Velika gužva se digla oko pokušaja intervencija u pravo na bolovanje zaposlenih u BiH. Sindikati, koji se inače ne bave pravima radnika, nego interesima njihovih vođa, odjednom su se probudili i nastupili protiv intervencija. Doduše, oni su se protivili skraćivanju perioda plaćanja bolovanja od strane poslodavca, ali u osnovi pokazali su da su protiv bilo kakvih intervencija.
Na stranu nastojanja privatnih poduzetnika da radnike stave u poluropski položaj, bilo kakvo zalaganje za ostajanje statusa quo je protivno zdravom razumu! Lažna bolovanja ne samo da su postala način sticanja benefita, nego su postala i metoda da povlašteni budu amnestirani od rada. Poznati slučaj u kojem je uposlenica Filozofskog fakulteta, zaštićena od strane rukovodstva, za vrijeme bolovanja putovala po Evropi, samom je jedan od brojnih primjera koruptivne sprege zdravstvenih radnika, uposlenika i rukovoditelja javnih institucija. U konačnici, ovom lancu korupcije pridružuju se i pravosudne institucije koje ništa ne čine na suzbijanju ovog vida kriminala. Zato su sve mjere i izmjene koje se predlažu u pravcu suzbijanja lažnih bolovanja više nego opravdane, može se reći i da su ultimativno nužne.
U BiH se godišnje gube milioni maraka na lažna bolovanja. Pored toga, ovaj oblik manipulacija u dobroj mjeri utiče na motiviranost radnika i kontinuiran pad produktivnosti. BiH je u Evropi na samom vrhu zemalja identificiranih kroz korupciju lažnog bolovanja i, ukoliko misli popraviti svoj status i barem malo uticati na povećanje efikasnosti u radu, mora poduzeti sve da ukine mogućnosti manipulacije u ovoj oblasti. U suprotnom, realno je očekivati dalje pogoršanje situacije.
Ekran Portal sa stavom