Portal Ekran.ba objavljuje integralni tekst kriti\u010dkih primjedbi i amandmana na Nacrt Zakona o VO KS, koji su odsjeci za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu uputili zastupnicima u Skup\u0161tini KS. Izuzetno stru\u010dnog i na znanju utemeljenog kriti\u010dkog pristupa tekstu Nacrta, jasno je da se radi o aktu subverzivnog djelovanja na dru\u0161tvo i krajnje neprihvatljivom zakonskom prijedlogu koji bi Filozofski fakultet doveo do uni\u0161tenja. Slijedi integralni tekst amandmana i nespornih argumenata za odbacivanje Nacrta Zakona.<\/p>\n
“Imaju\u0107i u vidu da su odsjeci za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu ve\u0107 skoro sedam decenija okosnica duhovne, humanisti\u010dke i dru\u0161tvene misli u Bosni i Hercegovini, smatrali smo na\u0161om obavezom da se oglasimo sa zaklju\u010dcima i amandmanima koji se odnose na Nacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu Nacrt)<\/strong>. \u010clanovi na\u0161ih odsjeka su od 1996. godine do danas osnovali dva znanstveno-istra\u017eiva\u010dka centra, sudjelovali u velikom broju me\u0111unarodnih projekata, obezbijedili Univerzitetu u Sarajevu grant-holderske projekte najvi\u0161eg ranga, me\u0111unarodne razvojno-istra\u017eiva\u010dke uspjehe koji u oblasti visokog obrazovanja kod nas do danas nisu ponovljeni, a paralelno sa tim osnovali i znanstveno-istra\u017eiva\u010dki inkubator, koji je do danas ostvario zna\u010dajne rezultate u pogledu razvoja znanstvenog podmlatka i afirmacije mladih znanstvenika.<\/p>\n Na\u0161i profesori su uspje\u0161no realizirali vi\u0161e od dvadeset me\u0111unarodnih simpozija najvi\u0161eg ranga iz oblasti filozofije i sociologije, od \u010dega je svakako najupe\u010datljiviji bio Svjetski Hegelov kongres, koji je Sarajevo u\u010dinio jednim od svjetskih centara za filozofiju. \u010clanovi odsjeka su objavljivali i objavljuju u me\u0111unarodno respektabilnim publikacijama, a nekoliko publikacija koje su priredili na\u0161i profesori, od kojih svakako izme\u0111u ostalih treba spomenuti zbornik \u201cHegel und die Moderne\u201c, objavljen u Njema\u010dkoj kod presti\u017enog njema\u010dkog izdava\u010da, predstavljaju me\u0111unarodno priznate i respektabilne publikacije. Pored toga, osnovali smo dva me\u0111unarodno referentna filozofska dru\u0161tva, tri \u010dasopisa za filozofiju i dvije izdava\u010dke edicije. Sve to smo uspjeli bez pomo\u0107i kantonalnih vlasti, \u0161to nam daje akademski i znanstveni legitimitet da iznesemo svoje zaklju\u010dke i amandmane na neprihvatljivi tekst Nacrta. Ne vjerujemo da su oni koji predla\u017eu ovakav Nacrt i zakonska rje\u0161enja koja treba da uni\u0161te humanisti\u010dku i dru\u0161tvenu misao u na\u0161oj zemlji, i pribli\u017eno dali doprinos razvoju znanosti kakav su do danas dali na\u0161i odsjeci. Svjesni svoje akademske i znanstvene odgovornosti, ciljeva i zna\u010daja visokog obrazovanja koji su definisani u Okvirnom zakonu, a suo\u010deni sa civilizacijski nedopustivom ignorancijom resorne ministrice, prisiljeni smo na ovaj na\u010din iznijeti svoje stavove i upozoriti nadle\u017ene na nesagledive posljedice koje \u0107e Nacrt donijeti sa sobom, ukoliko bude usvojen u predlo\u017eenoj formi.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Na\u010din dono\u0161enja Nacrta je bio krajnje neakademski i nedemokratski. Od ministrice izabrani \u201cpredstavnici\u201c akademske zajednice, odnosno komisija koju je formirala resorna ministrica, napisali su tekst koji je, kao zakonska regulativa, apsolutno suprotan svemu \u0161to mo\u017ee biti referentno za duhovne, humanisti\u010dke i dru\u0161tvene znanosti. Dijalog sa akademskom zajednicom je izostao \u010dak i kada smo uputili na\u0161 stav spram zakonskih normi u pripremi. Po svemu, Nacrt predstavlja oktroirano zakonsko rje\u0161enje koje \u0107e sada\u0161nju lo\u0161u situaciju sasvim sigurno u\u010diniti jo\u0161 gorom.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Na temelju do sada provedenih rasprava i temeljitog \u010ditanja teksta Nacrta Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu Nacrt), odsjeci za filozofiju i sociologiju usvajaju slijede\u0107e zaklju\u010dke i amandmane:<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n AMANDMAN I<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Nacrt je pravno neodr\u017eiv akt, koji je u sukobu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju. Okvirni zakon ne poznaje kategoriju kantonalnog vije\u0107a za znanost i sli\u010dne institucije, koje direktno uti\u010du na akademsku slobodu, akademsku samoupravu i znanstvenu autonomiju univerziteta. Nacrt predvi\u0111a osnivanje Vije\u0107a za visoko obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo, koje se pozicionira kao neka vrsta nad-vije\u0107a svih drugih akademskih vije\u0107a i senata i prema svojim nadle\u017enostima direktno uti\u010de na odre\u0111ivanje na\u010dina izbora akademskog osoblja, valoriziranje znanstvenog rada i uop\u0107e djelovanja i rada u akademskom prostoru i znanstvenim istra\u017eivanjima.