Kuda ide farmacija u BiH i šta se to dešava u farmaceutskim organizacijama?

Poslije objavljenog članka profesora Škrbo Armina na portalu ekran.ba sa naslovom: Farmaceuti su prvi front prema infekciji, koji se pročitao više od 3400 puta, dobili smo veliki broj komentara i pitanja. Mnogi naši čitaoci su komentarisali i tražili mišljenje uvaženog profesora i o drugim pitanjima koja se tiču farmacije, takozvanoj „farmaceutskoj mafiji“, statusu farmaceuta u društvu, kupovini diploma i akademskih zvanja na pojedinim farmaceutskim fakultetima, radu udruženja u Federaciji BiH i svemu drugom što je vezano za ovu struku.

Istraživački tim portala ekran.ba je pokušao napraviti sa profesorom, kao dugogodišnjim i iskusnim ekspertom Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu (koji je trenutno u mirovini) intervju o svemu ovome ali nas je ljubazno odbio i pristao da iznese samo neke činjenice i izrazi svoje mišljenje u vezi trenutnog stanja ove struke.

Prof. Dr. Armin Škrbo je jedan od najreferentniji znanstvenika iz oblasti farmacije i farmakologije sa objavljenih oko 150 znanstvenih i stručnih radova u relevantnim i indeksiranim časopisima, autor 13 knjiga iz oblasti farmacije i brojnih publikacija za koje je bio priređivač ili koautor. Bio je voditelj dva i učesnik u pet projekata bitnih za BiH, a tokom svog radnog vijeka učestvovao je na više međunarodnih kongresa i simpozijima gdje je prezentirao svoj znanstveni rad, te održao

veći broj predavanja po pozivu, iz farmaceutske informatike, etike, historije farmacije, statistike, metodologije itd. Ima prihvaćenu i odobrenu izradu drugog doktorskog rada na Univerzitetu u Sarajevu, ali kako kaže, kad vidi šta se dešava u farmaciji, to gubi svaki smisao.

Većina radova je objavljena u priznatim časopisima koji su indeksirani u eminentnim zdravstvenim bazama podataka, kao što Current contents, Medline, ScopeMed, Hinari, Ebsco i druge. Bio je mentor mnogim diplomantima, magistrantima, doktorantima i vodio desetke specijalizanata. Prvo što nam je rekao je, da su farmaceuti ZDRAVSTVENI RADNICI koji pripadaju primarnom nivou zdravstva, a s tim imaju značajne obaveze i odgovornosti. U tekstu neće navoditi titule jer smatra da su svi farmaceuti isti i da imaju zajednički cilj a to je struka.

Uz osmijeh nam je objasnio da je stanje u farmaciji trenutno jako kompleksno („složeno sa tendencijom usložnjavanja“) i iznio neke činjenice. Trenutno je u BiH otvoreno 10 (deset) farmaceutskih fakulteta, četiri državna (čitaj 3 politička + ) i šest privatnih. Kaže da je postao dosadan svima jer stalno govori o nepotrebnosti tolikog broja fakulteta. Standard u zemljama u razvoju je jedan Farmaceutski fakultet na 4 do 5 miliona stanovnika a kod nas na 3,7 miliona

– deset. Naravno, pošto je obrazovanje nakaradno ustrojeno u FBiH i svaki kanton ima pravo da otvori šta želi, pa i Konjic razmišlja o otvaranju Farmaceutskog fakulteta. “Pitate li se ko tamo sve predaje, ko su uposlenici (ako ih ima) koji vam uče djecu ili vam je svejedno jer to su mahom djeca vlasnika apoteka i njima ništa od toga nije bitno osim što prije doći do diplome. Kakva je struktura i referentnost „kadra" kad se zna da redovnih profesora farmaceuta ima veoma malo čak i u Sarajevu.Ako neko zna, neka navede spisak profesora na privatnim fakultetima, status i reference. A pitajte se šta će biti za 5 godina, kad sve bude puno, nema izmjene generacija jer su svi mladi, dugo će raditi, a pristižu novi. To je uništilo duh farmacije i produciralo, napravilo (i još pravi) takozvane FARMACEUTE SA

