Preko frizure do profesure (2): Mirjana Mavrak za tri mjeseca ispunila uvjete koje nije godinama uspjevala ispuniti

To što mogu pojedinci na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA) teško da može bilo ko na svijetu. Portal Ekran.ba je već pisao o tome da je profesorica Mirjana Mavrak, nakon što je u februaru priznala da ne ispunjava zakonske uvjete za izbor u zvaje redovitog profesora, u maju iste ispunila! Nakon što je, besramno cvileći, tražila da se, uprkos neispunjavanju neophodnih uvjeta, izabere u zvanje redovite profesorice, Mirjana Mavrak se poduhvatila pera i za nepuna tri mjeseca ispunila ono što godinama nije uspjevala. Portal Ekran.ba je došao do određenih informacija o tome kako je Adila Pašalić Kreso, predsjednica komisije za izbor Mavrak u zvanje profesorice, napravila okolnosti u kojima će svoju mezimicu izabrati za redovitu profesoricu.

Izvještaj koji je pisala Adila Pašalić Kreso, a supotpisali Aleksandra Pejatović (Begrad) i Anita Zovko (Rijeka), vjerovatno je jedinstven primjerak akademskog falsificiranja uvjeta za izbor u nastavničko zvanje na univerzitetima. Činjenica da su po principu “ja tebi, ti meni“ u komisiju angažirane i profesorice iz susjednih zemalja (kolegice sa UNSA to nisu željele zbog nekompetentnosti kandidatkinje), samo je dodatni motiv da se o ovom referatu misli kao o primjeru falsificiranja znanstvenih referenci. To pokazuje i činjenica navedena u referatu koja govori da je Mirjana Mavrak skoro cijeli svoj radni vijek provela kao edukatorica, a ne kao znanstvenica.

Prije svega, Adili Pašalić Kreso, poznatoj po moralno suspektnim djelima, nije smetalo da bude u komisiji kandidatkinji koja je sastavila cijelu knjigu hvalospjeva o njoj. Adila Pašalić Kreso nije našla “nehigijenskim“ to da bude predsjednica komisije nekome ko je sluganski veličao njene zdravorazumske opservacije o obrazovanju i vaspitanju i napravio zbornik “Biografija kao pripovijest o kreativnom rastu u odgojnim znanostima“, okupljajući junoše svoje profesorice i zajednički od iste praveći lažnu znanstvenu veličinu. Umjesto da na svaki način izbjegne u komisiji za izbor osobe koja se uspješno dokazala samo kao njeno služinče, Adila Pašalić Kreso u referatu za izbor navodi ovu knjigu, praktično veličajući samu sebe. Odsustvo moralnog i akademskog osjećaja pratilo je i ostatak referata.

Naime, Pašalić  Kreso bez ikakvog zazora priručnike svoje učenice proglašava “znanstvenim djelima“! Tako priručnik “Srcem do zdravlja“ Adila Pašalić Kreso navodi kao znanstveno djelo, otvoreno se rugajući kolegicama i kolegama na Filozofskom fakulteti i pokazujući da jedan priručnik može biti “znanstveno djelo“, samo ako ona to proglasi istim! Prema informacijama kojim raspolaže portal Ekran.ba, kolegice sa Odsjeka za pedagogiju su već reagirale i zgražavale se nad činjenicom otvorenog koruptivnog odnosa Pašalić Kreso i Mavrak, u kojem se prva zahvaljuje drugoj za služnički odnos i stvaranje lažne znanstvene veličine tako što falsificira činjenice u referatu za izbor njene samo po frizuri poznate štićenice.

Otvoreni falsifikat autorica referata potvrđuje i pišući o “tek nastalom“, a u stvari zbrda-zdola zakrpljenom tekstu pod naslovom “Andragoška recepcija književnog djela“ koji nema nikakve znanstvene vrijednosti. Pašalić Kreso o ovom kvaziznanstvenom uratku Mavrak govori nevjerovatne besmislice, poput: “Šesto, zaključno poglavlje je neka vrsta pogleda unaprijed, prema neistraženim prostorima umjetnosti koji imaju značenje za andragogiju“, pokazujući da se u cijeloj priči radi samo i isključivo o pokušaju falsificiranja uvjeta za izbor. Nakon što smo čitali knjigu koju je suspektna mentorica nahvalila, zaključili smo ne samo da u njoj nema znanstvenog sadržaja, nego da Mirajana Mavrak uopće ne razumije šta je “estetsko“ i šta je “estetika“, što ne samo da je diskvalificira kao redovitu profesoricu, nego i kao edukatora uopće. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je i među studentima Mavrak poznata kao površno obrazovana i prilično plitka predavačica pedagogije, koja ne zna razliku između stručnog i znanstvenog.

Sudeći prema referatu koji je napisala, Adila Pašalić Kreso takođe ovu razliku ne zna. Zato suspektna mentorica lupeta terminima kao što su “naučno-stručni priručnik“ i sličnim besmislicama, u kojima se, pokušavajući svoju učenicu predstaviti znanstvenicom, spaja ono što je nespojivo. Istina je da je izbor Mirjane Mavrak od poslije izbora Uge Vlaisavljevića u zvanje redovitog profesora, najveći izborni falsifikat u povijesti Filozofskog fakulteta. Svojim izborom Mavrak dokazuje samo jedno: da je moguće preko frizure doći do profesure! To je, vjerovatno, jedino što je u svojoj karijeri Mirjana Mavrak uspjela dokazati!