Portal Ekran.ba se sa tugom sje\u0107a Dubravka Lovrenovi\u0107a, kolumnistu i jednog od osniva\u010da portala. U znak tog sje\u0107anja, objavljujemo njegov tekst koji na najbolji na\u010din odgovara na pitanja koja na pseudoargumentiran na\u010din postavljaju bh politikanti i njihove dvorske lude, preobu\u010dena u \u201cakademske mudrace\u201c sa neizbrisivim identitetom \u201cestradnih znanstvenika\u201c. Na pitanje o \u201chrvatskom pitanju\u201c ovako je odgovorio Dubravko Lovrenovi\u0107:<\/p>\n
\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0HRVATSKO PITANJE: ORALNI MANIPULATIV<\/p>\n
\n
\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Kriti ili ne kriti, pitanje je sada!?<\/p>\n
\n
\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i Hanns Seidel Stiftunga odr\u017eana je 4. i\u00a05. VI. 2014.\u00a0Me\u0111unarodna znanstvena konferencija: \u201cIdentiteti \u2013 Kulture \u2013 Jezici\u201d s ovogodi\u0161njom temom Kulturna i identitetska raznolikost BiH \u2013 europske perspektive jednoga podijeljenog dru\u0161tva. Dvije su bile podteme: \u201eIdentitet, povijest i kultura\u201c i \u201eJezik, mediji i umjetnost\u201c.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Sude\u0107i po imenima sudionika i temama njihovih izlaganja Konferencija je zami\u0161ljena multidisciplinarno, \u0161to \u0107e re\u0107i dijalo\u0161ki.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Profesor Ugo Vlaisavljevi\u0107 predstavio se izlaganjem: \u201eZa\u0161to rje\u0161avanje hrvatskoga pitanja ugro\u017eava opstanak Bosne i Hercegovine?\u201d Ovako sro\u010deno \u201cPitanje\u201d podrazumijeva da su ostala dva pitanja \u2013 srpsko i bo\u0161nja\u010dko \u2013 rije\u0161ena \u0161to neupu\u0107ene zavodi na krivi put, dok samome \u201cPitanju\u201d daje melodramatski i doktrinarni naboj.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Naime na razini logi\u010dkih postulata jasno je da rje\u0161avanje \u201cPitanja\u201d, ne mo\u017ee \u201cugroziti\u201d Bosnu i Hercegovinu. Upravo obratno: Rje\u0161avanje omogu\u0107ava, a ne \u201cugro\u017eava\u201d \u201copstanak\u201d BiH. Autor je dakle, ve\u0107 u samome naslovu, logici okrenuo le\u0111a. Osim toga to je u kontradikciji sa tekstovima i intervjuima istoga autora. Njegovim rije\u010dima: \u201cTre\u0107i entitet ne slabi, nego ja\u010da BiH (\u2026) budu\u0107i \u201cda je borba za hrvatske nacionalne interese, koja je postavljena kao zahtjev za tre\u0107im entitetom \u2013 hrvatskom federalnom jedinicom, sada najrealniji put.\u201d Time je rije\u0161eno pitanje odnosa teme i stila: \u201cO\u010dito je da je tema ono\u00a0\u0161to<\/em>\u00a0se govori, a stil je ono\u00a0kako<\/em>\u00a0se govori.\u201d Ali: \u201cstil katkad\u00a0jest<\/em>\u00a0pitanje teme.\u201d<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Zna\u010di li to da je autor revidirao ranije stavove?\u00a0Time je, sa \u201eeuropskim perspektivama\u201c mitsko i mitolo\u0161ko Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini u\u0161lo u novu, odlu\u010dnu i dramati\u010dnu fazu rje\u0161avanja. Rije\u0161i li se \u201ePitanje\u201c, u opasnosti je Bosna i Hercegovina! Zna\u010di li to da entiteti, isprepleteni u razli\u010ditim oblicima slo\u017eenosti, ne \u010dine jednu cjelinu?