Ramo Arnautovi\u0107 ro\u0111en je u \u017divaljevi\u0107ima, op\u0107ina Rogatica, 15. 10. 1933. godine. Prvi razred osnovne \u0161kole zavr\u0161io je u rodnom mjestu 1941. godine, da bi koncem te i tokom naredne godine pro\u0161ao najgoru golgotu ratnog stradanja, kao i mnoga druga djeca. Zahvaljuju\u0107i MDD \u201eMerhametu\u201c BiH, ujesen 1942. godine smje\u0161ten je u \u017dep\u010du, gdje je do\u010dekao kraj rata, a potom i odlazak u dje\u010diji dom za ratnu siro\u010dad. Tako je ratom prekinuto \u0161kolovanje nastavio u Ilija\u0161u, \u010cajni\u010du, Cavtatu, Tuzli, Bugojnu, Banjoj Luci i Sarajevu, a kasnije i u Beogradu.<\/p>\n
U\u010destvovao je u velikim radnim akcijama \u201eAutoput Zagreb-Beograd\u201c i \u201ePruga Banja Luka-Doboj\u201c, kao i brojnim lokalnim radnim akcijama, od op\u0107e koristi dru\u0161tva.<\/p>\n
Nakon srednjo\u0161kolskog obrazovanja studirao je historiju i geografiju, biologiju i hemiju, te vojne nauke, i stekao diplome Vi\u0161e pedago\u0161ke \u0161kole, Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta u Sarajevu i Fakulteta narodne odbrane u Beogradu. Magistar je vojnih nauka.<\/p>\n
Kao srednjo\u0161kolski profesor, od 1973. godine predavao je hemiju, biologiju, biohemiju, te odbranu i za\u0161titu u gimnaziji, medicinskoj, tehni\u010dkoj i ekonomskoj \u0161koli u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine. Jedan \u010detverogodi\u0161nji mandat bio je direktor Gimnazije i Srednjo\u0161kolskog centra u Donjem Vakufu, a naredni mandat je odbio. Od 1975. godine bio je savjetnik za nastavu u regionalnom Pedago\u0161kom zavodu u Zenici, a kao univerzitetski nastavnik u zvanju profesora vi\u0161e \u0161kole od 1978. do jeseni 2002. godine na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i Ma\u0161inskom fakultetu u Zenici.<\/p>\n
U tom radnoaktivnom periodu, na poziv, odr\u017eao je 289 javnih predavanja za gra\u0111anstvo i radne kolektive, bez ikakve naknade. Napisao je i objavio u \u010dasopisima i zbornicima 93 nau\u010dna i stru\u010dna rada iz oblasti obrazovanja i odgoja, stradanja djece u ratu i miru, i narodne odbrane. Tako\u0111er je objavio vi\u0161e feljtona i reporta\u017ea u raznim listovima (Banjalu\u010dke novine, Male novine, Oslobo\u0111enje, Prosvjetni list, Priroda…), o navedenoj tematici. Zbirku pripovijedaka pod naslovom \u201eBjelina bola\u201c, objavio je 1998. godine, a zbirku didakti\u010dke poezije \u201eNe ubijajte nebo\u201c 1999. godine. Obimna djela nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkog karaktera: \u201eDjeca u vihoru rata\u201c i \u201eDje\u010diji domovi za ratnu siro\u010dad\u201c objavio je 2000. i 2003. godine, te drugu zbirku pripovijedaka \u201ePutovanje u pro\u0161lost\u201c 2004., kao i drugu zbirku didakti\u010dke poezije \u201eTragovi u sje\u0107anju\u201c 2007. godine, koju dogra\u0111uje zbirka didakti\u010dke poezije \u201eU korijen istini\u201c 2008. godine. Nakon toga slijedi roman \u201ePiramida otpisanih\u201c 2009. godine i zbirka didakti\u010dke poezije \u201eNedovr\u0161ena knjiga\u201c 2012. godine. Nakon ove zbirke mo\u017ee se re\u0107i da je Ramo Arnautovi\u0107 didakti\u010dku poeziju u Bosni i Hercegovini digao na najvi\u0161u razinu, doprinose\u0107i edukativnim procesima u obrazovanju na jedinstven na\u010din.<\/p>\n
Pripovijetka \u201eBjelina bola\u201c ovog autora u\u0161la je u Antologiju bo\u0161nja\u010dke pripovijetke za period 1900-2003. koju je 2004. godine priredio i objavio Abid Suba\u0161i\u0107.<\/p>\n
Na osnovu pomenutih nau\u010dnih studija ovog autora, Federalna televizija BiH snimila je 2005. godine zanimljiv serijal u tri nastavka, u \u010dijem prvom dijelu je aktivno u\u010destvovao i sam autor, tuma\u010de\u0107i autenti\u010dno sadr\u017eaje tog i ostalih dijelova serijala, posebno njihovu statistiku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ramo Arnautovi\u0107 ro\u0111en je u \u017divaljevi\u0107ima, op\u0107ina Rogatica, 15. 10. 1933. godine. Prvi razred osnovne \u0161kole zavr\u0161io je u rodnom mjestu 1941. godine, da bi koncem te i tokom naredne godine pro\u0161ao najgoru golgotu ratnog stradanja, kao i mnoga druga djeca. Zahvaljuju\u0107i MDD \u201eMerhametu\u201c BiH, ujesen 1942. godine smje\u0161ten je u \u017dep\u010du, gdje je do\u010dekao …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9274,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,89,66,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9272"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9272"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9272\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9275,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9272\/revisions\/9275"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9274"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9272"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9272"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9272"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}