<\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n Rad Vije\u0107a koje se predla\u017ee nije ograni\u010den bilo kakvom odgovorno\u0161\u0107u, niti se predvi\u0111a njegova valorizacija u akademskom prostoru. Vije\u0107e se pozicionira kao institucija koja direktno naru\u0161ava akademske slobode i donosi oktroirane uredbe koje u bitnom odre\u0111uju djelatnost visokog obrazovanja. Nacrt ne predvi\u0111a mogu\u0107nost javnog ocjenjivanja rada Vije\u0107a, niti na bilo koji na\u010din utvr\u0111uje odgovornost \u010dlanova Vije\u0107a i Vije\u0107a kao institucije u cjelini. Vije\u0107e nema odgovornosti \u010dak ni kod dono\u0161enje odluka i prijedloga, \u0161to je i akademski i pravno nedopustivo! Ovlasti Vije\u0107a, ukoliko ono uop\u0107e treba da postoji, se trebaju svesti SAMO na savjetodavnu funkciju Vladi!<\/p>\n AMANDMAN II<\/strong><\/p>\n Predla\u017eemo da se \u010dlanovi Nacrta od broja 16 do broja 20, \u010dlan 42 i \u010dlan 117 bri\u0161u, a \u010dlan 41 u stavu (2) i (3) bri\u0161e i kao stav (2) glasi<\/strong>: \u201cMinistarstvo po primanju zahtjeva za osnivanje nove visoko\u0161kolske ustanove, formira ekspertnu komisiju, koja pod stupnjem krivi\u010dne odgovornosti iznosi svoj prijedlog Ministarstvu. Nakon toga, imaju\u0107i u vidu mi\u0161ljenje ekspertne komisije, Ministarstvo donosi odluku koju dostavlja Vladi na suglasnost\u201c!<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n U \u010dlanu 42 Vije\u0107e se prakti\u010dno stavlja u funkciju ministarstva nad ministarstvom. Njegovo mi\u0161ljenje je obavezuju\u0107e i daje \u010dak mogu\u0107nost formiranja komisija Vije\u0107a. Tako ne\u0161to kao \u0161to je ovo Vije\u0107e, u evropskoj tradiciji visokog obrazovanja nije poznato.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n AMANDMAN III<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Pored toga, Nacrt predla\u017ee da glavna referenca za izbor u akademska i znanstvena zvanja budu \u201creferentne citatne baze najvi\u0161eg ranga\u201c, \u0161to je u direktnoj suoprotnosti sa Okvirnim zakonom, koji poznaje isklju\u010divo \u201cme\u0111unarodne baze podataka\u201c. Navedene baze podataka nigdje u Nacrtu nisu precizno definirane, a poseban problem, na koji \u0107emo se sa ve\u0107om pa\u017enjom osvrnuti, jeste \u0161to Vlada KS nije obezbijedila znanstvenu infrastrukturu koja podr\u017eava akademsko osoblje u ispunjavanju zahtjeva koji su navedeni i Nacrtu. U formalno-pravnom smislu, usko gledaju\u0107i, Nacrt je po pitanju baza podataka koje predstavljaju osnov za izbor u akademska zvanja, u direktnoj suprotnosti sa Okvirnim zakonom.<\/p>\n U tom smislu predla\u017eemo da se iz teksta Nacrta bri\u0161e sintagma \u201creferentne citatne baze najvi\u0161eg ranga\u201c i zamjeni sa \u201cme\u0111unarodne baze<\/em><\/strong>\u201c. Na ovaj na\u010din se zadr\u017eava potreba da znanstveni rad bude valoriziran u me\u0111unarodnim okvirima, ali se izbjegava nametanje obaveza \u010dije ispunjavanje Vlada KS nije obezbijedila kroz gra\u0111enje znanstvene infrastrukture.<\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n Posebno napominjemo da su \u010dlanovi na\u0161ih odsjeka, bez bilo kakve pomo\u0107i Vlade KS, osnovali i ve\u0107 dugi niz godina vodili dva \u010dasopisa za filozofiju koji se nalaze u me\u0111unarodnim bazama podataka i koje, uz adekvatnu pomo\u0107 Vlade i nu\u017eno vrijeme neophodno za ispunjavanje uvjeta koji se tra\u017ee, ne bi bio problem indeksirati u bilo kojoj bazi \u201cnajvi\u0161eg ranga\u201c. \u010casopisi do sada nisu bili indeksirani u ovom bazama isklju\u010divo zbog nebrige resornog ministarstva, koje u posljednjih desetak godina uop\u0107e nije ulagalo u znanstvenu infrastrukturu. U tom smislu se u prelaznim odredbama budu\u0107eg zakona, mora jasno definirati obaveza Ministarstva u permanentnoj izgradnji znanstvene infrastrukture, koja se treba ogledati u nabavci opreme za fakultete i institute i ulaganju zna\u010dajnih sredstava u razvoj \u010dasopisa i znanstvenih publikacija svih vrsta.<\/p>\n AMANDMAN IV<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Predla\u017eemo brisanje stava (2) \u010dlana 135, jer nije stimulativan za razvoj znanosti, nego je faktor onemogu\u0107avanja razvoja znanstvenog podmlatka i znanstvenih oblasti.<\/em><\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n Nacrt zadire u ste\u010dena prava akademskog osoblja i studenata. Posebno je nedopustivo da se onemogu\u0107ava redovnim profesorima da obavljaju svoj posao, ukoliko nisu objavili tekstove u \u010dasopisima iz famoznih \u201cbaza podataka najvi\u0161eg ranga\u201c! Budu\u0107i da, primjera radi, u Bosni i Hercegovini u oblasti dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti takvih \u010dasopisa nema, te da su oni veoma rijetki i u regionu, pa \u010dak i u zemljama daleko razvijenijim od na\u0161e i sa neusporedivo ve\u0107om akademskom tradicijom (Austrija, primjera radi), ovakvo zakonsko re\u0161enje bi prakti\u010dno uni\u0161tilo \u010ditave znanstvene oblasti.