{"id":9505,"date":"2021-05-19T08:40:04","date_gmt":"2021-05-19T08:40:04","guid":{"rendered":"http:\/\/ekran.ba\/?p=9505"},"modified":"2021-05-19T08:45:17","modified_gmt":"2021-05-19T08:45:17","slug":"odsjeci-za-filozofiju-i-sociologiju-filozofskog-fakulteta-u-sarajevu-nedvosmisleno-reagirali-na-antidrzavni-akt-husic-mehmedovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ekran.ba\/?p=9505","title":{"rendered":"Odsjeci za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu nedvosmisleno reagirali na antidr\u017eavni akt Husi\u0107-Mehmedovi\u0107!"},"content":{"rendered":"
Kona\u010dno se oglasio neko iz tzv. akademske zajednice i antidr\u017eavno djelovanje parageneti\u010dara\u00a0Marjanovi\u0107a i njegove \u201cplasti\u010dne lutke\u201c neustavne ministrice Husi\u0107-Mehmedovi\u0107, na stru\u010dan i znanstven na\u010din, nazvao pravim imenom. Odsjeci za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu su u svom dijelu kompetencija reagirali na civilizacijski nedostojnu tvorevinu \u201ctrojke\u201c, \u00a0nazvanu Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju! Dodu\u0161e u dopisu koji je upu\u0107en medijima, ne pominju se nikakva imena, ali je sve ve\u0107 odavno poznato!<\/div>\n
\u010cinjenica da portal Ekran.ba jedini objavljuje integralni tekst izuzetno kompetentne i utemeljene kritike subverzivnog rada parageneti\u010dara i paraministrice, dovoljno govori o tome da je ovaj udar na Univerzitet u Sarajevu (UNSA) planiran i kreiran upravo onako kako smo i pisali da jeste. Primjera radi, paraobavje\u0161tajna N1 je ogroman prostor dala smije\u0161noj inicijativi nekolicine profesora, koja je trebala sakriti antidr\u017eavni udar na obrazovanje i znanost u BiH, a o stavu koji podr\u017eava skoro cijeli Filozofski fakultet nije prozborila ni rije\u010di, govori sve! Gra\u0111ani se definitivno trebaju kloniti paraobavje\u0161tajnih medija, koji su instalirani da bi kreirali njihova shvatanja i manipulirali \u010dinjenicama u korist centara mo\u0107i izvan BiH!<\/div>\n
Portal Ekran.ba u nastavku donosi integralni tekst saop\u0107enja profesora sa dva odsjeka Filozofskog fakulteta.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
\n
<\/div>\n

Po\u0161tovani,<\/p>\n

 <\/p>\n

Kao odsjeci koji od 1956. godine \u010dine temelj dru\u0161tvene, humanisti\u010dke i duhovne misli u Bosni i Hercegovini, smatramo na\u0161om znanstvenom, intelektualnom, moralnom i dru\u0161tvenom obavezom upozoriti na pogubne posljedice koje \u0107e nastati ukoliko Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju postane kona\u010dnim Zakonom. Procesi koji \u0107e se otvoriti usvajanjem ovakvog zakonskog rje\u0161enja su ireverzibilni, a saniranje \u0161tete koju bi oni stvorili zahtijevalo bi dug vremenski period i zna\u010dajno tro\u0161enje postoje\u0107ih materijalnih i nematerijalnih kapaciteta.<\/p>\n

O\u010digledno, nedostatak svijesti o onome \u0161to se radi, ili svjesno \u010dinjenje protiv interesa dru\u0161tva, prevladalo je nu\u017enu dru\u0161tvenu odgovornost i politi\u010dku razboritost, koja je u slu\u010daju izrade novih zakonskih rje\u0161enja u visokom obrazovanju potpuno izostala, a bila je nu\u017ena.<\/p>\n