POSEBNIM POTREBAMA, koji izlaze sa većine fakulteta gdje im je „posebna“ potreba –ZNANJE. Hiperprodukcija kadra je dovela do toga da veliki lanci privatnih apotka zapošljavaju takav kadar za mizerna primanja jer je ponuda ogromna, a njihovo neznanje, prema mom mišljenju, je poprimilo planetarne dimenzije i opasnost za zdravlje korisnika njihovih usluga,pacijenata. Naravno da to odgovara pojedinim privatnim lancima apoteka koji zapošljavaju takav kadar uz minimalna primanja. Uvažena kolegica Bilsena Šahman je predložila dobru ideju da se formira minimalna plata na nivou Federacije u farmaceutskom sektoru (iako je to zakonski upitno) i što bi trebala da se udruženja (čitaj Komora) farmaceuta angažuju, bore i pokušaju da provedu, ali je ostala usamljena jer tako nešto vjerojatno, ne odgovara privatnicima koji sa malim izdacima dobivaju čovjeka sa „papirima“. Inače u BiH egzistira oko deset velikih lanaca apoteka, koje su u vlasništvu desetak porodica, koje imaju dvocifrene brojeve otvorenih apoteka/ljekarni. Zlonamjerni to svrstavaju lobije, klanove pa kažu:

Mostarski, Goraždanski, Tešanjski, Tuzlanski klan itd. Neke od njih su klasične prodavnice bez poštivanja farmaceutske struke iako ima i onih koji se pridržavaju najviših standarda u radu. Svjetlija tačka su apoteke u tkz. državnom vlasništvu gdje imate vrhunske farmaceute, direktore, menadžere kao što su u J.U. apoteke Sarajevo, kao najvećoj ustanovi u FBiH, Nedim Hrelja, Sait Muradić, apoteke Viteza, Galić Anela sa svojim saradnicima, Tešnja, D. Vakufa. Neka oproste i drugi sposobni (vrijedni) direktori i farmaceuti koji rade prema svim propisima u farmaciji, a nisu navedeni i kojima zarada nije na prvom mjestu“ kaže profesor Škrbo.

Podsjetio nas je na članak sa portala Ekran.ba, gdje su farmaceuti navedeni kao najugroženiji radnici u zdravstvu i postavio pitanje: “Gdje su farmaceuti u bilo kojoj zdravstvenoj strukturi države, entiteta,kantona, da li su se nešto pitali, učestvovali u kreiranju strategije u ovom kriznom vremenu? Ni u jednom štabu, stožeru, civilnoj zaštiti, stručnim tijelima u borbi protiv pandemije, NEMA IH NIGDJE dok je evidentno prisustvo biologa, veterinara, hemičara itd. E zašto ih nema, odgovor je jednostavan – nemoćni su i razjedinjeni. Farmaceutske organizacije zakazale su u

svakom segmentu u borbi za svoj status i značaj. Nemaju adekvatne predstavnike u svojim organizacijama, gdje su pojedinci koji učestvuju u radu farmaceutskih komora orijentisali samo na ličnu dobit, korist i promociju, a sujeta, neznanje i nesposobnost su pokazatelj što nas nigdje ne uvažavaju. Njima je važno da „sastanče“ sa direktorima, profesorima,sekretaricama ministara, političarima, da šetaju parkom ambasada, a što smatram malograđanskim kompleksom, jer od toga nemaju nikakve koristi za struku, a jedino hrane svoju sujetu i prikrivaju lično nezadovoljstvo bez obzira što su „puni para" (Većina njih misli i ubijeđeni su da su uvijek u pravu, najpametniji, najobrazovaniji i sve NAJ, a kad malo zagrebete ispod površine vidite pravo stanje stvari). Sad se postavlja pitanje i vrlo je moderno govoriti o takozvanoj „farmaceutskoj mafiji“, kaže Škrbo.