<\/p>\n Ukoliko redovni profesori ne bi mogli obavljati svoje poslove koji spadaju u u\u017ei opis onoga to rade redovni profesori (mentorstva, rukovo\u0111enje odsjecima, katedrama, institutima i sl.), nema sumnje da \u0107e, u okolnostima u kojim je veoma malo \u010dasopisa koji se tra\u017ee, \u010ditave oblasti biti dovedene u pitanje, a znanstveni podmladak prakti\u010dno ne\u0107e mo\u0107i biti izgra\u0111en,\u00a0 odnosno ne\u0107e mo\u0107i napredovati u znanstvenom radu i time \u0107e direktno do\u0107i u pitanje njihov radnopravni status. Stoga baze podataka ne smiju biti odrednica zakonskog napredovanja!<\/p>\n AMANDMAN V<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Predla\u017eemo brisanje stava (4) \u010dlana 135 i stav (4) koji glasi<\/strong>: \u201cZa istra\u017eiva\u010dke rezultate objavljene u formi knjige ili studija objavljenih u \u010dasopisima koji se nalaze u me\u0111unarodnim bazama podataka, a za period od sedam godina od izbora u zvanje redovnog profesora, Ministarstvo obezbje\u0111uje sredstva za stimulaciju znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih djelatnosti u iznosu jedne pla\u0107e redovnog profesora.\u201c<\/em><\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n Na ovaj na\u010din bi na osnovama stimulacije bile pospje\u0161ene znanstveno-istra\u017eiva\u010dke aktivnosti. Iz poslovne psihologije i drugih disciplina koje podr\u017eavaju ekonomsko poslovanje i uspje\u0161nost u radu, odavno je poznato da stimulativne mjere daju neuosporedivo bolje rezultate od represivnih mjera i sankcija. Na\u0161 amandman je izri\u010dito stimulativan i nesumnjivo bi doveo do znatno ve\u0107ih rezultata od ovih koje danas imamo.<\/p>\n AMANDMAN VI<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Nacrt je destimulativan, restriktivan i akademski i znanstveno neprihvatljiv akt!<\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n U Nacrt bi trebali biti uneseni elementi stimulacije umjesto represije i sankcije. Neshvatljivo je da predlaga\u010d niti u jednom \u010dlanu Nacrta nije dao niti jednu mjeru stimulacije za znanstveni i nastavni rad. To je direktna posljedica nedostatka dijaloga sa akademskom zajednicom, koji predlaga\u010d niti u jednom segmentu nije nastojao ostvariti. Umjesto dijaloga, predlaga\u010d se opredijelio isklju\u010divo za oktroirani pristup, zaboravljaju\u0107i da je podizanje kvaliteta, pa i postavljanje vi\u0161ih zahtjeva u istra\u017eiva\u010dkim i nastavnim djelatnostima od neupitnog interesa za akademsku zajednicu.<\/p>\n Pored toga, Nacrt ne predvi\u0111a stimulaciju za sudjelovanje na znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim skupovima, simpozijima i konferencijama me\u0111unarodnog ranga (ne mo\u017ee se uskratiti da se inoviraju na\u010dini obrazovanja, da se posti\u017eu najvi\u0161i standardi znanstvenog i istra\u017eiva\u010dkog rada\u2026\u2026.),a \u0161to bi moralo biti od posebnog interesa za razvoj znanosti. Stoga je neophodno izri\u010dito podr\u017eati organizaciju znanstvenih skupova i akademsko osoblje stimulirati za sudjelovanje i organiziranje znanstvenih doga\u0111aja koji su od \u0161ire dru\u0161tvene va\u017enosti i Sarajevo predstavljaju kao modernu evropsku metropolu.<\/p>\n AMANDMAN VII<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Predla\u017eemo da stav (1) \u010dlana 150 glasi<\/strong>: \u201cSastav eti\u010dkog savjeta kao stru\u010dno lice obavezno \u010dini najmanje jedan \u010dlan akademskog osoblja iz oblasti filozofije, te \u010dlanovi osoblja iz svih \u2026\u201c kako slijedi u nastavku ve\u0107 ponu\u0111enog stava (1) \u010dlana 150.<\/em><\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Ukoliko se eti\u010dkim pitanjima \u017eeli pri\u0107i i sagledati ih na stru\u010dan na\u010din, a ne formalisti\u010dki i povr\u0161no, onda je nu\u017eno da najmanje jedan \u010dlan odbora mora biti iz oblasti filozofije. Sva drugo je farsa i potpuno je besmisleno onako kako je sada postavljeno \u010dlanstvo eti\u010dkog odbora i drugih eti\u010dkih tijela. Dakle, ukoliko se \u017eeli imati kompetentan stav o eti\u010dkim pitanjima, neophodno je usvajanje na\u0161eg prijedloga!<\/p>\n Nacrt ne uva\u017eava mati\u010dne oblasti, niti se osvr\u0107e na njihovu va\u017enost. Tako u pogledu sastava eti\u010dkih odbora nema nagla\u0161en i izri\u010dit stav da u eti\u010dke odbore mora ulaziti najmanje jedan \u010dlan akademskog osoblja iz oblasti filozofije, koja je mati\u010dna znanost za etiku!