<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Vlaisavljevi\u0107 istovremeno i mijenja i krije stavove. Logi\u010dki paradoks njegov je stalni pratilac. \u017divimo u patrijarhalnoj kulturi stereotipa, zato je argumente te\u0161ko prihvatiti i zato je Vlaisavljevi\u0107 svoj na svome. Objasnimo i za\u0161to.<\/p>\n \n \u00a0\u00a0\u00a0 Konzistentna nekonzistentnost<\/p>\n \n \u00a0\u00a0 \u00a0Vlaisavljevi\u0107 je, kao moralno indiferentna osoba, izgubio kredibilitet a pouzdano znam, da mu ne vjeruje ni bilo ko drugi upu\u0107en u spektar njegovih kontradiktornih stavova koje, to je o\u010dito, ni on sam vi\u0161e ne mo\u017ee pamtiti. Navest \u0107u tri primjera moralne neusagla\u0161enosti sa umom, kameleonstva moralno-politi\u010dki podobnog arbitra. To svjedo\u010di, kako u svom djelu \u201cEnchiridion Ethicum\u201d isti\u010de Henry More, o \u201codlu\u010duju\u0107oj ulozi koju intelekt igra u stvaranju moralnog\u201d. U ovom slu\u010daju: nemoralnog!<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Vlaisavljevi\u0107 naime, kao profesionalac humanistike, ne vidi ni\u0161ta sporno u tome da na Filozofskom fakultetu u Sarajevu doktorira kandidat koji otvoreno zagovara fa\u0161isti\u010dke, nacionalisti\u010dke i antisemitske ideje. Zborio je i pisao o ljudskim pravima i grozio se na biv\u0161i re\u017eim koji je krasilo jednoumlje: moralno-politi\u010dka podobnost kandidata-doktoranta. Nastavno-nau\u010dno vije\u0107e istog Fakulteta nije izglasalo referat o temi i kandidatu, ali je Senat Univerziteta u Sarajevu, po ubrzanoj proceduri, tu odluku preina\u010dio u pozitivnu. Time su fa\u0161izam, nacionalizam i antisemitizam, iza kojih je stao Vlaisavljevi\u0107, postali legitimne humanisti\u010dke discipline.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Stjeran u \u0161kripac vlastitih eti\u010dkih i logi\u010dkih nedosljednosti, u emisiji \u201cPo\u0161teno\u201d, svoje mijenjanje dresova i fesova, vidno crven u licu, Vlaisavljevi\u0107 je lapidarno objasnio: \u201c\u010covjek me pla\u0107a.\u201d Time je obznanio da je humanistika profitabilna disciplina. \u010cim ga je \u201c\u010covjek\u201d prestao pla\u0107ati, prestao je Vlaisavljevi\u0107 pisati. Po tom naopakom principu profita funkcionira korporativisti\u010dka filozofija neoliberalnog kapitalizma. Pla\u0107en sam, dakle postojim! Estradni princip Karleu\u0161e: \u201cKoliko para, toliko muzike\u201d.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Dezavuiraju\u0107i kolege sa Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, bez ikakve zvani\u010dne najave i procedure, izbacio je Vlaisavljevi\u0107, ovaj put kao prorektor Univerziteta, iz komisije za ocjenu jedne doktorske disertacije Prof. dr. Juru Zovka i na njegovo mjesto imenovao \u2013 Sebe. Time se predstavio u ulozi nosioca protuintelektualnog istitucionalizma i monopolisti\u010dkog materijaliste. Na sjednici Nastavno-nau\u010dnog vije\u0107a Filozofskog fakulteta, na kojoj je jedan od kolega doveo u pitanje ovakve staljinisti\u010dke metode, Vlaisavljevi\u0107 je objasnio da je kolega Zovko prousta\u0161ki orijentiran jer je, navodno, objavio djela jednog usta\u0161kog zlo\u010dinca. Sve kad bi to i bila istina, a nije, Vlaisavljevi\u0107 je time ponovo demonstrirao vlastite dvostruke standarde: u jednoj prilici fa\u0161izam nije sporan, u drugoj jest. Nabrajati sli\u010dne primjere zna\u010dilo bi brojati ki\u0161ne kapi.