“Ona ne postoji ako se posmatra na apotekarskom/ljekarničkom nivou, jer su tu samo „manji lopovluci“ privatnih farmaceuta i njihovih ustanova, a koje inspekcije redovno kažnjavaju. Drugo je kad se radi o velikim korporacijama ili farmaceutskim kompanijama koje „znaju“ kršiti farmaceutska pravila „kupujući“ ljekare, neadekvatnim reklamiranjem itd. Ali smatram da to nije „farmaceutska mafija“ već neodgovornost pojedinaca, a radi veće zarade. Drugi segment je falsificiranje lijekova ali to kod nas nije prisutno. Trenutno je borba ko će prvi

napraviti efikasnu vakcinu za Covid-19, ulažu se ogromna sredstva jer će i zarada biti takva.“

Kada je glavni motiv materijalizam i lični interes, druge vrijednosti gube smisao, kaže profesor Škrbo. “Pare su postale prva vrijednost i opći ideal farmacije (ne svih farmaceuta) što se vidi svaki dan. Naravno da postoje i kompanije i velika većina farmaceuta koji rade prema pozitivnim zakonskim propisima i koji njeguju deontološku etiku jer vole farmaciju i svoj plemeniti poziv. Često čitamo i slušamo da se diploma farmaceutskog fakulteta može „kupiti“ na pojedinim fakultetima a svi farmaceuti znaju gdje se to dešava. Takvi završeni farmaceuti sa „posebnim

potrebama“ su prepoznatljivi na svakom mjestu jer svoj posao shvaćaju kao prodavači u prodavnicama hrane, tekstila, cipela itd. U kuloarima govorimo o kupovini akademskih zvanja tipa magistar nauka farmacije (mr. ph. sci.), doktor farmaceutskih nauka (dr. ph. sci.) gdje pojedinci ne znaju ni naslov svoga rada. To se obično radi u mjestima gdje niste završili fakultet (jer vas znaju) te se ide u druge kantone ili entitete gdje se sve laše završava. Na žalost, titula “primarijus“ je izgubila svaki smisao jer kad vidite koliko se ne poštuje pravilnik o dodjeli ove titule, te da pojedinci „primarijusi“ nisu specijalisti ili nemaju napisan ni odlomak

u „dječijim novinama“ a što predviđa Pravilnik. Važno je imati primarijat i sad možemo očekivati, „ako imate vezu“ u komori da čim završite fakultet, postanete primarijusi. Danas se za novce (ili preko „veze“) sve može uraditi i kupiti. Jedan segment je malo teže „kupiti“ ali i to nije problem. To je pitanje objavljivanja i pisanja stručnih i naučnih radova. Kad vam se pojave takvi magistri i doktori, samo im pogledajte šta su napisali. Nepisano pravilo (negdje i pisano) je da magistri nauka trebaju (čitaj moraju) imati najmanje tri rada iz svog magisterija, a koji su publikovani u indeksiranim časopisima (naravno da su prvi autor, a

ne dopisani u radu na 3. ili nekom mjestu), a iz doktorske teze, još plus, najmanje dva rada u časopisima koji su indeksirani u Current contents (CC). Podrazumijeva se to trebaju biti pretežno naučni originalni radovi a ne pregledni članci. Ako to nemaju, vjerojatno su kupili svoje „zvanje“ radi čaršije, određenih ličnih kompleksa, sujete i to se prepoznaje. Naravno da se i ovo može platiti da vam neko napiše rad, stavi vas kao prvog autora ali malo više košta, a što nije problem za farmaceutske tajkune koji imaju novaca, brojne apoteke ali im nedostaje uvažavanje okoline. Postaju smiješni i predmetom ismijavanja kolega dok misle da su uspješni. Na internetu postoje ponude za pisanje svih vrsta radova, tako da se izrada magistarskog rada plaća oko 2000 km a doktorska teza od 3-5 hiljada u ovisnosti imali li eksperimentalni dio u radu.