<\/p>\n AMANDMAN VIII<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n U \u010dlanu 113. Nacrta se sintagma \u201cnau\u010dni rad\u201c mijenja sa \u201cautorski nau\u010dni rad\u201c<\/em><\/strong><\/p>\n \u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n \u010clan 113. u stavu (2) se mijenja i glasi:<\/strong><\/p>\n \u201cAutorski nau\u010dni radovi iz stava (1) mogu biti mijenjani sa koautorskim nau\u010dnim radovima sa najvi\u0161e dva autora, odnosno knjigama sa najvi\u0161e tri autora, u omjeru 1:3, tako da jedan autorski rad mo\u017ee biti zamijenjen sa tri koautorska. Autorski i koautorski nau\u010dni radovi moraju biti iz u\u017ee, relevantne ili srodne \u2026\u201c<\/em><\/p>\n U \u010dlanu 113. stav (1) alineje d), e) i f) treba da stoji slijede\u0107e:<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n Predlaga\u010d je u svojim najavama novih zakonskih rje\u0161enja kao opredjeljenje novog Ministarstva isticao podr\u0161ku kvalitetu znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada. Ta podr\u0161ka se ne vidi u Nacrtu, odnosno mo\u017ee se zaklju\u010diti da je ona potpuno pogre\u0161no postavljena, s obzirom da zahtjevi za izbore koje propisuje Nacrt u duhovnim, humanisti\u010dkim i dru\u0161tvenim znanostima uop\u0107e ne prate znanstvenu infrastrukturu koja nije izgra\u0111ena na potrebnoj razini zahvaljuju\u0107i upravo kantonalnim vladama proteklih decenija.<\/p>\n Imaju\u0107i u vidu nephodnost podizanja znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih radova na vi\u0161u razinu, a uva\u017eavaju\u0107i postoje\u0107e okolnosti u kojima se nalazimo, predla\u017eemo da se napravi stroga distinkcija izme\u0111u autorskih i koautorskih radova, odnosno da se koautorstvo ne evidentira za radove koji imaju vi\u0161e od dva autora i knjige koje imaju vi\u0161e od tri autora! Vi\u0161estruko autorstvo, realno gledaju\u0107i, nije autorstvo i predstavlja isklju\u010divo timski rad u kojem je znanstveni doprinos pojedinca u potpunosti sumnjiv i te\u0161ko odrediv. Samo autorski radovi, objavljeni u \u010dasopisima koji se nalaze u me\u0111unarodnoj bazi podataka, trebaju biti bezuvjetno prihvatani kao reference. Koautorski radovi trebaju biti tretirani u omjeru 3:1, dakle 3 koautorska rada (maksimum dva autora!) vrijede kao jedan autorski!<\/p>\n Na ovaj na\u010din bi se doprinijelo ve\u0107em kvalitetu u oblasti istra\u017eivanja i ukinulo znanstveno falsificiranje i estradni prostup znanosti, u kojem nerijetko ima vi\u0161e autora nego stranica koje su sadr\u017eaj \u010dlanka. Za duhovne, dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti, knjiga mora biti glavna referenca za izbore u profesorska zvanja, jer od nastanka tih znanosti knjiga predstavlja cjelovito izlaganje misli koje \u010dine znanstvenu osnovu.<\/p>\n U ovom amandmanu, pored uskla\u0111ivanja zakonske odredbe sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju i razumnim i znanstveno korektnim intervencijama u pogledu autorstva i koautorstva, predla\u017eemo i veoma zna\u010dajnu stavku objavljivanja znanstvenih radova u zbornicima, koji se ne katalogiziraju kao \u010dasopisi i ne indeksiraju se, a veoma \u010desto imaju ve\u0107i zna\u010daj od periodi\u010dnih izdanja. Brojni primjeri za to su u filozofiji i sociologiji, a mi mo\u017eemo navesti kao najeklatantniji zbornik \u201cHegel und die Moderne\u201c, reprezentativni dvotomni zbornik, koji u svjetskim razmjerama predstavlja relevantnu literaturu za studiji njema\u010dkog idealizma i nesumnjivo spada u najreprezentativnija izdanja koja nisu dio filozofijske periodike. Jednaka stvar je sa brojnim zbornicima koje prire\u0111uju svjetski zna\u010dajni filozofi I sociolozi, u kojima objavljivanje znanstvenog rada spada u priznavanje nesumnjivog me\u0111unarodnog znanstvenog ugleda. Prema sada\u0161njem prijedlogu Zakona, takvi radovi uop\u0107e ne bi bili vrednovani, dok bi, primjera radi, prilozi od pet stranica i devet autora bili prihvatani kao \u201cnajvi\u0161eg ranga\u201c, \u0161to je u znanstvenom smislu nedopustivo, posebno gledaju\u0107i iz perspektive duhovnih, humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti.<\/p>\n Nema sumnje da bi na ovaj na\u010din bili poo\u0161treni uvjeti za izbor u akademska zvanja, jer bi koautorstvo koje je za znanstveni rad tercijalnog zna\u010daja (izuzev kada se radi o velikim otkri\u0107ima u oblasti prirodnih i tehni\u010dkih znanosti), bilo isklju\u010deno kao mogu\u0107nost la\u017eiranja rezultata znanstvenog rada. Na Univerzitetu u Sarajevu poznati su brojni primjeri koautorstva u kojem je autorski rad krajnje upitan i slu\u010dajevi u kojim je koautorstvo bilo isprika za nedostatak referenci i ozbiljnog znanstvenog rada. Postoji veliki broj slu\u010dajeva koautorstva u kojem je vi\u0161e bilo autora nego stranica teksta koji je objavljen, kao i brojni primjeri knjiga koje se nikako ne mogu uzeti kao autorska referenca.