<\/p>\n \n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Tre\u0107i entitet Macht Frei!<\/p>\n \n \u00a0\u00a0 \u00a0Izlaganje na mostarskoj Konferenciji zapo\u010deo je Vlaisavljevi\u0107 snishodljivo: \u201ePrvo, uistinu od srca, s dubokom naklonom, \u017eelim da zahvalim organizatorima na ovom pozivu koji je za mene doista bio veoma zna\u010dajan i po\u010dastvovao me.\u201c Odakle ta potreba dodvoravanja doma\u0107inu? Zatim je objasnio da je obradio temu koju je dugo odlagao, ali je puno radio na njoj, istra\u017eivao je. Istovremeno je dugo odlagao i puno radio na \u201etemi\u201c? Ponovo logi\u010dki paradoks!<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Sve to za\u010dinjeno je odgovaraju\u0107om dozom mitomanije \u0161to slu\u0161ateljstvu oduzima mo\u0107 rasu\u0111ivanja i podi\u017ee etnonacionalni adrenalin. Ka\u017ee da ima previ\u0161e materijala i tra\u017ei kredu da bi vizualno predo\u010dio svoju objasnidbu. Ve\u0107 samim tim dao je do znanja publici \u0161ta o njoj misli\u2026 jer joj treba crtati. \u201cSlikovno citiranje (\u2026) u neverbalnim sustavima\u201d obja\u0161njava Goodman u svojoj knjizi: \u201cNa\u010dini svjetotvorstva\u201d. Crta Vlaisavljevi\u0107 kredom na tabli i ka\u017ee: \u201cVektorski mir\u201d: jedan vektor bo\u0161nja\u010dki, drugi vektor srpski, tre\u0107i vektor \u2013 hrvatski \u2013 on je remetila\u010dki. Dva nacionalna pitanja, dva vektora, su rije\u0161ena, tre\u0107e pitanje, tre\u0107i vektor, hrvatski, ostao je nerije\u0161en. Opasno je to, ka\u017ee Vlaisavljevi\u0107 koji je kao prorektor Univerziteta ugro\u017een u Sarajevu, i riskantno \u201cPitanje\u201d ali, eto, on je na svoja ple\u0107a preuzeo tu \u201copasnost\u201d tuma\u010denja, jer je o tome govorio i ranije a trebala je velika hrabrost da se o tome govori: o hrvatskom nacionalnom pitanju. Glave su zbog toga padale, razmi\u0161ljalo se o prelasku u ilegalu. Najmanje jedna hrvatska \u201c\u0106ele-kula\u201d dala bi se od njih napraviti! Izopa\u010deni Goodman: \u201cNa\u010dini krivotvorstva\u201d.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ne zaslu\u017euje zato bilo kakav, najmanje ozbiljan, osvrt sve ono \u0161to je \u201edoista po\u010da\u0161\u0107en\u201c ovom prilikom (iz)lagao ugro\u017eeni Vlaisavljevi\u0107. Ovaj spoj provincijalnog neukusa i egomanije ekvivalent je modernih sponzoru\u0161a, sofisticiranih prostitutki, koje mentalitet prostituisanja pravdaju vi\u0161im interesima. Vlaisavljevi\u0107 je tako\u0111er \u017eivi primjer estradizacije filozofije, koja ne samo da ni\u0161ta ne rje\u0161ava, nego kao rje\u0161enje nudi suludi povratak fa\u0161isti\u010dkoj ideologiji \u201ekrvi i tla\u201c. Tre\u0107i entitet Macht Frei!<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Ovoga etnofilozofa \u0161to se ti\u010de stvari su jasne: radi se o osobi koja \u0107e za svaki svoj postupak na\u0107i metafizi\u010dke razloge. Hiperadaptabilnost i kameleonstvo njegova je komparativna prednost pred svakim ko u dana\u0161njoj Bosni i Hercegovini pretendira na odgovorno mi\u0161ljenje i smisleno ljudsko bitisanje. Mi\u0161ljenje kao kriti\u010dki i autorefleksivni postupak sa svrhom mijenjanja postoje\u0107eg stanja ovdje je ukinuto i sve je postalo dopu\u0161teno, zato su Vlaisavljevi\u0107i do\u010dekali svojih pet minuta. Nevladin sektor \u2013 mostarski hrvatski vektor \u2013 ugro\u017eeni sarajevski prorektor: svemu korektor.