Znaju\u0107i da to nije cjelina problema, fokusirat \u0107emo se samo na osnovna pitanja i probleme koji, u dokumentu sa kojim smo tek neformalno upoznati, spadaju u u\u017ei opseg na\u0161ih kompetencija, a \u010dija ponu\u0111ena rje\u0161enja vode destrukciji dru\u0161tvene i humanisti\u010dke misli. Tako\u0111e \u017eelimo naglasiti da je nekoliko \u010dlanova na\u0161ih odsjeka aktivno sudjelovalo i uspje\u0161no vodilo me\u0111unarodne projekte koji se ti\u010du reformi u oblasti obrazovanja i znanosti i da imaju respektabilno znanje o pitanjima vezanim za obrazovnu legislativu.<\/p>\n

Bez ozbiljnih konsultacija sa akademskom zajednicom, predlaga\u010d Prednacrtom predla\u017ee norme koje direktno ukidaju akademske slobode i odre\u0111uju standarde koji nemaju znanstvenu legitimnost i opravdanost. Te norme se odnose na nametanje \u201ckriterija\u201c koji ne samo da nisu izraz akademske slobode, nego ne postoje ni u Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju BiH, te su u direktnoj suprotnosti sa vi\u0161im zakonskim aktima. Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju kao kriterij za znanstveni rad na univerzitetu uzima komercijalni faktor i vodi se isklju\u010divo kvantitativnom metodom procjenjivanja izvrsnosti. To se ogleda u zahtjevu da o izboru profesora i suradnika odlu\u010duju citatne baze \u201cnajvi\u0161eg me\u0111unarodnog ranga\u201c (\u010dlan 113.)!<\/p>\n

\u0160ta zna\u010de baze \u201cnajvi\u0161eg me\u0111unarodnog ranga\u201c nije definirano, ali je jasno da se radi o bazama koje kroz osnovni kriteriji obuhvataju \u010dasopise koji imaju najve\u0107u distribuciju i \u0161irinu upotrebe, \u0161to samo po sebi ne zna\u010di i kvalitet. Naprotiv, veoma \u010desto, posebno u humanisti\u010dkim, dru\u0161tvenim i duhovnim znanostima to dovodi do apsurda i su\u0161tinski suprotnih pozicija. Citatne baze ne nastaju isklju\u010divo na temelju kvaliteta, nego na temelju bibliote\u010dke ure\u0111enosti i opremljenosti \u010dasopisa, \u0161to znaju svi koji su barem jednom radili na verificiranju neke publikacije u citatnim bazama.\u00a0 Ve\u0107 u ovom \u201ckriteriju\u201c, najva\u017enijem za rad univerziteta, derogira se znanstvena su\u0161tina i mi\u0161ljenje se zamjenjuje komercijalnom i formalnom va\u017eno\u0161\u0107u.<\/strong>\u00a0 Me\u0111utim, \u010dak i tako nakaradno postavljen \u201ckriteriji\u201c sam po sebi ne bi predstavljao smetnju za rad u oblasti dru\u0161tvenih, humanisti\u010dkih i duhovnih znanosti, da je Ministarstvo, barem u prelaznim odredbama, preuzelo obavezu da postoje\u0107e znanstvene \u010dasopise u Kantonu Sarajevo materijalno podr\u017ei u cilju njihove indeksacije u tra\u017eenim bazama podataka, kako bi nakon toga bilo mogu\u0107e ispunjavati tra\u017eene uvjete.<\/p>\n