<\/p>\n Pored toga, referentne baze podataka \u201cnajvi\u0161eg ranga\u201c za humanisti\u010dke znanosti nisu verifikabilne, budu\u0107i da se zasnivaju isklju\u010divo na kvantitativnim parametrima \u201cmjerenja\u201c. Publikacije koje su komercijalnog, stru\u010dnog i veoma \u010desto neznanstvenog sadr\u017eaja, zbog stupnja navo\u0111enja i distribucije veoma lako dolaze u mogu\u0107nost da budu \u201cnajvi\u0161eg ranga\u201c, dok ozbiljne publikacije i izdanja, posebno u humanisti\u010dkim i dru\u0161tvenim znanostima, zbog malog broja znanstvenika koji se bave tim oblastima, nisu \u201cnajvi\u0161eg ranga\u201c. Najbolji primjer su \u010dasopisi koji se bave bussines etikom, koji nemaju filozofijski sadr\u017eaj, niti bilo kakvu znanstvenu relevanciju, zbog upotrebe rasprostranjenosti u poslovnim odnosima, bivaju rangirani u kategoriju, kako to predlaga\u010d ka\u017ee, \u201cnajvi\u0161eg ranga\u201c, mada u znanstvenom smislu nemaju nikakve relevancije. Stoga predla\u017eemo formulaciju koja je u skladu sa Okvirnim zakonom i koja na najbolji mogu\u0107i na\u010din daje mogu\u0107nost rangiranja odre\u0111ene publikacije i znanstvenog rada.<\/p>\n Uslovi za izbor u akademska zvanja treba da ostanu kako su definirani u Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju kao i sada\u0161njem zakonu!<\/p>\n AMANDMAN IX<\/strong><\/p>\n \u010clan 124. stav (2) predla\u017eemo da glasi:<\/strong><\/p>\n \u201cKomisiju iz stava (1) ovog \u010dlana, uz potpisivanje izjave o krivi\u010dnoj odgovornosti za ta\u010dnost materijalnih podataka u proceduri izbora i podno\u0161enja izvje\u0161taja, \u010dine najmanje tri nastavnika \u2026\u201c i dalje kako slijedi.<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n Izmjenama u ovom \u010dlanu poo\u0161trava se odgovornost komisije za izbor u akademsko zvanje, \u0161to je u dosada\u0161njoj praksi bila glavna smetnja ozbiljnosti izbora i mogu\u0107nostima manipulacije prilikom izbora. Krivi\u010dna odgovornost komisije u cijeloj proceduri ostavlja mogu\u0107nost ne samo obaranja izbora koji nije u\u010dinjen na validan na\u010din, nego i utvr\u0111ivanja odgovornosti svih sudionika u proceduri nekvalitetnog, odnosno la\u017eiranog izbora. Nikakve baze podataka \u201cnajvi\u0161eg ranga\u201c i sli\u010dne izmi\u0161ljotine ne garantiraju kvalitet izbora, naprotiv, one stvaraju nove mogu\u0107nosti manipulacije. Kvalitet izbora se zasniva na autorstvu u znanstveno-istra\u017eiva\u010dkom radu i vjerodostojnim podacima o referencama na kojima se izbor zasniva.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n AMANDMAN X<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Nacrt je diskriminatoran, nedemokratski i ne uva\u017eava niti jedan kriteriji zastupanja u najvi\u0161im tijelima univerziteta.<\/p>\n Nacrt ne uva\u017eava niti disciplinarnu raznorodnost pojedinih fakulteta, niti broj uposlenika, profesora i suradnika u studijskim programima i znanstvenom radu. Najbolji primjer diskriminacije je Filozofski fakultet u Sarajevu, koji sa preko 250 zaposlenih, vi\u0161e desetina studijskih programa\u00a0 nastavnog osobolja daleko vi\u0161e od ve\u0107ine fakulteta, u Senatu UNSA treba biti zastupljen kao \u2013 jedan student! Ovim je u\u010dinjena ne samo strukovna, nego i radno-pravna diskriminacija prema uposlenicima Fakulteta. Nacrt predvi\u0111a da jednaku va\u017enost u odlu\u010divanju ima 250 uposlenih Filozofskog fakulteta, jedan student i, primjera radi, jedan institut koji upo\u0161ljava pet uposlenika. Takav nesrazmjer u zastupanju, ne samo da uposlenike Filozofskog fakulteta dovodi u podre\u0111en polo\u017eaj, jer nemaju mogu\u0107nost adekvatnog zastupanja, nego u potpunosti bri\u0161u heterogenu strukturu samog Fakulteta. Lingvisti\u010dke znanosti, primjera radi, imaju zna\u010dajno druga\u010dije kriterije, karakteristike u znanstvenom radu i valorizaciju, nego filozofija i sociologija. Prema ovom Nacrtu, kroz zastupanje samo jednog predstavnika Fakulteta (dekana) sve ove razli\u010ditosti se potiru.<\/p>\n Ovo je jo\u0161 vi\u0161e izra\u017eeno u \u010dinjenici da niti jednom odredbom \u010dlanovi senata nemaju obavezu da zastupaju mi\u0161ljenje institucije iz koje dolaze. Tako je glas dekana u senatu, privatna stvar tog \u010dlana senata, ba\u0161 kao i glas studenata, \u010dije sudjelovanje predvi\u0111eno Nacrtom uop\u0107e nije primjereno me\u0111unarodnoj, posebno evropskoj praksi.<\/p>\n Samim tim \u0161to prakti\u010dno \u010dlanove senata ostavlja bez odgovornosti i obaveze da zastupaju \u010dlanice univerziteta i \u0161to u potpunosti negira zna\u010daj i veli\u010dinu institucije, Nacrt je potpuno nedemokrati\u010dan! On ne daje mogu\u0107nost, ni posrednu ni neposrednu, \u010dlanovima akademskog osoblja i uposlenicima da uti\u010du na odluke koje se njih ti\u010du, a to se posebno izra\u017eava kroz izbor rektora, koji je prepu\u0161ten na osobno odlu\u010divanje, odlu\u010divanje vo\u0111eno osobnim interesima i lobiranjima koja odre\u0111uju stavove \u010dlanova senata.