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Ne zna\u010di do da Vlaisavljevi\u0107a treba podcijeniti, on je \u010dovjek budu\u0107nosti, njegov Idol njegov je Oreol. On najvi\u0161e voli Sebe, a druge po potrebi voljenja Sebe. Nije mu zato, po toj potrebi, problemati\u010dno da hrvatsko slu\u0161ateljstvo u Mostaru uvjerava da su bh. Hrvati, u duhu teorije krvi i tla, zaokru\u017eili svoj teritorij, svoje institucije, svoje Sveu\u010dili\u0161te te da, sukladno tomu, posjeduju sve atribute suverene nacije. Trebalo bi, blago re\u010deno, biti glup najmanje onoliko koliko je on \u201edoista\u201c li\u0161en skrupula, pa nasjesti na ovo \u201eU\u0107erivanje\u201c. Gura naime, i ne od ju\u010der, Vlaislavljevi\u0107 bh. Hrvate u tre\u0107i entitet, a da to radi iz humanisti\u010dkih uvjerenja u to mogu povjerovati samo naivni. \u201ePitanje\u201c i jest nastalo fa\u0161isoidnom simbiozom vjere, etnije i teritorija koju, \u010das otvoreno, \u010das prikriveno, zagovara Vlaisavljevi\u0107.\u00a0Radi ovaj etnofilozof, rije\u010dima Sime M. \u0106irkovi\u0107a, na dvjema privilegijama, sve za dobro zajednice: \u201cprivilegiji podijeljenosti\u201d i \u201cprivilegiji zaostalosti\u201d. Uz razli\u010dite entitete idu i razli\u010dite \u201cistine\u201d. \u201cU znanstvenoj je raspravi\u201d, ka\u017ee Goodman, \u201cnajva\u017enija doslovna istina, ali u pjesmi i romanu metafori\u010dka ili alegorijska istina mo\u017ee biti va\u017enija, jer \u010dak i doslovno la\u017ena tvrdnja mo\u017ee biti metafori\u010dka istina\u201d. Ovdje je rije\u010d o raspravi na znanstvenoj Konferenciji!<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Vlaisavljevi\u0107u me\u0111utim nije nepremostiv problem demantirati ni samoga sebe. Nakon \u0161to je zagovarao tre\u0107i entitet, sada se u Mostaru zaklanja retori\u010dkim pitanjem: \u201eMo\u017ee se pretpostaviti da Hrvati, zato \u0161to su manjina, nemaju rije\u0161eno svoje nacionalno pitanje. Srbi i Bo\u0161njaci, tamo gdje su ve\u0107ina, a to su dva entiteta, ne postavljaju svoje nacionalno pitanje kao nacionalno. Je li onda hrvatski entitet jedino rje\u0161enje? Ili je to zabluda na koju nasjedaju pobornici politike kolektivnih prava?\u201d Za\u0161to Vlaisavljevi\u0107 ne\u0107e da vidi ono \u0161to svi vide i svi znaju: da je tamo gdje su Hrvati u ve\u0107ini \u201cPitanje\u201d rije\u0161eno diskriminacijom ne-Hrvata, dok se u manjinskim sredinama postavlja \u201cPitanje\u201d. Time je na vidjelo iznio razliku izme\u0111u dvaju aspekata \u201cPitanja\u201d: jednog rje\u0161enog, u Herceg-Bosni, i drugog nerje\u0161enog, u Bosni i Hercegovini. Ostaje jedna dilema: da li se Vlaisavljevi\u0107 toliko udaljio od stvarnosti da svoje \u010ditateljstvo i slu\u0161ateljstvo smatra intelektualno insuficijentnima da, prema vlastitim trenuta\u010dnim potrebama, mo\u017ee manipulirati njima i vrije\u0111ati njihovu inteligenciju? Zar zaista \u017eivi u uvjerenju da njegov radikalni relativizam jo\u0161 uvijek prolazi? Zar mu nije jasno da je pro\u010ditan kao politi\u010dki ekstremist koji, prema definiciji Sre\u0107ka Puliga, bezobzirno zastupa neprihvatljive i nepoop\u0107ive krajnosti?