Home / VIJESTI / BOSNA I HERCEGOVINA / Analiza Mehmeda Halilovića: Tužilaštvo i VSTV – kolektivno odbijanje suočavanja s javnom odgovornošću

Analiza Mehmeda Halilovića: Tužilaštvo i VSTV – kolektivno odbijanje suočavanja s javnom odgovornošću

AUTOR: Mehmed Halilović

Visoko sudsko i tužilačko vijeće i Tužilaštvo BiH iz dana u dan
demonstriraju svoju „nezavisnost“ na način neviđen u demokratskom
svijetu: kritike javnosti njih se ne dotiču, parlamentarni nadzor ne
prihvataju, rijetke apele u vlastitim redovima na suočavanje s javnom
odgovornošću odbijaju već u startu… Na kritike u medijima i u javnosti
predsjednik VSTV-a odgovara najavom serije tužbi za klevetu, a
Tužilaštvo BiH „formiranjem predmeta“ protiv novinara i javnih
ličnosti koji svojim kritikama „ometaju rad pravosudnih institucija i
šire negativne poruke“.

Više nas zaista ništa što dolazi iz VSTV-a i Tužilaštva BiH ne može
iznenaditi: ni odbijanje ostavki, ni prkos javnosti, pa ni odbijanje
parlamentarne komisije za nadzor. Čak ni „formiranje predmeta“ u
Tužilaštvu BiH na čijem je čelu glavna tužiteljica koja je prije samo
nekoliko mjeseci od novinara tražila da svoje istraživačke tekstove
prvo predaju toj instituciji (?!) i tek nakon toga eventualno objave.

Predsjednik je ponosan na članove VSTV-a

Zašto nas ne može iznenaditi ni najnoviji zaključak VSTV-a usvojen 18.
jula da odbaci poziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH da članovi
Vijeća podnesu kolektivnu ostavku zbog afere „Potkivanje“ i narušenog
ugleda pravosuđa? Zato što je afera „Potkivanje“ u međuvremenu u
Tužilaštvu BiH spuštena na niži nivo „sitnog mita“ i „neovlaštenog
snimanja“, zato što oni ne misle da je ugled pravosuđa ugrožen
iznutra, već uzdrman izvana, zato što u svemu vide „orkestriranu
političku kampanju“ za preuzimanje kontrole u pravosuđu… Čak i kritike
međunarodnih organizacija (OSCE, EU, ambasade) označavaju samo kao
„nesporazum“. U pitanju je, ukratko, kolektivno odbijanje suočavanja s
javnom odgovornošću za vlastiti rad.

„Zaključak Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine kojim traži od svih članova Visokog sudskog i tužilačkog
savjeta Bosne i Hercegovine da podnesu ostavke ni na koji način ne
obavezuje članove sudskog i tužilačkog savjeta“, objavilo je Vijeće na
svojoj službenoj stranici.

Ako ih zaključak Predstavničkog doma „ne obavezuje“, jer formalno
Parlament zaista nema takvo ovlaštenje, ako su neosjetljivi na kritike
javnosti, zašto ne poslušaju svoje članove? Sudija Vrhovnog suda FBiH
i član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Goran Nezirović i sam je
16. juna zatražio da svi članovi ove institucije podnesu ostavke zbog
„niskog povjerenja javnosti u pravosuđe“. Ovo VSTV, rekao je on, ne
može vratiti povjerenje javnosti i provesti nužne reforme.

Ali, njegov je apel odbijen bez ustezanja. Predsjednik Milan Tegeltija
rekao je da bi podnio ostavku „kada bi mislio da je Vijeće narušilo
integritet“. Potpredsjednica Jadranka Lokmić-Misirača je dodala:
„Nikad ostavku neću dati, dat ću je kad ja budem htjela (?!), ne u
ovom momentu.” Druga potpredsjednica Ružica Jukić kazala je da „nema
razloga da podnosi ostavku“, ali da smatra da „Nezirović ima“
(optužila ga je za nepotizam i neplaćanje komunalnih usluga). „Ako
padne VSTV“, rekla je Jukić, „onda padaju svi“.

Nakon ovakvih stavova logična je izjava predsjednika da je „ponosan na
aktualni saziv VSTV-a BiH“. Kako i ne bi bio kad mu je to Vijeće u
maju dalo bezrezervnu podršku na početku afere i njegovi članovi u
sastavu dvije disciplinske komisije odbili tužbe disciplinskog tužioca
za neetičko postupanje.

Diplomatska lekcija o parlamentarnom nadzoru

Nije iznenađenje ni odluka VSTV-a da ne prihvataju nedavno formiranu
komisiju za nadzor koju je formirao Zastupnički dom Parlamenta BiH.
Takođe, ni najava da „članovi VSTV, sudije i tužioci u BiH ni na koji
način neće učestvovati u radu ove istražne komisije“. VSTV u
formiranju komisije vidi „grubo miješanje i nedopušten pritisak
zakonodavne vlasti na rad pravosuđa, koji kao takav narušava
demokratski i ustavni sistem trodiobe vlasti“. To “suštinski
predstavlja parlamentarni nadzor nad radom pravosuđa koji, kao takav,
nije predviđen pozitivnim propisima u Bosni i Hercegovini”.

Razlozi kojim je opravdano ovo odbijanje takvog su sadržaja da im je
Ambasada SAD u BiH morala održati malo predavanje i objašnjavati da
„taj zaključak VSTV pokazuje nedostatak razumijevanja uloge i značaja
parlamentarnog nadzora“. „Zdrave demokratije trebaju provjeru i
ravnotežu. Ne radi se samo o pravu parlamenta, već o obavezi da
sudstvo bude odgovorno građanima BiH“, poručili su iz Ambasade.

Je li formiranje parlamentarne komisije zaista suprotno zakonima u
BiH? Najkraći odgovor: nije. U prošloj godini, u Parlamentarnoj
skupštini BiH je usvojen Zakon o parlamentarnom nadzoru u kojem se
regulira nadzor nad radom svih budžetskih i vanbudžetskih institucija
Bosne i Hercegovine, organa uprave i institucija s javnim
ovlaštenjima… Nadzor se provodi “s ciljem unapređenja odgovornosti,
efektivnosti, efikasnosti, ekonomičnosti, opravdanosti poslovanja…
provjere izvještaja, transparentnosti i funkcionalnosti institucija…”.
Dakle, nije tačan prvi razlog da takva mogućnost “nije predviđena
pozitivnim propisima”.

Može li parlamentarni nadzor biti zloupotrijebljen? Može, naravno.
Ali, ako je on javan, kao što je propisano, onda će i nadzor biti pod
javnom kontrolom. To i jeste suština demokratskih procesa: javna
kontrola i javna odgovornost.

VSTV upravo to želi da izbjegne – javnu kontrolu i suočavanje s javnom
odgovornošću.

(IZVOR: Analiziraj.ba)

About Ekran

Check Also

ssst(2)

Lažne reklame SSST i lakomisleni studenti

Građani BiH su bili svjedoci propagandnog napada Sarajevo School Science and Technology (SSST). Reklame su …

Powered by keepvid themefull earn money