<\/p>\n \u010clanovi senata nisu ni\u010dim obavezani da brane interese organizacionih jedinica, a sva pitanja koja se ti\u010du stru\u010dnog i znanstvenog rada, prakti\u010dno, razmatraju se i rje\u0161avaju bez onih koji mogu o njima da govore na znanstveno i stru\u010dno argumentiran na\u010din. Kategorija predstavnika u senatu u Nacrtu se svodi, prakti\u010dno, na kategoriju predstavnika odabranog po kriterijima samog tog senata, odnosno rektorata. To se posebno izra\u017eeno vidi u odredbama Nacrta u kojima se definira mogu\u0107nost rektora da smjenjuje dekane i neposredno upravlja fakultetima, bez bilo kakvog konsultiranja ili obaveze uva\u017eavanja mi\u0161ljenja fakultetskih vije\u0107a i drugih institucija fakulteta. Prakti\u010dno, univerzitet se svodi na javnu ustanovu koja nema nikakvih akademskih sloboda i referenci i o \u010dijem radu odlu\u010duje isklju\u010divo rektor i nekolicina njegovih suradnika iz senata. Stoga je, pored svih drugih neprihvatljivih i akademski nedostojnih stvari koje se navode u Nacrtu, nedopustivo da sastav senata \u010dine i prorektori, koji su, po definiciji, rektorovi izabranici i pomo\u0107nici rektora u obavljanju poslova za koje je zadu\u017een.<\/p>\n Prorektori, sasvim sigurno, u datim okolnostima ne treba da budu \u010dlanovi senata, a zastupljenost u senatu mora biti proporcionalna ili prema kriteriju znanstvene heterogenosti fakulteta, ili prema kriteriju broja uposlenih. Najbolje bi bilo kada bi bila uva\u017eavana oba kriterija, \u010dime bi budu\u0107e zakonske odredbe dobile ne samo na demokrati\u010dnosti, nego i na akademskoj relevantnosti. Nacrt, prakti\u010dno, daje mogu\u0107nost rektoru da uz pomo\u0107 prorektora i studenata obezbijedi apsolutnu vlast na univerzitetu i suspenduje sve akademske i demokratske principe na instituciji. Posebno je nedopustivo \u0161to rektor na ovaj na\u010din obezbje\u0111uje prakti\u010dno sigurne ponovne izbore i ostajanje na poziciji na kojoj se nalazi minimalno osam godina. Za javne univerzitete i razvoj akademskih odnosa, te razvoj znanstvenih istra\u017eivanja u svim segmentima razli\u010dnosti, ovakve odrednice su nedopustive i sasvim sigurno predstavljaju ko\u010dnicu razvoja i skoro potpuno suspendiranje demokratskih i akademskih odnosa na univerzitetima. Pored svega, Nacrt u segmentima biranja rektora i zastupanja, ima diskriminatorne odredbe.<\/p>\n Imaju\u0107i u vidu navedeno, predla\u017eemo slijede\u0107e amandmane:<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n AMANDMAN XI<\/strong><\/p>\n \u010clan 60. stav (3) predla\u017eemo da glasi:<\/em><\/strong><\/p>\n \u201cSenat univerziteta \u010dine rektor, predstavnici fakulteta i instituta u proporcionalnom omjeru odre\u0111enom statutom visoko\u0161kolske ustanove, koji su du\u017eni zastupati stavove \u010dlanica univerziteta koje predstavljaju i jedan predstavnik studenata.\u201c<\/em><\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n Ovim amandmanom bi senat dobio elementarne odrednice demokrati\u010dnosti i dobio mogu\u0107nost za razvoj akademskih odnosa na univerzitetu, kojim bi bilo zaustavljeno dalje birokratiziranje visoko\u0161kolskih institucija. Istovremeno, bila bi smanjena mogu\u0107nost manipulacija, pri \u010demu bi bilo ostavljeno dovoljno prostora za nesmetano upravljanje procesima na univerzitetima. Udio studenata bi bio adekvatan stvarnim mogu\u0107nostima \u00a0(prema Okvirnom zakonu najmanje 15% \u010dlanova senata su student, predstavnici studenata iz svakog ciklusa) njihovog sudjelovanja u dono\u0161enju odluka koje se ti\u010du znanosti, struke i strate\u0161kog razvoja, a bila bi ostavljena mogu\u0107nost pokretanja inicijativa koje su usmjerene na pobolj\u0161anje studentskog standarda i sudjelovanje studenata\u00a0 studijskim procesima.<\/p>\n AMANDMAN XIII<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u010clan 61. stav (1) alineja a) predla\u017eemo da glasi:<\/strong><\/p>\n \u201cOdlu\u010duje formalno o svim akademskim pitanjima\u2026\u201c<\/em> i dalje kako slijedi.<\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n Senat nema znanstveni i stru\u010dni kapacitet da donosi odluke u meritumu znanosti, jer po sastavu nije vezan niti za jednu znanstvenu oblast. Me\u0111utim, senat ima i mora imati kapacitet da donosi formalne odluke o svim pitanjima koja se ti\u010du univerziteta. Tako senat, zapravo, treba da daje suglasnost na sve \u0161to dolazi sa mati\u010dnih fakulteta, razmatraju\u0107i sva pitanja na formalan na\u010din i kroz prizmu zakonskih i akademskih procedura.