<\/p>\n \n \u00a0\u00a0\u00a0 Dru\u0161tveni \u017eivot i neograni\u010dena samovolja<\/p>\n \n \u00a0\u00a0\u00a0 Hrabre zato izjave evropskih zvani\u010dnika, naprimjer njema\u010dke kancelarke Angele Merkel koja, govore\u0107i o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ka\u017ee da je \u201ejedno od glavnih pitanja na putu ka \u010dlanstvu u EU vladavina prava.\u201c Osim toga, istaknula je \u201eda od kvaliteta pravnog sistema zavisi i spremnost na investiranje njema\u010dkih kompanija.\u201c<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Nije se te\u0161ko slo\u017eiti sa uva\u017eenom kancelarkom, me\u0111utim ima tu jedan tehni\u010dki problem: Jo\u0161 od 1992. lisica je pu\u0161tena u bh. koko\u0161injac a sada se od koko\u0161iju tra\u017ei da po\u0161tuju pravne norme. Danke Deutschland!<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Hrvatski premijer, gospodin Zoran Milanovi\u0107, bio je eksplicitan, naime da\u00a0\u201cuz ovakav odnos Bruxellesa prema njoj (BiH) ne\u0107e nikad postati \u010dlanica EU. Nema \u0161anse.\u201d A Konferencija govori o \u201ceuropskim perspektivama.\u201d Ni Boris Buden ne bi se s tim slo\u017eio: \u201cHo\u0107e li ta EU biti nekakva dr\u017eava i u kom smjeru sve to ide? Svi idu ka EU, ali nitko ne pita kamo ide EU (\u2026).Gledaju\u0107i u retrospektivi nekada\u0161nju ulogu Jugoslavije, u ideji nesvrstanosti je ona bila puno naprednija, progresivnija, koja je omogu\u0107avala daleko intenzivniji do\u017eivljaj svijeta, nego ovo natjecanje da se upadne u provincijalnu Evropu. Evropa vi\u0161e nije mjesto univerzalnih istina i spoznaja, univerzalnih vrijednosti, bilo da je rije\u010d o demokraciji, o intelektualnoj proizvodnji, o kulturi. To su pro\u0161le stvari (\u2026).\u201d<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Uzalud su zato Konferencije i op\u0107i znak \u201cugrozbe\u201d, oni\u00a0 samo dodatno zamagljuju \u201cPitanje\u201d. \u00a0\u201cHrvatsko pitanje\u201d danas je, kao \u0161to je to \u201coduvijek\u201d i bilo, prije svega pitanje \u201czna\u010daja uma za moralno\u201d, odnosno \u201cvoljna ja\u010dina odluka uma\u201d.<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Zato bi organizatori i sebi i drugima u\u010dinili daleko vi\u0161e da su osvje\u017eili u\u010denje Richarda Cumberlanda (<\/strong>(1631-1718) koji \u201cizvodi op\u0161ti dokaz uma da je dru\u0161tveni \u017eivot sa neograni\u010denom samovoljom svakog pojedinca uop\u0161te nemogu\u0107.\u201d<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Imaju\u0107i u vidu neograni\u010denu samovolju Vlaisavljevi\u0107a, sklon sam vjerovati da je ovdje rije\u010d o dvostrukom proma\u0161aju i te\u0161ko bih se slo\u017eio sa naslovom jednog izlaganja na Konferenciji u zapadnom Mostaru: \u201cZa\u0161to bi filozofi trebali biti upravitelji dr\u017eave?\u201d<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Ja bih radije poru\u010dio studentima Sveu\u010dili\u0161ta da slijediti Vlaisavljevi\u0107eve teze zna\u010di isto \u0161to i pristati na intelektualni suicid. On se naime poistovje\u0107uje sa Cezarom jer pi\u0161e da ga je izdao Sin Brut. Time je, sam sobom, s \u201ePitanjem\u201c i bez \u201ePitanja\u201c, objasnio o \u010demu se ovdje radi.