ma\u0111arski\u00a0MOL\u00a0u \u010dijem je vlasni\u0161tvu 47% dionica.\u00a0Dioni\u010dar ma\u0111arske kompanije\u00a0MOL\u00a02009. godine postaje\u00a0Surgutneftegas, kompanija iz Sibira koja je prema pisanju medija u tijesnim vezama sa ruskim dr\u017eavnim vrhom. Iako je Ma\u0111arska 2011. godine otkupila dionice\u00a0Surgutneftegasa\u00a0u\u00a0MOL-u, jo\u0161 je prisutan diktat iz\u00a0Rusije.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina nema ni novca ni politi\u010dke volje da ula\u017ee u skupo\u00a0 istra\u017eivanje eventualnih zaliha nafte na svom teritoriju. Prije dvadesetak godina interes je iskazala ameri\u010dka kompanija AMOCO.\u00a0 Obavili su prva bu\u0161enja na podru\u010dju Posavine te Hercegovini, nadomak Dre\u017enice.<\/p>\n

\u201eBili jesu, razgovarali smo. Istra\u017eivali su, no mi rezultate nismo dobili. Oni su samo naknadno javili da nemaju saglasnost ameri\u010dke vlade za nastavak projekta i tako je okon\u010dano\u201c,\u00a0ka\u017ee biv\u0161i federlni premijer Edhem Bi\u010dak\u010di\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Gornja Dre\u017enica<\/strong><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Nizozemska kompanije SHELL je 2013. sa federalnom vladom premijera Nermina Nik\u0161i\u0107a potpisala memorandum o dodjeli koncesije za eksploataciju nafte u Federaciji. Kako je \u017durnal tada\u00a0pisao<\/a>,\u00a0 Shellu je obe\u0107ano ba\u0161 mnogo toga, od preferencije za koncesiju za istra\u017eivanje nafte, do primjene zakona Velsa i Engleske!? Od tada od Shella ni traga ni glasa.<\/p>\n

Zato ima traga\u00a0Rusima<\/a>. Iako nevidljivo, kroz INU u Hrvatskoj i MOL u Ma\u0111arskoj\u00a0 kola ruski kapital. Samim tim i dijelom koji INA posjeduje u Bosini i Hercegovini. Naftna industrije Srbija (NIS) je u ve\u0107inskom vlasni\u0161tvu ruskog Gasprom Nefta.<\/p>\n

Vratimo se u Brod. Rafinerija ne radi, nakon havarije od prije dvije godine. \u0160pekuli\u0161e se da uprava \u010deka gasifikaciju rafinerije ruskim plinom preko Hrvatske. Izgradnja gasovoda dugog oko 2 kilometra koja treba biti okon\u010dana do kraja ove godine, dobila je firma \u201cCrodux plin\u201d koja je u vlasni\u0161tvu hrvatskog generala Ivana \u010cermaka.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Rafinerija nafte Brod<\/strong><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Nafta jeste va\u017ean energent, ali dugoro\u010dno gledano, plin je va\u017eniji. A on sada dolazi iz Rusije. Ruske kompanije direktno ili indirektno, osim uvoza i prerade, kontroli\u0161u i najmanje 55% distributivne mre\u017ee velikih distributera nafte i naftnih derivata u BiH i apsolutno tr\u017ei\u0161te plina.<\/p>\n

O firmi Prvo plinarsko dru\u0161tvo (PPD) iz Vukovara. \u017durnal je nekoliko puta pisao. Devet mjeseci prije nego \u0161to \u0107e Aluminiju biti isklju\u010dena elektri\u010dna enrgija\u00a0napisali<\/a>\u00a0smo:<\/p>\n

\u201cZapitajmo se, da li to Aluminij sada ima problem sa elektri\u010dnom energijom? Mora\u0107e obustaviti proizvodnju? Mora\u0107e preusmjeriti pogone da koriste gas? Pogon elektrolize koji je glavni potro\u0161a\u010d elektri\u010dne energije mo\u017ee biti ukinut, jer \u0107e jeftina sirovina iz Rusije biti obra\u0111ivana u Mostaru, tro\u0161i\u0107e plin sa terminala iz Plo\u010da u vlasni\u0161tvu firme PPD iz Hrvatske preko koje Gazprom prodaje plin iz Rusije\u201c.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\"\"\u00a0<\/strong><\/p>\n

Aluminiju je isklju\u010dena elektri\u010dna energija. Najavljuju ukidanje pogona elektrolize. Najavljuju prelazak na jeftinije energente poput plina. Rusi putem PPD-a u Hrvatskoj dodatno postaju suvlasnici Petrohemije i Luke Plo\u010de. Firma Energia Naturalis je vlasnik 36% dionica\u00a0Luke Plo\u010de<\/a>\u00a0i bratska je firma PPD-a. Vlasnik i predsjednik Uprave Energie Naturalis je Pavao Vujnovac, koji je na \u010delu i PPD-a, a ujedno je i predsjednik Nadzornog odbora Luke Plo\u010de.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Luka Plo\u010de<\/span><\/strong><\/p>\n

U Plo\u010dama ve\u0107 posjeduju, a i dalje pro\u0161iruju terminale za naftne derivate i ukapljeni naftni plin, koji se postoje\u0107om prugom mo\u017ee jeftino dopremiti, razmislite, sjetite se\u00a0prvog dijela<\/a>, upravo skladi\u0161ta Terminala Dretelj. Krug je zatvoren…<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Budu\u0107i da SDA na svaki na\u010din poku\u0161ava da se predstavi kao stranka koja je branila dr\u017eavu, dobro je u predizbornim danima podsjetiti se nekih afera u kojima je \u201cnajve\u0107a bo\u0161nja\u010dka stranka\u201c svojim kriminalnim radnjama potkopavala i uni\u0161tavala BiH. Ovog puta se, preuzimaju\u0107i tekst Amarilda Guti\u0107a, podsje\u0107amo kako je oplja\u010dkan i uni\u0161ten Energopetrol. Uni\u0161tavanje Energopatrola kao …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1252,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7799"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7799"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7799\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7800,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7799\/revisions\/7800"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7799"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7799"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7799"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}