<\/p>\n Na ovaj na\u010din bi bila onemogu\u0107ena manipulacija i nasilje nad akademizmom, u kojem, primjera radi, profesor filozofije ili sociologije ima pravo da u meritumu razmatra pitanja iz oblasti tehni\u010dkih znanosti, o kojima apsolutno nema kapaciteta da vodi argumentiranu znanstvenu raspravu. Isto bi, naravno, bilo u svim oblastima i svim pitanjima za koja senat kao predstavni\u010dko tijelo nema kapacitet razmatrati u meritumu.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n AMANDMAN XIV<\/strong><\/p>\n \u010clan 63. stav (1) predla\u017eemo da glasi:<\/strong><\/p>\n \u201cRektora univerziteta, odnosno direktora visoke \u0161kole biraju sve organizacione jedinice tajnim glasanjem, na na\u010din koji je utvr\u0111en statutom.\u201c<\/em><\/p>\n Na ovaj na\u010din bi bila isklju\u010dena mogu\u0107nost lobisti\u010dkog izbora rektora\/direktora i svo\u0111enje odluka o svim procesima na univerzitetu u uskom krugu zainteresiranih. Pored toga, bilo bi ispunjeno ustavno pravo na biranje i uticanje na odluke koje se u bitnom dijelu ti\u010du svih uposlenih na univerzitetu, a u u\u017eem smislu akademskog osoblja. Prijedlog Nacrta da bez minimuma odgovornosti i bilo kakve zastupni\u010dke obaveze \u010dlanovi senata biraju rektora, prakti\u010dno je privatizacija javnog univerziteta i isklju\u010divanje mogu\u0107nosti sudjelovanja \u010dlanova akademskog osoblja u dono\u0161enju odluke o izboru i kasnijim odlukama koje se ti\u010du razvojnog puta univerziteta. Nacrt zakona uskra\u0107uje pravo akademskom osoblju da biraju prvog me\u0111u jednakim, \u0161to je sa aspekta akademskih odnosa nedopustivo, a sa aspekta ljudskih prava neprihvatljivo!<\/p>\n AMANDMAN XV<\/strong><\/p>\n \u010clan 63. stav (2) predla\u017eemo da glasi:<\/strong><\/p>\n \u201cZa rektora univerziteta mo\u017ee biti izabran \u010dlan akademskog osoblja koji ima izbor u nau\u010dno-nastavno zvanje redovnog profesora, nau\u010dno zvanje nau\u010dnog savjetnika ili umjetni\u010dko-nastavno zvanje redovnog profesora koji je u radnom odnosu sa punim radnim vremenom na tom univerzitetu.\u201c<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n Prema sada\u0161njem prijedlogu Nacrta uvodi se te\u0161ki oblik diskriminacije, gdje redovni profesor iz oblasti umjetnosti, izuzetan slikar, pijanista i sl. ne bi mogao biti rektor univerziteta uprkos svojim referencama. Ovdje se radi o klasi\u010dnom obliku diskriminacije, koji se ukida u na\u0161em prijedlogu time \u0161to se rektorska pozicija za oblast umjetnosti ne uvjetuje doktoratom iz oblasti umjetnosti (?!).<\/p>\n AMANDMAN XVI<\/strong><\/p>\n \u010clan 28. predla\u017eemo da glasi:<\/strong><\/p>\n \u201cOsniva\u010d osigurava sredstva za finansiranje nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkog i umjetni\u010dkoistra\u017eiva\u010dkog rada na javnim visoko\u0161kolskim ustanovama u skladu sa Zakonom o nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkoj djelatnosti (\u201cSlu\u017ebene novine Kantona Sarajevo, broj 26\/16) Osniva\u010d je du\u017ean obezbijediti sredstva za razvoj nau\u010dne infrastrukture, a posebno za razvoj i me\u0111unarodne indeksacije \u010dasopise iz oblasti humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih nauka koje predlo\u017ee mati\u010dni odsjeci i katedre, a koji nisu komercijalnog karaktera.\u201c<\/em><\/p>\n Obrazlo\u017eenje<\/strong><\/p>\n Ovim amandmanom bi bili ste\u010deni uvjeti za razvoj duhovnih, dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti, a vremenom bi bila otvorena i mogu\u0107nost za uvo\u0111enje stro\u017eijih kriterija po principu odabira baza podataka koje imaju zahtjevnije procedure indeksiranja. Osniva\u010d bi utvrdio na\u010dine kontrole utro\u0161ka sredstava koja bi dodijelio za \u010dasopise i koja bi bila isklju\u010divo tro\u0161ena za razvoj infrastrukture (stvaranje recenzentskih timova, ure\u0111enje \u010dasopisa, distribucija i sl.). Kroz razvoj znanstvene infrastrukture, osniva\u010d bi stvorio pretpostavke za realno objektiviranje kriterija evaluacije znanstvenog rada. U tim okolnostima i \u201cbaze podataka najvi\u0161eg me\u0111unarodnog ranga\u201c ne bi bile problemati\u010dne, budu\u0107i da bi na\u0161i \u010dasopisi, uz neophodnu i ultimativnu podr\u0161ku osniva\u010da, nesumnjivo\u00a0 ispunili sve me\u0111unarodne kriterije koji nisu sadr\u017einskog, nego isklju\u010divo formalnog karaktera.<\/p>\n AMANDMAN XVII<\/strong><\/p>\n Nacrt nije razvojnog karaktera i destruktivan je po razvoj duhovnih, humanisti\u010dkih i duhovnih znanosti. Nacrt niti u jednom segmentu nije stimulativan i isklju\u010divo se prema akademskom osoblju odnosi na represivan na\u010din. Ne postoji niti jedan \u010dlan Nacrta koji propisuje stumulativne mjere prema akademskom osoblju, nego se sve isklju\u010divo svodi na represivni pristup i sankcije.