Me\u0111utim, zakonodavac takvu obavezu ne preuzima, a svjestan je da samo radi nedovoljnog ulaganja u znanstvenu infrastrukturu postoje\u0107i \u010dasopisi u oblasti dru\u0161tvenih, humanisti\u010dkih i duhovnih znanosti nisu u bazama \u201cnajvi\u0161eg me\u0111unarodnog ranga\u201c! Time su profesori na Univerzitetu dovedeni u situaciju da uvjete za izbor u vi\u0161e zvanje mogu ste\u0107i samo na osnovu onoga \u0161to urade izvan na\u0161e zemlje, \u0161to je nonsens i u svijetu jedinstven slu\u010daj poni\u017eavanja vlastite akademske zajednice. Predlaga\u010d na ovaj na\u010din pokazuje da ne \u017eeli graditi znanstvenu infrastrukturu, zaustavljaju\u0107i ujedno razvoj mladih znanstvenika.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, zakonodavac tra\u017ei od akademske zajednice, posebno od mladih istra\u017eiva\u010da, da ispune uvjet za \u010dije ispunjenje nije obezbijedio ni minimalnu infrastrukturu.<\/u> Ovo vodi direktno u uni\u0161tavanje dru\u0161tvene i humanisti\u010dke misli i ukidanje Filozofskog fakulteta kakav danas imamo. Mladi ljudi \u0107e biti destimulirani da se bave npr. filozofijom i sociologijom, jer \u0107e takva djelatnost od njih zahtijevati maksimum ulaganja i minimum dobiti! Pored toga, profesori su stavljeni u poziciju pravne nesigurnosti, koja ugro\u017eava \u010dak i njihovu egzistenciju. Time je ovakvo zakonsko rje\u0161enje direktno usmjereno na gu\u0161enje i uni\u0161tavanje razvoja navedenih, kao i drugih humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti kod nas. U ukupnom dru\u0161tvenom kretanju to \u0107e voditi odsustvu kriti\u010dkog djelovanja i potpunom obezglavljivanju dru\u0161tva. Nadamo se da to nije bio cilj predlaga\u010da.<\/p>\n

Odsjeci za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu su u posljednjih dvadeset godina dokazali da su kvalitetno na razini evropskih odsjeka iz na\u0161ih znanstvenih oblasti, \u0161to se posebno istaklo kroz organizaciju svjetski zna\u010dajnih skupova i sudjelovanje na\u0161ih profesora u najzna\u010dajnijim me\u0111unarodnim publikacijama za filozofiju i sociologiju, kao i na najva\u017enijim svjetskim konferencijama iz ovih oblasti. Dakle, jasno je da ovdje nije rije\u010d o nemogu\u0107nosti ispunjavanja kriterija, ve\u0107 o ukazivanju na nedostatak infrastrukturnih pretpostavki (finansiranje razvoja doma\u0107ih \u010dasopisa, finansiranje pristupa relevantnim me\u0111unarodnim \u010dasopisima, podr\u0161ka me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima, stimuliranje sudjelovanja znanstvenika u me\u0111unarodnim skupovima, nabavka literature i informati\u010dke opreme, razvoj edicija iz razli\u010ditih znanstvenih oblasti itd.) i sistemske podr\u0161ke za primjenu ovako nerealno postavljenih uslova, \u0161to \u0107e naro\u010dito pogoditi generacije asistenata koji su tek na po\u010detnom stupnju akademskog napredovanja.<\/p>\n

Poseban aspekt ovog problema je odgovornost za konkurentnost i relevantnost vlastite akademske zajednice u procesima internacionalizacije visokog obrazovanja. Prema onome \u0161to predla\u017ee, zakonodavac u stvari \u017eeli re\u0107i da svi znanstvenici u Kantonu Sarajevo moraju svoje radove pisati na engleskom jeziku, a maternji jezik potpuno staviti izvan upotrebe u znanosti. Vjerujemo da ne treba posebno obja\u0161njavati da takav stav vodi uni\u0161tavanju maternjeg jezika, a u kona\u010dnici i bosanskohercegova\u010dke kulture i znanstvene misli uop\u0107e. Time se ukida osnovna dru\u0161tvena zada\u0107a filozofije, postavljena jo\u0161 kod Platona, koja se nalazi u razvoju dru\u0161tva i obavezi razvoja jezika kao mjesta artikulacije identiteta.<\/p>\n

Postavlja se pitanje kakav je to zakonodavac koji zanemaruje ovaj, za dru\u0161tvo najva\u017eniji segment obrazovanja, dovode\u0107i u pitanje \u010dak i identitet na\u0161e dru\u0161tvene zajednice?! Kada se ima u vidu da Prednacrt ne poznaje \u010dak ni organizaciju i sudjelovanje u znanstvenim skupovima me\u0111unarodne razine, onda je jasno da je, barem sa aspekta dru\u0161tvenih, humanisti\u010dkih i duhovnih znanosti, ovaj akt potpuno regresivan i protivan dru\u0161tvenim i znanstvenim potrebama.<\/p>\n