ČINJENICE O UDRUŽENJIMA FARMACEUTA

„FARMACEUTSKA MALINA“

“Trenutno u FBiH postoje, koliko ja znam, samo kantonalne komore i KOMORA MAGISTARA

FARMACIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE“, navodi profesor Škrbo i dodaje: “Na žalost postojalo je i farmaceutsko društvo na nivou cijele države, a poslije u Federaciji. Farmaceutsko društvo je egzistiralo oko 70 godine dok ga pojedinci nisu „ugasili“ i čiji status je nepoznat. Postavljeno je više puta pitanje o statusu ovog veoma bitnog udruženja ali niko ne zna šta se dešava jer i članovi Upravnog odbora društva i Komore tu nešto kriju ili ne žele da se zna. Možda da bi bili jedini koji se nešto pitaju u farmaciji i imaju monopol na edukaciju, članstvo, finansije. U svakom slučaju, činjenica je da je status Farmaceutskog

društva za sada nepoznat i šta je sa imovinom istog.“

Do prije 8 godina je egzistirala Međukantonalna farmaceutska komora koja je ugašena radi formiranja Komore magistara farmacije FBiH, upoznaje nas sa stanjem profesor. “To je učinjeno iz više razloga, jedan od njih je

samovolja i privatizacija rada, od strane tadašnjeg predsjednika međukantonalne komore, a sad je napravljena ista greška. I ova Komora je, po mom mišljenu, privatizirana i nije ispunila svoju viziju i misiju bez obzira na brojno članstvo sa kojim se manipuliše ili koji nisu zainteresirani. Problem je što iza gašenja međukantonalne komore ostaje nejasno gdje su financijska sredstva koja su ostala na računu iste. Zato bi bilo dobro da se u ovo uključe nadležna tijela,

tužilaštvo, Sipa ili bilo ko drugi, da nam se pojasni gdje je nestalo, kako navode, oko 200.000 KM.“

“U Federaciji BiH u deset Kantona rade i kantonalne Komore koje su formirali. Činjenice su sljedeće: Kanton Sarajevo (KS), Ima sudski registriranu komoru. Moje mišljenje je, da je najslabija komora sa sjedištem u Sarajevu sa „vječitim“ predsjednikom koji se ne može ukloniti nikakvim pravnim sredstvima i koji je na čelu raznih komora tridesetak godina. Inače KS je najbrojniji što se tiče broja farmaceuta i koji, na žalost, ne participiraju dovoljno u radu Komore farmaceuta FBiH. Bilo bi logično, poslije 8 godina, da buduci predsjednik bude iz

ove sredine“, argumentirano naglašava Škrbo.

“Unsko-sanski kanton (USK), je na marginama farmacije, imali su Komoru, kako sam informiran sad je ugašena i snalaze se kako znaju i umiju, a njen status, za mene, je nepoznat. Posavski kanton (PK) je formirao kantonalnu Komoru i trenutno su u fazi izbora rukovodstva. Tuzlanski kanton (TK). Komora u TK, mislim da je i tamo moj student, Aneda Cipurković, malobrojna sa članstvom, se bori za svoja prava štrajkovima i uspijeva u zaštiti svojih članova i farmaceutske struke. I oni nisu dio federalne komore“, što je takođe znakovito, zaključujemo iz informacija koje smo dobili od profesora.

“Zeničko-dobojski kanton (ZDK). U ZDK je formiranja kantonalna Komora, na žalost koja ne participira u radu federalne komore. Trenutno je vodi iskusna farmaceutkinja, Majda Deljkić sposobna i uvažena, sa brojnim članstvom, dobrom organizacijom i sposobnim U.O.Bosansko-podrinjski kanton (BPK). U fazi formiranja ili formirana u tehničkom mandatu na čelu sa Aganom Dolovićem, koja nema svoje predstavnike u federalnoj komori. Srednjobosanski kanton (SBK). Komore je zakonski formirana, a vodi je mlada i energična Iva Naimkadić sa kvalitetnom ekipom i s ponosom kazem, mojim studentima. Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK). Registrovali komoru na čelu sa Normelom Vuletić

ali podijeljeni po „interesnim“ principima što je u farmaciji poznato. Nisu puno zainteresirani za rad federalne komore jer, kako čujem, nisu zadovoljni nivoom predavača na skupovima i organizacionom strukturom.“