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Sve to sublimira\u00a0Snje\u017eana Kordi\u0107:<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 \u201cSvaka nacija je la\u017e, kojoj su vrijeme i povijest \u2014 kao starim mitovima i klasi\u010dnim legendama \u2013 dali samo privid istine. Nijedna nacija nije prirodno nastala. Usprkos povezanosti i bratstva, koje naizgled jo\u0161 uvijek postoji kod malobrojnih, nailazi se izvan uljep\u0161avaju\u0107e \u2014 knji\u017eevne, povijesne, umjetni\u010dke \u2014 fikcije, u kojoj uobli\u010davaju svoj identitet, na zastra\u0161uju\u0107e povijesne \u010dinjenice. Te \u010dinjenice pokazuju da su sve nacije nastale politi\u010dkom samovoljom, plja\u010dkom, intrigama vladara, golim ekonomskim interesima, kombinacijom sirovog nasilja i slu\u010daja\u201d.<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Tre\u0107i entitet Gogoljevih \u201cMrtvih du\u0161a\u201d<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Program Konferencije nije dao odgovor koji bi me, istina kao Nekonstitutivnog i Ostalog, ipak zanimao. Naime ostalo je zagonetno da li je Program uklju\u010divao obilazak \u201cDvora Matanovih\u201d (nekih skromnih 2000 metara kvadratnih) kao simbola rije\u0161enog \u201cHrvatskog pitanja\u201d. Tu su se, na licu mjesta, u\u010deni znanstvenici i narcisoidni analiti\u010dari mogli uvjeriti da je \u201cPitanje\u201d rije\u0161eno toliko kvalitetno da svaka naknadna, zapravo post mortem analiza, o entitetima i identitetima gubi smisao. Za\u0161to rije\u0161avati \u201crije\u0161eno\u201d?<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Ljubuski.info o tome pi\u0161e: \u201cKako je mogu\u0107e da u dr\u017eavi siroma\u0161nih, oplja\u010dkanih, obespravljenih i gladnih ljudi, politi\u010dar ima na raspolaganju pet milijuna maraka za gradnju dvorca? Bez imalo stida, i bez osje\u0107aja nelagode \u010covi\u0107 je sagradio to carstvo bez trunke suosje\u0107anja s djecom bez roditeljskog staranja u Mostaru, s hendikepiranom djecom, sa siroma\u0161nim sugra\u0111anima i desecima tisu\u0107a siroma\u0161nih, gladnih i obespravljenih. Gra\u0111ani Mostara nemaju ni koru kruha, jer je grad ve\u0107 odavno u kolapsu. Sve vi\u0161e ljudi po dnevni obrok odlaze u pu\u010dke kuhinje. Nema novca za financiranje Domova za djecu s posebnim potrebama, ali se jednom mo\u0107niku prohtjelo da spiska pet milijuna maraka u dvorac. Otkud mu tih pet milijuna? Ho\u0107e li se kona\u010dno netko u ovoj dr\u017eavi odva\u017eiti i upitati tog \u010dovjeka odakle mu novac i kako ga je stekao. Javne li\u010dnosti, a pogotovo politi\u010dari morali bi prikazati svoje stvarno imovinsko stanje i navesti na koji na\u010din su do\u0161li do novca.\u201d<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Gledao sam, krajem devedesetih, kako hadezeovska izborna etnoma\u0161inerija, u jednom drevnom katoli\u010dkom toposu centralne Bosne, glasove kupuje \u2013 vre\u0107om krompira (hrv. krumpira).\u00a0Tu se, na licu mjesta, mogla vidjeti razlika izme\u0111u glasa\u010da i bira\u010da.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 \u201cPitanje\u201d je rije\u0161eno \u201cobjedinjavanjem moralnosti i sre\u0107e\u201d.\u00a0Ve\u0107 sama ta \u010dinjenica garant je \u201ekona\u010dnog rje\u0161enja\u201c sukladno najvi\u0161im \u201eeuropskim\u201c standardima, kao \u0161to je i garant opstojnosti bh. Hrvata. Napokon mo\u017eemo odahnuti i, osim metafizi\u010dkih, posvetiti se drugim, prizemnim pitanjima. Naime\u00a0na Konferenciji su, govori to lista sudionika, u globalizacijskom duhu izmireni, uz zadovoljenje obostranih ta\u0161tina i interesa, intelektualno-umjetni\u010dki i politi\u010dko-analiti\u010dki na jednoj, te tajkunski duh hrvatskog naroda na drugoj strani. U Stolnome Mostaru, Jedna do Druge, na\u0161le su se gromade naroda hrvatskoga: Misle\u0107a i Tranzicijska. Uz terciranje Prof. dr. sc.