<\/p>\n Novi \u201ckriteriji\u201c, ako se oni uop\u0107e mogu nazvati kriterijima, ne samo da nisu validni za duhovne, humanisti\u010dke i dru\u0161tvene znanosti, nego njihovo uvo\u0111enje uop\u0107e ne prati znanstvenu infrastrukturu koja postoji u Kantonu Sarajevo. Naprotiv, zahtjevi se pred akademsko osoblje, posebno znanstveni podmladak, postavljaju na na\u010din da destimuliraju bavljenje znano\u0161\u0107u. Osniva\u010d sebi ne propisuje niti jednu obavezu u pravcu razvoja infrastrukture, nego prakti\u010dno na\u0161e znanstvenike \u0161alje u inozemstvo na prinudni rad. Ukoliko je predlaga\u010du bio cilj da destimulira znanstveni rad u oblasti duhovnih, humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti, onda je Nacrt odli\u010dan na\u010din da se to uradi i da se na\u0161e dru\u0161tvo u misaonom smislu potpuno opusto\u0161i.<\/p>\n \u010cinjenica da resorna ministrica niti jednim gestom, \u010dak ni nakon na\u0161eg prethodnog dopisa koji je dobila i u kojem na argumentiran na\u010din, ukratko izla\u017eemo svoje neslaganje i ukazujemo na pogubnost Nacrta, nije pokazala da \u017eeli razgovor sa akademskom zajednicom, dovoljno govori o tome da se Nacrt nastoji donijeti kao oktroirani zakon! Uprkos brojnim, utemeljnim i na vi\u0161edecenijskom iskustvu i znanju zasnovanim argumentima, ministrica je ostala pri stavu da ne \u017eeli dijalog, te da kao akademsku zajednicu do\u017eivljava samo one koja sama izabere kao predstavnike.<\/p>\n Mo\u017ee se zaklju\u010diti da Nacrt, ovakav kakav je, nema nikakvog razloga za dono\u0161enje. Tekst Nacrta sasvim sigurno \u0107e djelovati destimulativno i destruktivno po duhovne dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti, a vjerujemo da puno bolje ne\u0107e biti ni u drugim znanstvenim podru\u010djima. Ukoliko je cilj zakonodavca da uni\u0161ti znanstvenu misao u Kantonu Sarajevo, a time i u Bosni i Hercegovini, onda je predlo\u017eeni Nacrt odli\u010dno sredstvo da se to postigne.<\/p>\n Me\u0111utim, ukoliko se sa novim zakonskim rje\u0161enjima \u017eele posti\u0107i iskoraci u prostoru legislative u visokom obrazovanju, onda bi postoje\u0107i Nacrt morao biti dopunjen setom razvojnih mjera, koji bi za cilj imao stimulaciju i razvoj znanstvenih istra\u017eivanja. Na\u010din na koji se danas dijele sredstva namijenjena za znanstvena istra\u017eivanja sve je samo ne stimulativan za znanosti koje spadaju u domen na\u0161eg rada. To dokazuje i \u010dinjenica da su znanstvenu infrastrukturu sa kojom raspola\u017eemo doslovno napravili \u010dlanovi na\u0161ih odsjeka, bez pomo\u0107i i podr\u0161ke nadle\u017enih institucija.<\/p>\n Kona\u010dno, neprihvatljivo je da oni koji nisu sudjelovali u stvaranju uvjeta za razvoj duhovnih, humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti, sada sa pozicija politi\u010dke mo\u0107i \u017eele ova znanstvena podru\u010dja uni\u0161titi. Nacrt Zakona koji je predlo\u017een nesumnjivo je sredstvo u ostvarenju tog cilja. Zato ga odsjeci za filozofiju i sociologiju u predlo\u017eenoj formi, bez amandmanskih izmjena koje smo predlo\u017eili, smatraju neprihvatljivim i na svaki na\u010din \u0107e djelovati protiv njegovih destruktivnih odredbi.<\/p>\n Zaklju\u010dci i amandmani koje usvajamo, samo su na\u0161e osnovne primjedbe protiv nesumnjivo destruktivnog Nacrta. Bez namjere da odre\u0111ujemo kriterije i stavove u drugim znanstvenim podru\u010djima, koja su mo\u017eda bitno druga\u010dijeg tipa valorizacije od na\u0161ih podru\u010dja, odsjeci za filozofiju i sociologiju upozoravaju na pogubne posljedice koje sa sobom nosi Nacrt i pozivamo zastupnike u Skup\u0161tini KS na dijalog i mogu\u0107nost da \u0161ire obrazlo\u017eimo sve \u0161to smo naveli, ukoliko je to potrebno, jer \u0107e \u0161teta koju \u0107e u\u010diniti ovaj Nacrt ukoliko bude usvojen biti ireverzibilna i u dru\u0161tvenom smislu nemjerljiva.<\/p>\n Predsjednici Vije\u0107a odsjeka<\/p>\n doc. dr. Kenan \u0160ljivo<\/p>\n doc. dr. Jelena Gakovi\u0107”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Portal Ekran.ba objavljuje integralni tekst kriti\u010dkih primjedbi i amandmana na Nacrt Zakona o VO KS, koji su odsjeci za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu uputili zastupnicima u Skup\u0161tini KS. Izuzetno stru\u010dnog i na znanju utemeljenog kriti\u010dkog pristupa tekstu Nacrta, jasno je da se radi o aktu subverzivnog djelovanja na dru\u0161tvo i krajnje neprihvatljivom …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2565,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[63,66,62],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9875"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9875"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9875\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9877,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9875\/revisions\/9877"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ekran.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n