“Zapadno hercegovački kanton (ZHK ili ZHŽ), ima formiranu kantonalnu komoru, malobrojni su a trenutno je na čelu Ana Zovko“, kaže profesor Škrbo i nastavlja: “imaju Iste probleme kao i u HNK“, ali se prema njegovim riječima bore da ih prevaziđu. “Kanton 10, registrovao kantonalnu komoru na čelu sa iskusnom Melitom Anić. E sad ono što je bitno: većina ovih regularnih, zakonski registriranih kantonalnih komora NISU DIO KOMORE MAGISTARA FARMACIJE FBiH. Umjesto da su predsjednici regularnih komora dio rukovodstva federalne komore, na čelnim pozicijama pojavili su se pojedinci sa upitnim izborom od strane svog članstva. Za takvo stanje je krivo rukovodstvo Federalne komore jer jedino u razjedinjenoj farmaciji mogu vladati. Takve kantonalne komore se bore za svoje interese u kantonu u kojem djeluju manje/više uspješno. E sad činjenice o federalnoj komori kao i moje mišljenje.“

U nastavku navodi: “Kad otvorite internet stranicu Komore lijepo vam se ukaže predsjednica Zahida Binakaj. Lijepa slika, lijepe riječi, vizija, misija. Pa ide organizaciona struktura i organi Komore: Skupština je najviši organ Komore, Upravni odbor (sa greškama), nadzorni odbor pa Predsjednik Komore itd. ALI NEMA NAJVAŽNIJEG SEGMENTA NA STRANICI, a to ko su delegati koji čine Skupštinu kao najviši organ. Uvaženi pojedini članovi Upravnog odbora Komore su u više navrata tražili da im se dostave imena delegata, ali to nikada nismo dobili. Valjda je „normalno“ za neke u rukovodstvu Komore da kriju imena delegata iz 10 Kantona i od članova Upravnog odbora. Pa zar ne bi bilo normalno da na stranici imate sva imena delegata po kantonima, kontakt adrese, jer oni odgovaraju članovima koji su ih predložili. Onaj ko vas predstavlja, dužan

vam je polagati svoje račune. Da imate mogućnost predlaganja, ideja, problema koje bi oni zastupali“, navodi Škrbo.

Broj delegata Skupštine, kako saznajemo, po izbornim jedinicama utvrđuje se kako slijedi: – Kanton Sarajevo 24 delegata (u ovaj broj su uključeni i delegati iz posebne izborne jedinice-Farmaceutski fakultet Sarajevo), – Tuzlanski kanton 14 delegata (u ovaj broj su uključeni i delegati iz posebne izborne jedinice Farmaceutski fakultet Tuzla), – Zeničko-Dobojski kanton 7 delegata, – Srednje

bosanski kanton/ Kanton Središnja Bosna 5 delegata, – Hercegovačko neretvanski kanton 5 delegata (u ovaj broj su uključeni i delegati iz posebne izborne jedinice-Farmaceutski fakultet Mostar), – Unsko-sanski kanton 4 delegata, – Zapadno-hercegovački kanton 3 delegata, – Posavski kanton 3 delegata – Kanton 10 2 delegata – Bosansko-podrinjski kanton 2 delegata. “Zato apelujem, tražim od predsjednika Upravnog odbora Komore farmaceuta federacije FBiH

Seada Osmančevića, vlasnika uspješne ustanove Osfarm PZU sa preko 30 apoteka da to što prije učini i informiše članove koje su kolege „izabrali“ iz svoje sredine“, kaže Škrbo i nastavlja: “Tad će se pokazati koji su delegati izlobirani, namješteni i dali ste baš za njih glasali. ZNATE LI KO SU ONI U VAŠEM KANTONU ????. KO ĆE BITI NOVI DELEGATI ????. To očito ne odgovara pojedincima koji su, prema mom mišljenju, privatizirali rad Komore na