O katastrofalnim rje\u0161enjima organizacijske prirode koja se nalaze u ovom Prednacrtu, ne\u0107emo govoriti, zadr\u017eavaju\u0107i se samo na onim problemati\u010dnim stavkama koje vode u destrukcije dru\u0161tvene, humanisti\u010dke i duhovne misli u Bosni i Hercegovini, zahvaljuju\u0107i kojoj je na\u0161a dr\u017eava i uspjela opstati u turbulentnim vremenima njene povijesti. Imali smo za cilj upozoriti da Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju ne vodi pobolj\u0161anjima, nego ne\u017eeljenim posljedicama, i dugoro\u010dno gledano uni\u0161tavanju, poglavito filozofske i dru\u0161tvene znanosti u na\u0161oj zemlji. Posebno je va\u017eno naglasiti da ovaj prijedlog nije kompatibilan ni sa regionalnim zakonskim okvirima koje bi trebalo uzeti u obzir pri izradi budu\u0107eg zakona, kao ni sa zakonskom legislativom unutar dr\u017eave, \u0161to bi akademsku zajednicu u Sarajevu dovelo u stanje izolacije i inferiornosti.<\/p>\n

U tom smislu su neophodne izmjene koje \u0107e pobolj\u0161ati, a ne uni\u0161titi ono \u0161to ve\u0107 imamo. Krajnje je vrijeme da umjesto destruktivnih rje\u0161enja, zakonodavac, u partnerskom odnosu sa na\u0161im odsjecima, stvori uvjete za dalji razvoj filozofske i sociolo\u0161ke misli u Bosni i Hercegovini. Stoga pozivamo predlaga\u010da da povu\u010de postoje\u0107i Prednacrt, stupi u dijalog sa akademskom zajednicom u svim njenim segmentima, ne putem podobnih predstavnika i fingiranih javnih rasprava, i na temeljima znanja, a ne politi\u010dki oktroiranih obaveza, izna\u0111e najbolja rje\u0161enja za razvoj visokog obrazovanja, znanosti, bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva i Sarajeva kao dijela globalnog znanstvenog prostora. Svaki drugi put je protiv interesa dru\u0161tva i akademske zajednice u cjelini. Odsjeci za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu su otvoreni za dijalog sa predlaga\u010dima u smjeru pozitivnih pomaka, ali nisu spremni prihvatiti oktroirana rje\u0161enja i zakonske odredbe koje se zasnivaju na neznanju i suprotne su dru\u0161tvenim interesima i potrebama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz saglasnost \u010dlanova Odsjeka za filozofiju<\/p>\n

Doc.dr. Kenan \u0160ljivo<\/p>\n

Uz saglasnost \u010dlanova Odsjeka za sociologiju<\/p>\n

Doc.dr. Jelena Gakovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
Ko nakon ovoga mo\u017ee jo\u0161 podr\u017eavati Husi\u0107-Mehmedovi\u0107? Samo onaj kome smeta dru\u0161tvena i humanisti\u010dka misao u BiH! O\u010digledno, to su parageneti\u010dar Marjanovi\u0107 i trofrtaljni akademik Trifkovi\u0107, uz potpunu podr\u0161ku \u201ctrojke\u201c, a \u201ctrojke su, \u0110uro, \u0161ta…?\u201c Znamo \u0161ta – \u201cosnovne jedinici diverzantskih grupa!\u201c O\u010digledno je da se u slu\u010daju sarajevske \u201ctrojke\u201c radi o diverziji na bh dru\u0161tvo!<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kona\u010dno se oglasio neko iz tzv. akademske zajednice i antidr\u017eavno djelovanje parageneti\u010dara\u00a0Marjanovi\u0107a i njegove \u201cplasti\u010dne lutke\u201c neustavne ministrice Husi\u0107-Mehmedovi\u0107, na stru\u010dan i znanstven na\u010din, nazvao pravim imenom. Odsjeci za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu su u svom dijelu kompetencija reagirali na civilizacijski nedostojnu tvorevinu \u201ctrojke\u201c, \u00a0nazvanu Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju! Dodu\u0161e u …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9506,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,66,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9505"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9505"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9505\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9509,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9505\/revisions\/9509"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}