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Cumberland dalje ka\u017ee: \u201cNajvi\u0161i stepen aktivne blagonaklonosti, koju svako umom obdareno djelatno bi\u0107e pokazuje prema svima sebi ravnima, stvara najsre\u0107nije stanje kako zajednice, tako i pojedinca, ukoliko se ono mo\u017ee uop\u0107e posti\u0107i, i \u010dini neophodnu pretpostavku za to. Najvi\u0161i moralni zakon je, dakle, dobro zajednice: sve \u0161to ovome vodi u susret moralno je.\u201d<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Zajednica \u010dije \u201cPitanje\u201d rje\u0161ava Ugo Vlaisavljevi\u0107 ne treba se brinuti za svoju budu\u0107nost\u2026 jer je ne\u0107e ni imati.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0Umjesto budu\u0107nosti imat \u0107e svoj, Tre\u0107i entitet: Ugoslaviju.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0Bi\u0107e to entitet Gogoljevih \u201cMrtvih du\u0161a\u201d. Jedna mrtva du\u0161a \u2013 jedni Dvori Matanovi.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Uostalom to je evropski princip jer, kako obja\u0161njava Sre\u0107ko Pulig, \u201cEU je, u svim svojim mijenama, od po\u010detka do kraja, projekt vladaju\u0107ih elita, koji \u0107e i postojati dok to elitama bude odgovaralo.\u201d Te elite instalirale su za sebe ovda\u0161nje pseudoelite. Rezultat takve evropeizacije jest i Ugo Vlaisavljevi\u0107 \u010dija izdaja struke i filozofi\u010darenje su zasnovani na spoznaji o vlastitoj neka\u017enjivosti. Dobri, stari paragraf 133!<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Zato i svi oni koji, pored Vlaisavljevi\u0107a, izravno ili neizravno, izrijekom ili neizrijekom, \u201cPitanje\u201d rje\u0161avaju bez ovih i ovakvih ozbiljnih premisa izgledaju kantonalno: Hercegova\u010dko-neretvanska \u017eupanija kao mitska (Crveno)-Bijela Hrvatska.<\/p>\n \n Dubravko Lovrenovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Portal Ekran.ba se sa tugom sje\u0107a Dubravka Lovrenovi\u0107a, kolumnistu i jednog od osniva\u010da portala. U znak tog sje\u0107anja, objavljujemo njegov tekst koji na najbolji na\u010din odgovara na pitanja koja na pseudoargumentiran na\u010din postavljaju bh politikanti i njihove dvorske lude, preobu\u010dena u \u201cakademske mudrace\u201c sa neizbrisivim identitetom \u201cestradnih znanstvenika\u201c. Na pitanje o \u201chrvatskom pitanju\u201c ovako je …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2353,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7962"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7962"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7962\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7963,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7962\/revisions\/7963"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2353"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7962"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7962"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7962"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}