nezadovoljstvo iskusnih i „starijih“ kolega. U Upravnom odboru ih ima, a kojima nije samo materijalna korist ili kompleksi na prvom mjestu. Imate članove (opet mišljenje) za koje ni familija nebi znala, da nisu u Upravnom odboru, anonimuse koji pokušavaju da kroje politiku farmacije prema svojim malograđanskim i uskim pogledima. Naravno da ovi iskusniji kao što su Enisa Salihefendić, Ivo Nuić, Vesna Fideršek, Džana Tučić, Zijad Tvica, Sait Muradić nemaju uvijek isto mišljenje ali uvijek imaju konstruktivne prijedloge koji često budu preglasani. Kao

primjer navodim nekoliko dešavanja koji ne idu na čast Komori i U.O. Za prošli kongres predlože se najlošiji studenti da otvore i zatvore skup sa svojim „predavanjima“. Kad im se ukaže na to, budemo preglasani. I pored odluke da U.O. usvaja listu predavača i kad je program izglasan i zaključen, najednom se pojave predavači kojih nigdje nema na spisku.“ Zaista, moramo zaključiti, takvo stanje je nedopustivo i budi najgore sumnje.

“Naravno to je sve radi moguće koristi određenih ljudi u Komori koji se nadaju nekakvoj akademskoj „budućnosti “ npr. u Tuzli. Statistika je da 2/3 predavača po pozivu, na svim skupovima koje organizuje Federalna komora, su ljekari, ekonomisti itd., a farmaceuta je najmanje. Pa zar na 10 (deset) fakulteta nema 10 profesora farmaceuta koji bi mogli držati stručna predavanja. Mnogi su me kontaktirali i kažu: vi ste komora za farmaceutski turizam. Naravno da to nije tako i da su skupovi neophodni za edukaciju ali i druženja. Jedino, radi neznanja ili kompleksa pojedinaca koji traže bilo koju korist za sebe se ovo dešava i farmaceuti su opravdano nezadovoljni. Floskula je da smo najbolji, najpametniji, najbolja organizacija, kad su sale poluprazne“, kritički zaključuje profesor Škrbo.

Svoje kritičke opaske nastavlja nizajući činjenice: “Predlože se članovi etičkog tijela u kojem su ljudi koji uopšte nisu članovi Komore (opet radi moguće koristi), ljekari ili član koji je obrazovan, pametan ali koji nema iskustva u farmaciji „dužeg od 5 minuta“. Predložen je farmaceut koji ima pravosnažnu presudu suda za remećenje javnog reda i mira, tj. za nasilničko ponašanje, kao i da je predsjednica lično bila u tužilaštvu kao svjedok protiv istog. Nikada nisam dobio tumačenje statutarne komisije iako sam ga tražio više puta kako se to može dešavati ako se zna da samo farmaceuti mogu biti članovi Komore. Neka mi se pokaže bilo koje etičko tijelo u svijetu gdje nisu članovi najiskusniji iz struke, a ne pripravnici. Sve ovo ima svoju pozadinu radi ličnih koristi pojedinih farmaceuta koji rukovode komorom. Volio bih da dobijem odgovor od kreatora Statuta

Komore farmaceuta FBiH, Snježane Bodnaruk iz Federalnog Ministarstva zdravstva kao eksperta za pravna pitanja. Nisam se složio ni oko članskih karata (iako sam k'o nešto pitan) jer su preskupe i nisu pokazale opravdanost. Potrebno je da svaki farmaceut ima identifikacioni dokument ali koji bi bio besplatan. Na svakoj benzinskoj pumpi možete dobiti člansku kartu koja je daleko sofisticiranija od ove naše i to besplatno. Rukovodstvo federalne komore često krši najvažniji

pravni dokument a to je STATUT. Uvijek se radi na granici kvoruma često se odluke donose i bez većina prisutnih. Doduše, na sastanak U.O. (kršenje Statuta) se ne zovu svi članovi, već samo pogodni pojedinci. Na posljednju sjednicu koja se održala 29. 05. 2020 su pozvani svi osim jednog. Zašto, pa zato što taj ima kritički stav o lošim stvarima u radu Komore i to iznosi bez „dlake na jeziku“ iako će biti često preglasan. Pasivizam rukovodstva i članova U.O. Federalne Komore je neoprostiv. Sve vas pitam, gdje smo u ovom vremenu pandemije, valjda se borimo da što više zaradimo u svojim apotekama, a poslije ćemo lako kad imamo

puno para. Lijepo je putovati o trošku Komore, velike pare se „vrte“ poslije svakog skupa (tu ste me mnogi više puta pitali), a mi članovi U.O. smo usvajali svaki finansijski izvještaj, ja po automatizmu jer se ne razumijem u taj segment. Nebi bilo loše, da kad novi ljudi preuzmu funkcije, pozovu finansijske inspekcije i nadležna tijela da provjere zakonitost rada U.O. te ako smo krivi da odgovaramo“, zaključuje profesor Škrbo.

“Sva je sreća što nam ističe mandat i što treba da dođu mlađi farmaceuti iako će i tu biti pokušaja manipulacije delegatima, predlaganjem anonimusa za novog predsjednika, a da bi on uključio „vječite“ farmaceute itd. Mislim da ističe mandat i delegatima koji čine Skupštinu komore. Ja trenutnoj predsjednici ne vjerujem kao i njenim zamjenicima, jer mislim da manipulišu prijedlozima. Mislim da prikazuju samo što je njima u interesu jer „kao ne radi mail“, uvijek nešto tehnički ne štima, „kao farmaceuti se ne javljaju“, ne predlažu osim pojedinaca, ne zainteresirani su itd. Ne slažem se (iako je to zakonski) da se bilo ko bira radi nacionalne pripadnosti. Kao profesor Historije farmacije sa etikom, nigdje nisam to vidio da se neko bira iz reda farmaceuta jer je Hrvat, Srbin, Bošnjak, Jevrej. To jednostavno nije u duhu farmacije. Birajte sposobne i koji znaju, a ne podobne. Zato kolegice i kolege,“ pamet u glavu“, „pometite“ nas sve i izaberite one koji će ujediniti struku.

Treba napraviti RESET cijelog sistema i sa novim restartom i novim ljudima UJEDINITI SVE FARMACEUTE, UJEDINITI SVE KOMORE, NAPRAVITI FARMACEUTSKO DRUŠTVO, jer je to jedini način da opstanemo i za dobrobit struke“, zaključuje profesor.

“Prema mom mišljenju, KOMORA MAGISTARA FARMACIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE nije ispunila očekivanja većine farmaceuta. Nije učinila ništa konkretno osim dopisa i „žalopojki“ koje niko ne uvažava. Spominjanje podrške od američke ambasade diže kosu na glavi svih pametnih farmaceuta jer to valjda nekom nešto znači ali u praksi – nula bodova. Trenutno predsjednica sa podpredsjednikom dogovara zajedničke aktivnosti sa kolegama iz Republike Srpske (što je dobro), a prvo NIJE NIŠTA URADILA NA UJEDINJENJU SVIH

FARMACEUTA u FBiH. Na mnogobrojne aktivnosti i prijedloge u tom pogledu sa moje strane, nije ništa učinjeno. Farmaceuti su razjedinjeni tako da nemaju nikakvu snagu u zaštiti struke i borbi za svoja prava. To odgovara pojedincima jer da su farmaceuti ujedinjeni, njih nebi bilo ni na mapi. Kako kaže Meša Selimović, postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. Od prve dvije ljudi se nekako mogu izliječiti, od treće nikako. Vlast je najveći porok. Zbog nje se gine, zbog nje se

gubi ljudski lik. Neodoljiva je, kao čarobni kamen, jer pribavlja moć"Ulizice to su za mene najgori ljudi na svijetu, najštetniji, najpokvareniji. …..„Ja sam makar pokušao, a ulizice neka i dalje žive u svojoj malograđanštini i lažnoj važnosti.

Poruka svim farmaceutima. Pokušajte izabrati između sebe najbolje delegate, predstavnike, predsjednika komore, upravnog odbora i svih drugih tijela. VI BIRATE, UKLJUČITE SE I NE DOPUSTITE DA MANIPULIŠU VAMA“, zaključuje gorljivo profesor Škrbo.

Istraživački tim

Ekran.ba